Povežimo se
challenge konferencija

Arhitektura i dizajn

Kata Marunica: ‘Najviše volim raditi na projektima koji imaju utjecaj na javni prostor’

Dom na kvadrat pričao je s talentiranom arhitekticom

Pojedinci koji su jedni od najboljih u svojem poslu, oduvijek su inspiracija i neiscrpna tema. Jedna od takvih je i arhitektica Kata Marunica, iz arhitektonskog ureda NFO. Razgovarali smo s njom te doznali kada je shvatila da je arhitektura njezin poziv, kako izgleda njezin radni dan, odakle crpi inspiraciju te koji su joj uzori u radu.

kata-marunica-dom-na-kvadrat

Kada ste shvatili da je arhitektura vaš poziv? Što ste željeli biti po zanimanju kada ste bili dijete, je li arhitektura oduvijek vaš prvi izbor?

Kada sam imala otprilike 12 godina počela sam iz zabave crtati u paintbrush-u na svom PC-u 286. Najzanimljivije mi je bilo crtati kuće koje sam promatrala kroz prozor, zapravo su to bile varijante iz moje mašte što je najčešće izgledalo kao arhitektura iz Futurame. Zaključila sam da je arhitektura spoj umjetnosti i matematike i više nisam razmišljala o drugoj profesiji.

Bazen i recepcija kampa Stella Maris u Umagu, foto: Marko Mihaljević

Kako su izgledali početci vaše karijere? Kako izgleda vaš prosječni radni dan?

Nakon faksa 2005. sam se zaposlila kod svog profesora Gorana Rake u Radionici arhitekture. To je bila odlična odluka jer, osim puno učenja i zanimljivih projekata, tamo upoznajem svog budućeg partnera Nenada Ravnića s kojim dvije godine poslije otvaram NFO, ured u kojem i danas zajedno radimo s puno novih suradnika.

Danas su moji dani najčešće vrlo “isprogramirani”. Ujutro djecu razvozimo u vrtić i školu, nakon toga na kratki trening i onda u ured ili gradilište. Kako je ured narastao zadnjih nekoliko godina, sada nas je dvadesetak, tokom dana najvažnije su međusobne koordinacije i kontrola gradilišta. Ti segmenti posla dosta konzumiraju tako da momente kada se uspijemo posvetiti projektiranju uopće ne gledam kao posao.

Interpretacijski centarmiritimne baštine- DUBoak u Malinskoj, foto: Bosnić – Dorotić

Na koji vaš rad ste najponosniji?

Prvi se uvijek pamte, tako još uvijek najdražim smatram naš prvi prvonagrađeni rad na međunarodnom natječaju za uređenje zagrebačkog Paromlina u organizaciji Oris kuće arhitekture. Radilo se o istraživačkom natječaju tako da nije bilo značajnih ograničenja osim onih koje smo si sami zadali. Na mjestu starog Paromlina isplanirali smo gradsko kupalište kao svojevrsni kontrast čistoći bazena u odnosu na industrijsku arhitekturu u koju smo taj sadržaj implementirali.

Skladišno poslovna zgrada Wruth

Tko su vam uzori u radu?

Uzor su mi svi koji su “izdržali”. Prije sam puno kritičnije sagledavala arhitektruru oko nas, danas, poznavajući bolje kontekst u kojem radimo, kada vidim kuću koja djeluje da ima koncept ili ga vidim barem u pokušaju, ponosna sam na kolegu jer znam koliko je teško iznijeti kvalitetnu arhitekturu današnjoj dinamici produkcije.

Koje su vam omiljena arhitektonska ostvarenja u Zagrebu, koja u inozemstvu?

Izvan Hrvatske, kao i u Hrvatskoj u zadnje vrijeme manje gledam pojedinačna arhitektonska rješenja, puno više me zanimaju povijesni urbanistički odnosi starijih graditeljskih struktura koji su zaista neiscrpan izvor inspiracije i često se dogodi da neki tako prepoznati prostorni moment kasnije ugrađujemo u svoje projekte. Jako volim na primjer Split i Marseilles kao primjere gradova u kojima se može iščitavati kompleksna arhitektonska evolucija od antičkih vremena do danas.

Kupalište Paromlin, 1. nagrada na istraživačko-anketnom međunarodnom arhitektonskom natječaju za Paromlin, foto: NFO

Što vam je najveće priznanje u radu?

