Arhitektura i dizajn
Kata Marunica: ‘Najviše volim raditi na projektima koji imaju utjecaj na javni prostor’
Dom na kvadrat pričao je s talentiranom arhitekticom
Pojedinci koji su jedni od najboljih u svojem poslu, oduvijek su inspiracija i neiscrpna tema. Jedna od takvih je i arhitektica Kata Marunica, iz arhitektonskog ureda NFO. Razgovarali smo s njom te doznali kada je shvatila da je arhitektura njezin poziv, kako izgleda njezin radni dan, odakle crpi inspiraciju te koji su joj uzori u radu.
Kada ste shvatili da je arhitektura vaš poziv? Što ste željeli biti po zanimanju kada ste bili dijete, je li arhitektura oduvijek vaš prvi izbor?
Kada sam imala otprilike 12 godina počela sam iz zabave crtati u paintbrush-u na svom PC-u 286. Najzanimljivije mi je bilo crtati kuće koje sam promatrala kroz prozor, zapravo su to bile varijante iz moje mašte što je najčešće izgledalo kao arhitektura iz Futurame. Zaključila sam da je arhitektura spoj umjetnosti i matematike i više nisam razmišljala o drugoj profesiji.
Kako su izgledali početci vaše karijere? Kako izgleda vaš prosječni radni dan?
Nakon faksa 2005. sam se zaposlila kod svog profesora Gorana Rake u Radionici arhitekture. To je bila odlična odluka jer, osim puno učenja i zanimljivih projekata, tamo upoznajem svog budućeg partnera Nenada Ravnića s kojim dvije godine poslije otvaram NFO, ured u kojem i danas zajedno radimo s puno novih suradnika.
Danas su moji dani najčešće vrlo “isprogramirani”. Ujutro djecu razvozimo u vrtić i školu, nakon toga na kratki trening i onda u ured ili gradilište. Kako je ured narastao zadnjih nekoliko godina, sada nas je dvadesetak, tokom dana najvažnije su međusobne koordinacije i kontrola gradilišta. Ti segmenti posla dosta konzumiraju tako da momente kada se uspijemo posvetiti projektiranju uopće ne gledam kao posao.
Na koji vaš rad ste najponosniji?
Prvi se uvijek pamte, tako još uvijek najdražim smatram naš prvi prvonagrađeni rad na međunarodnom natječaju za uređenje zagrebačkog Paromlina u organizaciji Oris kuće arhitekture. Radilo se o istraživačkom natječaju tako da nije bilo značajnih ograničenja osim onih koje smo si sami zadali. Na mjestu starog Paromlina isplanirali smo gradsko kupalište kao svojevrsni kontrast čistoći bazena u odnosu na industrijsku arhitekturu u koju smo taj sadržaj implementirali.
Tko su vam uzori u radu?
Uzor su mi svi koji su “izdržali”. Prije sam puno kritičnije sagledavala arhitektruru oko nas, danas, poznavajući bolje kontekst u kojem radimo, kada vidim kuću koja djeluje da ima koncept ili ga vidim barem u pokušaju, ponosna sam na kolegu jer znam koliko je teško iznijeti kvalitetnu arhitekturu današnjoj dinamici produkcije.
Koje su vam omiljena arhitektonska ostvarenja u Zagrebu, koja u inozemstvu?
Izvan Hrvatske, kao i u Hrvatskoj u zadnje vrijeme manje gledam pojedinačna arhitektonska rješenja, puno više me zanimaju povijesni urbanistički odnosi starijih graditeljskih struktura koji su zaista neiscrpan izvor inspiracije i često se dogodi da neki tako prepoznati prostorni moment kasnije ugrađujemo u svoje projekte. Jako volim na primjer Split i Marseilles kao primjere gradova u kojima se može iščitavati kompleksna arhitektonska evolucija od antičkih vremena do danas.
Što vam je najveće priznanje u radu?
Najveće priznanje nam je možda onaj moment kada vidite da se prostor koji ste projektirali koristi upravo onako kako ste zamislili ili možda inovativnije od onoga što je bilo projektirano. Lijepo je vidjeti kako projekt može mijenjati prostor i kreirati nove ambijente u kojima će netko stvarati uspomene, u tom smislu najviše volimo raditi na projektima koji imaju utjecaj na javni prostor.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Vizionarke prostora: žene koje su redefinirale arhitekturu i dizajn
Svijet arhitekture i dizajna stoljećima je bio dominantno muška profesija. Ipak, brojne žene svojim su talentom, inovacijama i vizijom promijenile način na koji doživljavamo prostor, gradove i predmete koji nas okružuju. Povodom obilježavanja Dana žena prisjećamo se nekih od najutjecajnijih arhitektica i dizajnerica čiji rad i danas oblikuje suvremenu arhitekturu, urbanizam i industrijski dizajn.
Arhitektice, dizajnerice i umjetnice: 8 inspirativnih žena koje smo upoznali u Domu na kvadrat
Zaha Hadid – arhitektura budućnosti
Jedna od najpoznatijih arhitektica u povijesti je Zaha Hadid, prva žena koja je osvojila prestižnu Pritzker Architecture Prize. Njezina arhitektura prepoznatljiva je po fluidnim formama, futurističkim strukturama i hrabrim konstrukcijama.
