Arhitektura i dizajn
DOM NA KVADRAT DOZNAJE Koji su trendovi u gradnji obiteljskih kuća?
Doznajemo koje su glavne preokupacije arhitekata i investitora
O trendovima gradnje obiteljskih kuća razgovarali smo s Mislavom Bašićem, arhitektom iz arhitektonskog ureda 4uha. Odao nam je o čemu ovise i što je glavna preokupacija investitora.
‘Trenutni trendovi su prvenstveno vezani za brzinu gradnje kuća i otežalu dostupnost kako građevinskih materijala, tako i samih graditelja. Tako investitori promišljaju o montažnim kućama, kontejnerskim objektima, propituju dostupnost i cijenu pojedinih materijala poput mineralne vune ili željeza za armaturu’, kaže Mislav.
Drugačiji pristup investitora
Dodaje kako se u zadnje dvije godine dosta promijenio pristup investitora. ‘Oni prate trendove, društvene mreže, emisije, Pinterest, digitalni marketing. Investitori k nama dolaze s dosta jasnom vizijom svog novog doma’, tvrdi.
Usporedio je današnju situaciju s onom od prije desetak godina. ‘Arhitekti su bili ti koji su bili pravi lideri u projektu. Danas je taj liderski pristup nešto izmjenjen, s obzirom na to da investitori znaju što žele. Arhitekti su u današnje vrijeme nešto između psihologa, edukatora, pravnika, kreativca i inženjera’, tvrdi.
Dodaje kako investitori žele i cijene kreativnost, ali dolaze jako dobro pripremljeni, s jasnim referencama i djelomično upoznati s tehnološkim mogućnostima.
Uloga arhitekata zahtjevnija nego ikada
‘Naša uloga, kao arhitekata je puno zahtjevnija nego nekada, kada su našoj struci investitori bezuvjetno vjerovali. Puno više truda i interakcije je potrebno, kako biste imali vrhunski projekt i zadovoljnog investitora’, dodaje.
Arhitekt Bašić dotakao se i stilova koji se trenutno najviše preferiraju. ‘Uvijek postoje elementi koji su u trendu, ali se ta priča mijenja brže nego ikada. Rekao bih kao moda. Mi se kao ured trudimo držati svevremenskih stilova, koji neće uskoro biti “passe”. Recimo, oprezni smo s jakim bojama na fiksnim elementima poput kuhinjskih elemenata ili pločica’, pojašnjava.
Dodaje kako jake tonove radije naglase na pokretninama poput jastuka, zavjesa, pa čak i stolicama. Objasnio je i zbog čega. ‘Ljudima, naime, brzo dosade jake, naglašene boje, ali one su nešto što daju karakter prostoru. Moj osobni dojam je da ljudima pomalo dosta sterilnog minimalizma i da se okreću prirodnim materijalima poput drva, opeke i čelika. Traže se topline, zemljane, pastelne boje’, kaže.
Svijet se okreće u smijeru održivosti
Tvrdi kako su svjetski trendovi okrenuti na održivost. ‘Bili smo na Design weeku u Londonu i ostao sam šokiran kako renomirani proizvođači predstavljaju svoje proizvode isključivo kroz podatke koliko se proizvoda može reciklirati i koji je postotak proizvoda napravljen iz recikliranih materijala. Tu se radi o podnim oblogama, uredskom namještaju, konstruktivnim blokovima za gradnju, dakle o vrlo bitnim elementima objekata. Svijet se okreće u smjeru održivosti. Mi se tom trendu polagano priklanjamo, ali uz napomenu da stalno preispitujemo ispravnost takvih akcija’, dodaje.
‘Upoznali smo tvrtku koja proizvodi sav namještaj od starih CD-a. Vrlo je interesantna priča, rekli bismo čak i romantična, ali je upitan stvarni dobitak za okoliš takvog proizvoda. Koliko se energije potroši dok se ti CD-i obrade, zdrobe, zagriju, lijepe i ponovo prešaju. ‘Je li to za okoliš plus ili minus? Ili bi bolje bilo za okoliš da su CD-i zbrinuti, a namještaj da je proizveden od, recimo, drvenih otpadaka ili PVC vrećica? Ja osobno ne znam odgovor na to pitanje, ali je činjenica da je sve reciklirano u modi’, kaže.
Što se tiče same konstrukcije objekata, arhitekt Bašić kaže kako postoji puno alternativa klasičnoj gradnji od cigle i betona.