Najveće priznanje nam je možda onaj moment kada vidite da se prostor koji ste projektirali koristi upravo onako kako ste zamislili ili možda inovativnije od onoga što je bilo projektirano. Lijepo je vidjeti kako projekt može mijenjati prostor i kreirati nove ambijente u kojima će netko stvarati uspomene, u tom smislu najviše volimo raditi na projektima koji imaju utjecaj na javni prostor.

Arhitektura i dizajn

Living Divani – tiha elegancija koja traje

Living Divani već više od pola stoljeća pretvara prostor u iskustvo tihe elegancije, gdje dizajn postaje emocija, a udobnost – umjetnost.

living divani noviteti 2025

U svijetu u kojem prostor sve češće postaje produžetak osobnosti, Living Divani već više od pola stoljeća pronalazi savršenu mjeru između dizajna i emocije. Njihov namještaj nije samo funkcionalan — on je iskustvo, osjećaj ravnoteže i tišine u vremenu koje juri. Od Brianze do svijeta, Living Divani predstavlja ono što talijani najbolje znaju stvoriti: bezvremensku ljepotu.

Tihi luksuz u obiteljskom stanu od 66 kvadrata

Living Divani – priča o talijanskoj profinjenosti

Od 1969. godine, kada su Renata Pozzoli i Luigi Bestetti u srcu Brianze osnovali tvrtku, Living Divani gradi prepoznatljiv identitet – čist, profinjen i suzdržano luksuzan. Brend je izrastao iz obiteljske intuicije u međunarodnu referencu za suvremeni dizajn, uvijek vjeran harmoniji proporcija i savršenstvu detalja.

Prekretnica dolazi 1988. godine, dolaskom Pieroa Lissonija – arhitekta i art direktora koji brendu daje njegov današnji rukopis. Njegov minimalizam nije hladan; on je tih, topao i promišljen.
Pod vodstvom druge generacije, Carole Bestetti, Living Divani unosi novu energiju: nježnu ženstvenost, otvorenost prema mladim autorima i svjež pogled na klasične vrijednosti.
Rezultat je dizajn koji ne traži pažnju – on je jednostavno prisutan, poput mirisa svježe kože ili sjene svjetlosti na tkanini.

Vizija doma budućnosti

Virtualni stan Living Divanija nije samo digitalna prezentacija kolekcije. To je manifest suvremenog življenja. U ovom virtualnom prostoru, dnevni boravak prelazi u spavaću sobu, interijer u eksterijer, a svaka linija, svaka tekstura vodi dijalog s drugom. Namještaj lebdi u prostoru poput skulptura u ravnoteži, otkrivajući što znači istinska fleksibilnost doma.

Living Divani ovdje nudi odgovor na pitanje koje si mnogi postavljaju: kako spojiti udobnost, estetiku i osobnost? Odgovor je jednostavan – stvaranjem prostora koji diše s vama.

Spoj forme, funkcije i emocije

U srcu brenda leži umijeće tapeciranja – precizno, gotovo ritualno. Sofe, fotelje, stolovi i komplementi nastaju u procesu koji kombinira zanat, tehnologiju i osjećaj za mjeru. Geometrijske forme omekšane su tkaninama koje pozivaju na dodir, dok neutralne palete boja stvaraju atmosferu mira.

U Living Divani filozofiji, personalizacija je ključ. Svaki komad može se prilagoditi prostoru, stilu i načinu života. Između čvrstoće konstrukcije i mekoće materijala postoji ono nevidljivo — ravnoteža koja čini da prostor postane osoban, intiman i smiren. Čak i vanjski namještaj odiše istom tišinom. Kao da je svaka površina protkana idejom spokoja.

Projekti – dizajn koji prelazi granice prostora

Od privatnih rezidencija do hotelskih lobija, muzeja i poslovnih prostora – Living Divani pokazuje da dobar dizajn ne poznaje granice. Njihovi komadi nalaze se u prestižnim projektima diljem svijeta, od milanskih hotela do zračnih luka i galerija, uvijek s istim pristupom: prostor kao iskustvo, ne kao scenografija.

Snaga brenda leži u njegovoj fleksibilnosti. Interni tim razvija rješenja koja spajaju tehničku preciznost i emocionalnu profinjenost. Svaki projekt postaje dijalog između arhitekture i namještaja, između funkcije i poezije svakodnevice. Living Divani tako ne isporučuje proizvode – već atmosferu.

Tihi luksuz u uređenju doma – kako ga prepoznati i primijeniti?