Među njezinim najpoznatijim projektima nalaze se Heydar Aliyev Center u Bakuu i Guangzhou Opera House u Kini. Hadid je dokazala da arhitektura može biti istovremeno skulpturalna, tehnološki napredna i funkcionalna.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Lina Bo Bardi – arhitektura za ljude
Talijansko-brazilska arhitektica Lina Bo Bardi poznata je po humanističkom pristupu arhitekturi. Njezini projekti često spajaju modernizam s lokalnom kulturom i društvenim kontekstom.
Jedan od njezinih najpoznatijih radova je São Paulo Museum of Art, muzejska zgrada koja “lebdi” iznad javnog prostora i postala je jedan od simbola grada São Paula. Bo Bardi je vjerovala da arhitektura mora služiti zajednici i biti dostupna svima.
Ray Eames – dizajn koji oblikuje svakodnevicu
Ray Eames bila je jedna od ključnih figura modernog industrijskog dizajna. Zajedno s partnerom Charles Eames stvorila je neke od najpoznatijih komada namještaja 20. stoljeća.
Njihovi proizvodi, poput Eames Lounge Chair, i danas se smatraju ikonama dizajna. Ray Eames posebno je bila zaslužna za vizualni identitet i umjetnički aspekt Eames studija.
Charlotte Perriand – pionirka modernog interijera
Francuska dizajnerica i arhitektica Charlotte Perriand bila je jedna od pionirki modernog dizajna interijera. Suradnja s arhitektom Le Corbusier rezultirala je legendarnim komadima namještaja poput LC4 Chaise Longue.
Perriand je u dizajnu spajala industrijske materijale, funkcionalnost i estetsku jednostavnost, čime je značajno utjecala na razvoj modernog interijera.
Danas sve više žena predvodi arhitektonske studije, urbanističke projekte i dizajnerske inovacije. Nasljeđe pionirki poput Zahe Hadid, Line Bo Bardi, Ray Eames i Charlotte Perriand pokazuje koliko su raznolikost perspektiva i kreativnost važni za razvoj prostora u kojem živimo.
Njihov rad podsjeća nas da arhitektura i dizajn nisu samo tehničke discipline – oni su način razmišljanja o društvu, kulturi i budućnosti naših gradova.
Urbanizam
5 načela održivog susjedstva: Kako graditi bolje gradove?
Održivo planiranje susjedstava temelji se na pet ključnih načela koja stvaraju povezane, uključive i otpornije gradove
Naši gradovi rastu brže nego ikad prije. Svjetska urbanizacija donosi ogromne prilike, ali i izazove – od prometnih gužvi i zagađenja, do nedostatka dostupnog stanovanja i socijalne uključenosti. Ključno pitanje je – rastemo li bolje? Održivo planiranje susjedstava može grad učiniti otpornijim na klimatske promjene, socijalno uključivim i estetski ugodnim mjestom za život.
Primjeri iz Europe pokazuju kako promišljena urbanistička rješenja mogu pozitivno utjecati na kvalitetu života u gradovima. Kopenhagen je grad poznat po svojim biciklističkim infrastrukturnim mrežama i pješačkim zonama, što omogućava da ulice postanu mjesta života, a ne samo prometne površine. U Barceloni je, koncept superblokova smanjio promet u stambenim kvartovima i stvario više prostora za javne i zelene površine te društvene aktivnosti i tako postao primjer kako integracija funkcija može unaprijediti svakodnevni život građana.
U Freiburgu, fokus na energetski učinkovitu i održivu izgradnju stanova pokazuje kako raznovrsni tipovi stanovanja doprinose inkluzivnosti i socijalnoj koheziji. A u Amsterdamu, podrška lokalnim trgovinama i kratkim opskrbnim lancima ističe važnost koncepta “živjeti lokalno, raditi lokalno” za smanjenje emisija i jačanje lokalne ekonomije.
Urbana sociologija: Kako grad oblikuje nas – i kako mi oblikujemo grad
Ova iskustva pokazuju da gradovi koji planiraju s vizijom i jasno definiranim principima mogu stvarati otporna, inkluzivna i vibrantna susjedstva. Evo pet načela koja oblikuju susjedstva budućnosti, već danas:
1. Ulice za ljude, ne samo za automobile
Sigurne, povezane i pristupačne ulice mogu se usporediti s krvotokom grada – one omogućuju svakodnevno kretanje ljudi, ideja i aktivnosti. Kada su ulice dobro planirane, one ne služe samo automobilima, već stvaraju prostor za pješačenje, biciklizam i korištenje javnog prijevoza, čime se smanjuje ovisnost o automobilima.
Važan element ovog načela je dobra povezanost ulične mreže, koja omogućuje kraće i jednostavnije rute te smanjuje problem tzv. “posljednjeg kilometra” – završnog dijela puta koji je često najteže prijeći bez automobila.
Primjer takvog pristupa može se vidjeti u Kopenhagen, gdje razvijena mreža biciklističkih staza i pješačkih zona potiče stanovnike da se svakodnevno kreću gradom na održiv način. Takve ulice čine susjedstva sigurnijima, zdravijima i ugodnijima za život.
Alen Žunić o suvremenoj arhitekturi, javnom prostoru i budućnosti gradova
8 urbanistički najbolje planiranih gradova u svijetu
2. Snaga gustoće
Kontrolirani visoko gustinstinski razvoj (najmanje 15.000 ljudi po km²) omogućuje gradovima da rastu kompaktno i učinkovito, bez nekontroliranog širenja na okolna prirodna i poljoprivredna područja. Kada su ljudi, usluge i infrastruktura prostorno bliže jedni drugima, grad postaje funkcionalniji, a svakodnevne aktivnosti dostupnije.
Veća gustoća stanovanja također podržava razvoj kvalitetnog javnog prijevoza, lokalnih trgovina i javnih sadržaja, jer veći broj stanovnika na manjem prostoru stvara dovoljno potražnje za takvim uslugama. Time se smanjuje potreba za dugim putovanjima i ovisnost o automobilima.
Dobar primjer ovakvog pristupa može se vidjeti u Barceloni, gdje kompaktna urbana struktura omogućuje visoku razinu dostupnosti sadržaja, dok istovremeno ograničava širenje grada na okolni prostor. Takav model doprinosi održivijem, življem i učinkovitijem urbanom okruženju.
3. Miješanje funkcija
Zašto provoditi sate u prijevozu? Integracija stambenih, poslovnih i rekreativnih prostora omogućuje da se svakodnevne potrebe – poput trgovine, škole, posla ili parka – nalaze na svega nekoliko minuta hoda od doma. Takva organizacija prostora smanjuje potrebu za dugim putovanjima i doprinosi učinkovitijem i ugodnijem svakodnevnom životu.
Mješovita namjena prostora također potiče živost i sigurnost susjedstva tijekom cijelog dana. Kada se u istom prostoru nalaze stanovi, radna mjesta, trgovine i javni sadržaji, kvartovi postaju aktivni i izvan radnog vremena, što doprinosi snažnijoj lokalnoj zajednici i razvoju lokalne ekonomije.
Dobar primjer takvog pristupa može se vidjeti u Parizu, gdje koncept „15-minutnog grada” potiče razvoj susjedstava u kojima su ključne usluge dostupne pješice ili biciklom. Time se smanjuje prometno opterećenje i stvara kvalitetniji, održiviji urbani život.
4. Raznoliki domovi, raznoliki glasovi
Uključiva susjedstva zahtijevaju različite tipove stanovanja i veličine parcela, kako bi ljudi s različitim prihodima, životnim stilovima i potrebama mogli živjeti u istom prostoru. Kombinacija stanova, kuća u nizu, manjih i većih stambenih jedinica omogućuje da susjedstva budu dostupna širokom krugu stanovnika – od mladih i obitelji do starijih osoba.
Takva raznolikost doprinosi socijalnoj ravnoteži i snažnijoj lokalnoj zajednici, jer potiče susret različitih generacija, profesija i društvenih skupina. Umjesto segregiranih kvartova, raznolika stambena ponuda stvara dinamična i uključiva susjedstva u kojima ljudi mogu ostati živjeti i kada se njihove životne okolnosti promijene.
Primjer ovakvog pristupa može se vidjeti u Beču, gdje kombinacija javnih, zadružnih i privatnih stanova omogućuje široku dostupnost kvalitetnog stanovanja i potiče socijalno raznolika i stabilna susjedstva.
5. Živi lokalno, radi lokalno
Podrška lokalnoj proizvodnji i potrošnji pomaže gradovima da postanu otporniji i samoodrživiji. Kada se hrana, proizvodi i usluge stvaraju i koriste unutar lokalne zajednice, smanjuju se tzv. “food miles” – udaljenosti koje proizvodi putuju od mjesta proizvodnje do potrošača – kao i ovisnost o dugim i često ranjivim opskrbnim lancima.
Ovakav pristup potiče razvoj lokalnog gospodarstva i jačanje zajednice, jer podržava male proizvođače, obrtnike i lokalne trgovine. Istovremeno se smanjuje potreba za dugim transportom robe, što doprinosi smanjenju emisija i pozitivno utječe na okoliš.
Primjer takvih inicijativa može se pronaći u Amsterdam, gdje gradske politike potiču urbanu poljoprivredu, lokalne tržnice i kratke opskrbne lance hrane. Time se jača lokalna ekonomija i održivost gradskog sustava opskrbe.
Ovih pet načela pokazuje da održivo planiranje susjedstava nije samo urbanistički koncept, već način stvaranja gradova koji su funkcionalni, uključivi i ugodni za život. Promišljenim planiranjem prostora možemo smanjiti negativne utjecaje urbanizacije, ojačati lokalne zajednice i poboljšati kvalitetu svakodnevice. U konačnici, dobro planirana susjedstva temelj su otpornijih i održivijih gradova budućnosti.