Montažna gradnja od drva
‘Treba naglasiti da svaki materijal ima svoje prednosti i mane. Da ima samo prednosti, drugih materijala ne bi bilo na tržištu. A da ima samo minuse, ne bi tog materijala bilo na tržištu. To je dosta logično. Dakle, postoji montažna gradnja od drva. Montažna gradnja koja kombinira čelik i drvo ili neke druge materijale. Nedavno smo dobili upit za kontejnersku stambenu kuću. To isto ima prednosti u pogledu brzine i dobavljivosti, ali i minus u pogledu fleksibilnosti i cijena’, objašnjava.
Osvrnuo se i na projekte arhitektonskog ureda 4uha. ‘Mi konkretno projektiramo nekoliko kuća, ali i jednu crkvu u porobetonu. U zadnje vrijeme imamo puno upita za drvene objekte.Porobeton ima svoje prednosti i mane, kao i svaki materijal. Njegova prednost je brzina gradnje i činjenica da je sami kontruktivni dio i toplinski izolator. Mana su mu manji konstruktivni rasponi i fakt da izvođači s ovih prostora nisu naviknuti na te materijale’, tvrdi.
Objašnjava kako kod nas nisu zaživjele alternative koje su našle svoju nišu u svijetu, kao što su blokovi od konoplje ili pokrov od sijena.
Kod nas najčešći cigla i beton
‘Vratimo se na ciglu i beton, koji su ipak najčešći materijali kod nas. Možemo reći da se nekih 70% naših projekata radi iz cigle i betona kao kombinacije ili samo iz betona’, govori i objašnjava kakva je trenutna situacija s potražnjom fasada.
‘Što se tiče fasadnih obloga, tu se priča kreće od klasične ETICS fasade sa stiroporom, do ventiliranih fasada s raznim završnim oblogama. Završna obloga može biti opeka, corten (prisiljeno korodirani čelik), ges pločice ogromnih formata ili kompozitne ploče. Dosta se koristi aluminij kao završna obloga. Često imamo slučajeve kod obiteljskih kuća da kombiniramo fasadne obloge različitih tipova. To su meni osobno najuspjeliji projekti’, zaključuje.
‘Nekada smo imali gotiku, renesansu, barok. To su bili stilovi koji su trajali više od jednog stoljeća. Danas se sve odvije unutar pet ili deset godina, pa tako i stilovi. Što se tiče materijala, danas mogućnosti ima više nego ikadi, ljudi su informirani i obrazovani više nego ikad, a još k tome bolje živimo nego ikad u povijesti. Tako da kad se ta tri faktora spoje, mogućnosti su praktički neograničen, a trendovi i stilovi se također mijenjaju brže nego ikada’, zaključuje.
Dizajn prostora, namještaja i dekoracija
Izlog, restoran ili hotel: Pravila dizajnerice za blagdansko uređenje poslovnog prostora
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva nam dizajnerica evenata…
Blagdani unose poseban ritam i u naše domove, ali i u radne i javne ambijente, a advent u uredu, recepciji, salonu, hotelu ili restoranu ne bi djelovao autentično bez barem jednog pažljivo odabranog blagdanskog detalja.
Kako postići da prostor ostane funkcionalan i profesionalan, a ipak svečan, otkriva dizajnerica evenata i maloprodajnih prostora Manuela Javor, koja savjetuje kako pristupiti božićnom uređenju poslovnog prostora na način koji poštuje identitet brenda, dinamiku rada i doživljaj korisnika.
Manuela Javor vodi nas korak po korak do izrade vlastitog adventskog vjenčića
Dobro osmišljena dekoracija pritom ne samo da uljepšava prostor, nego i stvara ugodniji ambijent u kojem se blagdanska atmosfera prirodno osjeća.
Funkcionalnost i sigurnost kao ključna pravila
Manuela naglašava da je polazišna točka svakog blagdanskog uređenja poslovnog prostora razumijevanje načina na koji se on svakodnevno koristi. Prostor mora ostati prohodan, siguran i jednostavan za rad i kretanje.
„U javnom prostoru moramo voditi računa o sigurnosti i funkcionalnosti. Ne možemo se voditi samo osobnim stilom, nego sve moramo prilagoditi prostoru i ne pretjerivati. Uređenje uvijek mora biti u skladu s onim što se u tom prostoru zaista događa.“
Damjan Geber otkriva: Intuicija i analiza ponašanja oblikuju suvremeni prostorni dizajn
Takav pristup osigurava da se blagdanski duh osjeti, ali da prostor ostane praktičan i organiziran.
Trendovi koji obilježavaju božićno i blagdansko uređenje poslovnog prostora
Ovogodišnji trendovi posebno su prilagođeni poslovnim ambijentima jer naglasak stavljaju na jednostavnost, prirodne materijale i dugotrajnost dekoracija. Suptilne boje, prirodne teksture i elementi inspirirani zimom stvaraju atmosferu koja izgleda svečano, ali ne dominira prostorom.
Sve je popularniji monokromatski pristup – odabir jedne dominantne palete koja se lako uklapa u različite stilove interijera, od modernih ureda do toplih restorana i profinjenih hotelskih recepcija. Umjesto naglašene raskoši, naglasak je na detaljima koji stvaraju doživljaj i daju prostoru karakter.
Najveći trend, navodi Manuela, nije u određenoj dekoraciji, već u emociji koju prostor prenosi. Blagdansko uređenje poslovnog prostora treba pružiti suptilan “wow” trenutak – detalj koji posjetitelj primijeti odmah, ali koji ne narušava profesionalni dojam.
Kako uklopiti blagdanske dekoracije u identitet poslovnog prostora
Dekoracija poslovnog prostora treba biti u skladu s njegovim interijerom i identitetom brenda. Moderni prostori bolje podnose minimalističke dekoracije, dok prostori s toplijim ili razigranijim interijerom mogu nositi retro ili klasične naglaske.
Manuela pokazuje primjer jednog restorana uređenog u estetici pedesetih godina. Dekoracija je pažljivo usklađena s umjetničkim djelima u prostoru, čime je postignuta ravnoteža između vintage inspiracije i suvremene interpretacije.
Blagdanski ugođaj kroz jednostavne, ali promišljene elemente
Blagdanski ugođaj u poslovnim prostorima najlakše se postiže kroz nekoliko promišljenih dekorativnih elemenata. Suptilne lampice toplog tona, borove grančice, stakleni ornamenti i tekstilni detalji mogu uvesti blagdanski duh bez vizualnog prenatrpavanja. Materijali poput drva, papira, stakla i tekstila naglašavaju prirodnost i nenametljivu eleganciju, što je idealno za profesionalne prostore.
Kada se dekoracija uskladi s arhitekturom i vizualnim identitetom brenda, božićno uređenje poslovnog prostora postaje dio cjelokupnog korisničkog iskustva. U takvom prostoru blagdanska druženja, sastanci i svakodnevne interakcije dobivaju posebno ugodan ton, a prostor odiše toplinom i svečanošću.
Arhitekti i arhitektonski projekti
Frank Gehry: Arhitekt koji je zgrade pretvarao u skulpture
U petak, 5. prosinca, preminuo je Frank O. Gehry — vizionar čije su fluidne forme i hrabre strukture obilježile suvremenu arhitekturu i inspirirale generacije.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno ostavio trag u promišljanju moderne arhitekture. Gehry je bio poznat po arhitekturi koja više nalikuje kiparstvu nego tradicionalnoj gradnji. Zgrade koje je projektirao često imaju zakrivljene, valovite, asimetrične formacije. Metal, staklo, čelik i druge neklasične kombinacije postaju dio organskog, ponekad gotovo futurističkog ili nadrealnog doživljaja.
Ovaj pristup — ponekad dramatičan, ponekad provokativan — natjerao je promatrače da preispitaju što arhitektura može biti: ne samo funkcionalna, nego i emotivna, simbolična vizualna izjava.
Iako ga mnogi smatraju američkim arhitektom Frank Gehry rođen 28. veljače 1929. u Torontu. Godine 1947. seli u Kaliforniju i 1951. završava studiji arhitekrure na University of Southern California. Nakon kraćeg iskustva rada u uredima Welton Becket&Associates i onom Victora Gruena, 1962. osniva svoju tvrtku Frank O. Gehry Associates u Los Angelesu.
Već u ranim radovima manifestirala se njegova želja da odbaci hladnu, strogu uobičajenu modernističku estetiku i da stvara na način koji je eksperimentalniji i osobniji — neobični oblici, neočekivani materijali, fluidne linije.
Zaha Hadid – umjetnica prostora koja je oblikovala budućnost
Eksperimenti s namještajem i “spretnim materijalima”
U kasnim 1960-ima i početkom 1970-ih lansirao je kolekciju namještaja pod nazivom Easy Edges — seriju stolica i stolova od višeslojno presavinutog kartona. Materijala koji je u to vrijeme mnogima djelovao trivijalno, Gehry je pretočio u neočekivano čvrste, praktične i vizualno jedinstvene objekte.
Prvi arhitektonski zaokret — kuća u Santa Monici
Prekretnica u Gehryjevoj karijeri dogodila se 1978. kada je rekonstruirao vlastitu kuću u Santa Monici. Staru drvenu kuću — običan američki bungalow — “umotao” je u slojeve industrijskih materijala: metalne ploče, lančanu ogradu, staklo i neobrađeno drvo. Time je stvorio dramatičnu, dekonstruiranu formu koja je izazvala negodovanje susjeda, ali i ogromno zanimanje arhitektonske javnost. Ta kuća nije bila samo dom — bila je izjava: arhitektura ne mora biti uglađena i “skupa”, može biti sirova, iskrena, eksperimentalna. Gehry više nije bio samo arhitekt — postao je inovator, ekscentrik, nekonvencionalni umjetnik koji preispituje granice prostora.
Najznačajniji radovi – kada arhitekura postane skulptura
Kako se njegova karijera razvijala, Gehry je dobijao sve veće zadatke — i slobode. U osamdesetim i devedesetim godinama počeli su ključni međunarodni projekti koji su ga učinili legendom.
Guggenheim Museum Bilbao
Guggenheim Museum Bilbao, otvoren 1997., predstavlja možda njegovo najprepoznatljivije djelo i nezaobilazan simbol suvremene arhitekture. Njegova fasada obložena titanijem — savijena, valovita, razigranih oblika — daje zgradi dinamičan, gotovo živ karakter. Kao da je građevina u stalnom pokretu. Unutrašnjost muzeja, s fluidnom raspodjelom prostora i atrijima, omogućava slobodan protok posjetitelja i igru svjetla i sjene — često su istaknutu kao dio jedinstvene čarolije prostora. No značaj Guggenheima u Bilbau nadilazi estetiku: projekt je pokrenuo veliku kulturnu i gospodarsku preobrazbu grada — fenomen poznat kao Bilbao effect. U prvim godinama nakon otvaranja, milijuni posjetitelja izmijenili su percepciju grada. Time je dokazano da arhitektura — atraktivna, hrabra, neuobičajena — može redefinirati urbani identitet.
Walt Disney Concert Hall
Walt Disney Concert Hall, dovršen 2003., svakako je jedan od najvažnijih kulturnih objekata Los Angeles-a. Zgrada je ujdeno i jedan od najboljih primjera kako arhitektura i akustika mogu spojiti estetiku i funkcionalnost. Eksterijer zgrade čine valovite, zakrivljene površine od brušenog nehrđajućeg čelika. Paneli koji svjetlucaju na suncu i reflektiraju svjetlost grada dijeluju poput jedra broda zarobljena u urbanim vjetrovima. Taj “pokret” u metalu, simbolizirajući glazbu, ritam i dinamiku Los Angelesa, postao je vizualni potpis Gehryjevog pristupa.
Dancing House u Pragu
Među Gehryjevim najpoznatijim europskim projektima ističe se i Dancing House u Pragu (1996.), zgrada koju je realizirao u suradnji s arhitektom Vlado Milunićem. Smještena uz rijeku Vltavu, na mjestu koje je dugo čekalo obnovu nakon bombardiranja u Drugom svjetskom ratu, Dancing House postala je simbol moderne transformacije povijesnog grada. Sastavljena od dva kontrastna volumena — jednog valovitog, staklenog oblika koji djeluje nestabilno i plesno, te drugog čvršćeg, cilindričnog, “ukoso” raščlanjenog kamenom — građevina je ubrzo dobila nadimak “Fred and Ginger”, prema slavnom plesnom dvojcu. Gehry je kasnije isticao da nije želio da se taj naziv koristi službeno, ali ideja pokreta, ritma i plesne dinamike ostala je ključna za razumijevanje zgrade. Dancing House označava i važan trenutak u njegovom opusu — pokazuje kako Gehry uspijeva uvesti fluidnost, razigranost i eksperimentalnu energiju u urbane cjeline koje su povijesno stroge, ali istovremeno poštovati kontekst, ljestvicu i duh mjesta. Danas se smatra jednim od najprepoznatljivijih simbola suvremene arhitekture u Pragu.
Frank O. Gehry ostaje upamćen kao jedan od najutjecajnijih i najprepoznatljivijih arhitekata suvremenog doba, vizionar koji je svojim hrabrim, originalnim i eksperimentalnim pristupom trajno promijenio tijek moderne arhitekture. Njegova sposobnost da kombinira skulpturalnu slobodu s funkcionalnošću rezultirala je građevinama koje nisu samo prostori, nego doživljaji—arhitektonska djela koja iznova definiraju odnos između materijala, forme i emocije. Gehryjev rad predstavlja nepresušan izvor inspiracije i dokaz da arhitektura može biti jednako provokativna, poetična i inovativna kao i svaka druga umjetnička disciplina.
Norman Robert Foster – arhitekt koji je promijenio lice moderne arhitekture