Dijalog generacija i kreativnih vizija

Living Divani nije samo brend; to je platforma za razmjenu ideja. Piero Lissoni i danas ostaje središnja figura, ali njegova vizija otvara prostor za nove glasove – međunarodne autore i mlade talente otkrivene kroz pažljivo „talent scouting” istraživanje.

Različite kulture, iskustva i senzibiliteti stapaju se u jedan jezik – jezik tihe elegancije.
U rukama novih dizajnera, Lissonijev minimalizam dobiva drugačiju dimenziju: više emocije, više spontanosti, ali i jednaku disciplinu forme. U tom suživotu tradicije i inovacije leži ono što Living Divani čini vječnim.

Noviteti 2025 – novi horizonti udobnosti i stila

Katalog NEXT 2025 otkriva novu poetiku prostora. Komadi poput Balestro 24, Echoo, Gala, Lorentz i Kasumi redefiniraju odnos između mase i praznine, volumena i svjetlosti. Metal, staklo i prirodna koža stapaju se u meke, lebdeće oblike – kao da namještaj postoji između jave i sna. Boje su prigušene: tonovi pijeska, masline, sive magle. Svjetlost se lomi po površinama, otkrivajući slojeve materijalnosti.

living divani
living divani

Kolekcija Super Frog Lounge donosi novu ideju opuštanja – ne onu hedonističku, već kontemplativnu. Kroz News Stand izdanja, Living Divani pokazuje i drugu dimenziju – onu kulturnu. Sudjelovanja na međunarodnim sajmovima, suradnje s arhitektima i umjetnicima čine ga dijelom šire priče o suvremenom talijanskom identitetu.

Što slijedi nakon 2025. – pogled u budućnost

Budućnost Living Divanija nije revolucija, već evolucija. Održivi materijali, digitalna personalizacija i još veća povezanost između tehnologije i taktilnosti postat će prirodan nastavak filozofije koju brend njeguje desetljećima. Prostor će biti pametniji, ali i topliji; funkcionalan, ali uvijek pun emocije.

U svijetu koji ubrzava, Living Divani ostaje vjeran sporijem ritmu – onome u kojem dizajn ima dušu, a tišina oblikuje prostor. Jer istinska elegancija, ona koja traje, nikada ne viče. Ona jednostavno postoji.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Zeleni krovovi: Urbane oaze koje hlade grad i oživljavaju prostor

Zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike

zeleni krovovi

Iznad gradske vreve niču novi vrtovi – tihi, zeleni i živi. Zeleni krovovi postali su ne samo estetski dodatak, već i važan alat u borbi protiv urbanog pregrijavanja, zagađenja i nedostatka prirodnih površina. U svijetu, ali i u Hrvatskoj, sve više arhitekata i investitora prepoznaje njihovu vrijednost – i funkcionalnu i ekološku.

Klimatski neutralni gradovi u borbi protiv klimatskih promjena

„U Zagrebu, primjerice, park kod hotela Esplanade, iznad garaže Importanne centra, zapravo je krovni vrt. Ljudi često prolaze tim prostorom, a da ne znaju da hodaju po krovu,“ objašnjava Nataša Tiska Vrsalović, dipl. ing. agr. iz tvrtke Dionaea vrtovi. „I Kaptol centar ima sličan koncept – sve zelene površine ondje su zapravo krovni vrtovi jer su izvedeni na različitim etažama.“

Što su zapravo zeleni krovovi?

Iako ih često zamišljamo samo na vrhovima zgrada, zeleni krovovi nisu ograničeni na visoke objekte. Oni uključuju sve površine na kojima biljke rastu iznad prostora koji nije u izravnom dodiru s tlom – bilo da je riječ o garažama, trgovačkim centrima ili uredskim zgradama.

„Puno ljudi ni ne zna da se nalazi u krovnom vrtu jer mnogi od njih izgledaju kao klasični parkovi,“ objašnjava Vrsalović.

Takvi prostori unose prirodu ondje gdje bi inače bila odsutna, a njihova primjena u urbanim sredinama ima brojne prednosti: smanjuju temperaturu zraka, upijaju CO₂ i zadržavaju oborinske vode, čime smanjuju opterećenje na gradske sustave odvodnje.

Ekološki i energetski učinci

Zeleni krovovi značajno doprinose energetskoj učinkovitosti zgrada. Biljni sloj djeluje kao prirodna izolacija – ljeti smanjuje zagrijavanje krova, a zimi gubitak topline.
„Ljeti ta razlika može biti i preko 10 stupnjeva,“ ističe Vrsalović. „Zbog toga je potrebno manje hlađenja, a zimi manje grijanja, što donosi i energetsku i financijsku uštedu.“

Uz to, zeleni krovovi ublažavaju efekt urbanih toplinskih otoka, povećavaju bioraznolikost u gradovima i stvaraju ugodniji mikroklimat za stanare i prolaznike.

Planiranje: Sve počinje u prvoj fazi projekta

Krovni vrt mora biti dio arhitektonskog planiranja od samog početka.

Najvažnije je osigurati da zgrada može podnijeti dodatno opterećenje – od sloja supstrata do biljnog materijala.
„Ako želimo saditi stabla ili grmove, potrebno je osigurati dublji supstrat – 30, 40, pa i više centimetara. Takva opterećenja moraju biti statički planirana,“ objašnjava Vrsalović.
Ako se to ne predvidi na vrijeme, naknadna ugradnja krovnog vrta može biti tehnički i financijski zahtjevna.

Vrste zelenih krovova

Postoje dvije osnovne vrste: ekstenzivni i intenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni su tanji, s 10–15 cm supstrata, namijenjeni neprohodnim površinama i biljkama koje traže minimalnu njegu – poput seduma, trava i niskih trajnica. Oni imaju prvenstveno ekološku funkciju i često se promatraju s udaljenosti.

Intenzivni krovni vrtovi, s druge strane, imaju dublji sloj supstrata (30–50 cm ili više), pa omogućuju sadnju grmlja, pa čak i manjih stabala. Takvi krovovi mogu biti prohodni, s klupama, stazama i sustavima navodnjavanja – pravi mali parkovi u visini oblaka.

U oba slučaja, ključan je sloj hidroizolacije. „Kod zelenih krovova najvažnije je da hidroizolacija bude izvedena besprijekorno. Ako dođe do propuštanja, popravak je složen jer se mora maknuti sav supstrat i biljke,“ upozorava Vrsalović.

Biljke koje uspijevaju na krovu

Odabir biljaka ovisi o vrsti vrta i njegovoj lokaciji.
Za ekstenzivne vrtove koriste se niskorastuće, otporne vrste – sedumi, trave i skromne trajnice koje podnose sušu.
Za intenzivne krovove izbor je gotovo neograničen: od mirisnog bilja i ukrasnih trava do začinskog bilja, lavande, ružmarina, pa i manjih stabala poput javora ili masline, ovisno o dubini supstrata.

Ovih 5 stabala nikako nemojte saditi u blizini kuće

„Kod viših zgrada važno je voditi računa o vjetru,“ napominje Vrsalović. „Biljke moraju biti otpornije jer vjetar isušuje i njih i supstrat, pa je navodnjavanje obavezno.“

Održavanje i izazovi

„Održavanje krovnog vrta slično je kao i svakog drugog – samo što je logistika zahtjevnija,“ kaže Irena Kolega, voditeljica projekata u Dionaea vrtovima. „Ako se vrt nalazi na krovu višekatnice, treba osigurati pristup, dopremu materijala i sigurno kretanje radnika.“

Biljke na krovu traže redovitu njegu, osobito u prvoj godini nakon sadnje, dok se ne ukorijene. „Zalijevanje je obavezno, a kasnije se potreba smanjuje,“ dodaje Kolega.
Krovni vrtovi zahtijevaju i posebne supstrate – lagane, ali propusne. Kod ekstenzivnih vrtova prevladavaju mineralne tvari (oko 80%), dok intenzivni zahtijevaju više organskog materijala kako bi podržali bujniji rast.

Poseban izazov predstavljaju korovi. „Na krovovima ih je više nego u vrtovima, jer vjetar i ptice donose sjeme. Imali smo slučaj da je u žardinjeri na najvišem katu izrasla vrba visoka dva i pol metra – u samo mjesec dana,“ kaže Kolega kroz smijeh.

Vrijednost koja nadmašuje trošak

Zeleni krovovi jesu skuplji od klasičnih vrtova – zbog posebnih supstrata, dopreme materijala i održavanja. Ipak, njihove prednosti višestruko nadmašuju ulaganje.
Oni povećavaju vrijednost nekretnina, produljuju vijek trajanja krova, poboljšavaju mikroklimu i vraćaju prirodu u betonirane dijelove grada.

U svijetu u kojem svaki kvadrat prirode postaje dragocjen, zeleni krovovi podsjećaju da se i iznad betona može rasti – tiho, održivo i s pogledom na nebo.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice