Arhitektura
Fascinantan pogled iz zraka – precizno sagrađeni svjetski gradovi
Građeni su u radijalnim krugovima kako bi istaknuli nešto.

Da su neki gradovi i četvrti građeni u preciznim krugovima, koji se šire iz centra, s tla je teško razaznati. Treba pogled odozgo.
Radijalni koncentrični plan grada čine ulice koje se pružaju prema van od određenog središta i dosežu vanjski rub grada. U sinergiji su i uređene ceste koje radijalne ulice povezuju s parcelama. Ovaj način gradnje grada vuče korijene iz antičkih vremena i traje do danas.
Ovisno o povijesnom kontekstu, mjestu ili svrsi gradskog planiranja, element pronađen u središtu može se razlikovati. Trgovi, crkve ili vladine zgrade među najčešćim su elementima i to nije slučajno, kao ni urbani dizajn. U osnovi, radijalnim rasporedom ulica želi se istaknuti određeni element ili mjesto koji ima veliku političku, vjersku, financijsku ili simboličku vrijednost za grad u cjelini.
Iako postoje gradovi koji su u potpunosti planirani na temelju radijalnog modela, drugi imaju koncentričnu shemu ulica i avenija samo u određenim područjima, za razliku od ostatka urbanog tkiva.
U galeriji pogledajte neke gradove i četvrti diljem svijeta koji su građeni upravo na opisani način.
Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
