Povežimo se

Arhitektura i dizajn

Kulturni centar Atatürk – Prva turska modernistička zgrada

Izvorno nazvana Istanbulska palača kulture

Tijekom posjeta Istanbulu, Blaine Brownell za Architectmagazine.com otkriva jedinstven pristup očuvanju s prvom turskom modernističkom zgradom.

Trg Taksim, kao jedno od rijetkih prostranih i relativno ravnih područja u gradu, koje se nalazi na spoju linija istanbulskog metroa, ne iznenađuje da je trg popularno mjesto za javna okupljanja. 

Foto: Blaine Brownell/Architectmagazine

Usidren na istočnom kraju Taksima

Uz istočni rub trga Taksim stoji zgrada koja je postala poznata pozadina prostora. Kulturni centar Ataturk, izvorno nazvan Istanbulska palača kulture, usidrio se istočni kraj Taksima, otkako je otvoren 1969. Monumentalna staklena fasada zgrade služila kao vizualni kraj pogleda niz ulicu Tak-ı Zafer, odražavajući aktivnosti u trg kao i obrisa grada.

Onima koji nisu posjećivali Taksim posljednjih godina može se činiti da se ništa nije promijenilo. Međutim, današnji Atatürk kulturni centar jest, zapravo, potpuno nova zgrada – rezultat napora obnove započetog 2018. godine, kako bi se zamijenila oronula struktura iz 1969. godine. Ponovno otvoren prošle jeseni, centar je primjer pametnog arhitektonskog ažuriranje koje podsjeća na nekadašnju građevinu, a sadrži mnoga nova iznenađenja.

Očuvanje povijesti sastoji se od različitih pristupa, ali Atatürk kulturni centar predstavlja neobičnu strategiju. Arhitekt Arata Isozaki opisuje je kao dvije uobičajene filozofije očuvanja u obliku usporedbe između zapadnog i istočnjačkog pristupa. U japanskoj arhitekruti on suprotstavlja očuvanje Partenona (zapad) s onim Velikog svetišta u Iseu (istok). 

Dva primjera strategija

U Partenonu, koji je stoljećima stajao u poluruševnom stanju, povijesna vrijednost povezana je s materijalnim ostacima izvorne građevine. Alternativno, u Velikom svetištu, koje se obnavlja svakih 20 godina (uz njegovu arhitektonsku karbonsku kopiju), povijesna vrijednost povezana je s oblikom zgrade u njezinom rekonstruiranom stanju. Bez obzira na kulturu, ova dva primjera strategije – održavanje povijesne relikvije ili ponovna izgradnja njezine replike – standardne su tehnike očuvanja. Međutim, zgrada na trgu Taksim krši obje tradicije.

Kulturni centar Atatürk vuče svoje porijeklo od plana francuskog urbanista Henrija Prosta da u svom planu iz 1930-ih posjeduje opernu kuću u blizini trga Taksim. Godine 1946. gradnja je odgođena zbog početnog projekta arhitekata Feriduna Kipa i Rüknettina Güneya, a arhitekt-inženjer Hayati Tabanlıoğlu nadzirao je projekt počevši od 1956.

Foto: Blaine Brownell/Architectmagazine

Jednostavne, čiste linije

Prvi centar, izgrađen 1969., a zatim ponovno otvoren 1978. godine nakon velikog požara. Struktura 1970. zaslužan je za njega. Jednostavne kutije s čistim linijama i detaljima inspiriranim Bauhausom, smatrali su je prvom modernističkom zgradom u Turskoj.  Unatoč tome što je postala kultno mjesto na trgu Taksim, zgrada je propala i zatvorena je 2008. Neizvjesna budućnost centra postala je predmetom burne rasprave.

Kulturni centar Atatürk u Istanbulu predstavlja trenutak izniklog poput feniksa za omiljeno arhitektonsko djelo: slučaj u kojem je zgrada zapravo uništena, ne zbog nezadovoljstva javnosti, već kako bi se napravio prostor za ekspanzivniju i trajniju rekonstrukciju.

Arhitektura i dizajn

La Fábrica – kako je napuštena cementara postala arhitektonska ikona

Bofill ju je zamislio kao “prostor stalne transformacije”, gdje se arhitektura ne doživljava kao statična forma, već kao živi organizam koji raste i razvija se zajedno s onima koji u njemu žive i stvaraju

La Fabrica

U industrijskom predgrađu Barcelone, ondje gdje su nekoć vladali buka strojeva i sivi oblaci prašine, danas se nalazi jedno od najfascinantnijih arhitektonskih ostvarenja 20. stoljeća –  La Fábrica.

Ovaj jedinstveni projekt, djelo vizionarskog arhitekta Ricarda Bofilla, primjer je kako kreativnost i poštovanje prema prošlosti mogu stvoriti prostor koji nadahnjuje i pola stoljeća nakon svoje obnove.

Ovako izgledaju stanovi u centru Barcelone! 5 primjera inspirativnih renovacija

Napuštenu cementaru Bofill je otkrio 1973. godine. Pokrenuo je radikalnu, višegodišnju transformaciju prostora, odlučan u namjeri da zadrži industrijski karakter, ali mu udahne novi, suvremeni život.

Suživot prirode i industrije

Jedna od najupečatljivijih karakteristika projekta je način na koji su priroda i arhitektura dovedeni u savršeni balans. Zidine koje su nekoć bile simbol industrijskog napretka, danas su prekrivene penjačicama, čempresima i eukaliptusima. Vrt koji okružuje kompleks nije samo dekoracija – on je integralni dio koncepta, zamišljen kao “zeleni filter” između unutarnjeg i vanjskog svijeta.

Unutrašnjost je jednako impresivna. Prostorije su prostrane, s visokim stropovima i velikim prozorima koji propuštaju obilje prirodnog svjetla. Materijali su ostali vjerni izvornoj industrijskoj estetici – beton, metal, sirovo drvo – no sve je oplemenjeno elegantnim detaljima i sofisticiranim interijerima. Posebnu pažnju plijeni stubište, skulpturalno i gotovo monumentalno, koje spaja razine nekadašnjih silosa s lakoćom i stilom.

La Fábrica kao dom, studio i manifest

Iako na prvi pogled izgleda kao umjetnička instalacija, La Fábrica je uistinu dom – i to dom koji se koristi. Bofill je ovdje smjestio svoj privatni život, ali i profesionalni studio, stvarajući prostor u kojem granice između rada i odmora, između umjetnosti i svakodnevice – jednostavno ne postoje. Ova multifunkcionalnost samo potvrđuje osnovnu ideju projekta: prostor se ne treba definirati svojom prošlošću, već mogućnostima koje otvara.

Osim što je dom, La Fábrica postala je i manifest arhitektonske filozofije. Bofill je njome želio dokazati da je svaki prostor vrijedan transformacije, da je svaka zgrada potencijalni medij kreativnosti. Njegov pristup restauraciji – zadržati što se može, redefinirati što se mora – danas se sve više prepoznaje kao održiva i odgovorna praksa u suvremenoj arhitekturi.

Gordana Đerić: Arhitektura nije forma ni trend, već sredstvo za kvalitetniji život

Danas, desetljećima nakon završetka projekta, La Fábrica i dalje izaziva divljenje. Njezina estetika, funkcionalnost i filozofija čine je jedinstvenom pojavom u svijetu arhitekture. I što je najvažnije – pokazuje kako prava ljepota može nastati upravo tamo gdje je drugi najmanje očekuju.

Naslovna fotografija: ArchDaily

Nastavite čitati

Dizajn i trendovi

Eichholtz by Mashroom i Intera hub uspješno održali ekskluzivni masterclass za profesionalce u dizajnu interijera

Ekskluzivni masterclass spojio je stručnjake iz dizajna interijera na inspirativnom i edukativnom događaju.

U showroomu Eichholtz by Mashroom, u suorganizaciji s portalom Intera hub, 11. lipnja održan je iznimno uspješan stručni događaj — masterclass radionica namijenjena arhitektima, dizajnerima interijera, građevinskim investitorima i hotelijerima. Događaj je okupio velik broj relevantnih sudionika iz industrije i poslužio kao platforma za umrežavanje, razmjenu ideja i praćenje najnovijih trendova u svijetu interijera.

Program je započeo inspirativnim predavanjem predstavnika brenda Eichholtz, koji su sudionicima predstavili filozofiju brenda, razvojne smjernice te pretpremijerno otkrili novu liniju proizvoda koja se službeno lansira u rujnu 2025. Ova nova kolekcija namijenjena je profesionalnom projektiranju interijera u ugostiteljskom sektoru, s naglaskom na izdržljivost, funkcionalnost i estetsku vrijednost, ali i mogućnost personalizacije prema zahtjevima krajnjih korisnika.

Kroz niz primjera i demonstracija, prisutni su imali priliku upoznati se s inovativnim rješenjima koja podižu standard dizajna i dodaju stvarnu vrijednost prostoru — bilo da je riječ o luksuznim hotelima, restoranima ili suvremenim kafićima.

Uz edukativni sadržaj, masterclass je bio popraćen vrhunskim gastronomskim doživljajem u izvedbi chefova iz restorana Forty Two, dok je za opuštenu atmosferu tijekom večeri bio zadužen DJ Sven Pravica.

Odaziv i reakcije sudionika potvrđuju da je ovakva vrsta događanja iznimno važna za daljnje jačanje profesionalne zajednice. Ostvareni su brojni novi kontakti, pokrenute buduće suradnje i potvrđena zajednička želja za nastavkom edukacije i inspiracije u industriji.

“Eichholtz nije samo brend namještaja – to je platforma za povezivanje, profesionalni razvoj i poticanje kreativnosti u interijerima.”

Zahvaljujemo svim sudionicima na prisutnosti, entuzijazmu i podršci. S nestrpljenjem iščekujemo sljedeće prilike za susret i nastavak stvaranja jedinstvenih iskustava u svijetu dizajna.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice