Povežimo se

Arhitektura

Deset najslavnijih svjetskih kupola

Poluloptasta struktura koja tvori vrh krova naziva se kupola. Kupolasti krovovi krase neke od najpoznatijih svjetskih crkvi i muzeja, čime pridonose ljepoti i velečanstvenosti zgrade. Otkrijte deset najpoznatijih svjetskih kupola.

10. Reichstag

Zgrada njemačkog parlamenta Reichstag završena je 1894. godine, a dizajnirao ju je arhitekt Paul Wallot čiji je cilj bio da objekt vizualno oponaša renesansne palače. Godine 1933. Reichstag je ozbiljno stradao u požaru za koji su okrivljeni nizozemski komunisti. Nacistička stranka taj događaj je iskoristila kao povod za čistku „izdajnika“ u Berlinu i zabranu Komunističke partije Njemačke. U narednim godinama zgrada je više puta obnavljana, a jedan od dodataka bila je i nova staklena kupola koju je 1993. dizajnirao britanski arhitekt Norman Foster. Iz kupole koja simbolizira ujedinjenje Njemačke, pruža se spektakularan pogled na Berlin od 360°.

kupole Dom2

9. Zgrada kongresa Sjedinjenih Američkih Država

Zgrada američkog kongresa nalazi se na vrhu Capitol Hilla u Washington DC-u. Usprkos činjenici kako zgrada nije bila potpuno završena, prvo zasjedanje kongresa održalo se 17.studenog 1800. godine. Prvu kupolu sagradio je Charles Bulfinch i to 1923. godine, no zbog ekspanzije kongresne zgrade sredinom 19. stoljeća, morala se sagraditi nova kupola. Staru konstrukciju 1855. zamijenila je tako kupola od ljevanog željeza u obliku takozvane “svadbene torte”. Za novu strukturu visoku 88 i promjera 29 metara, odgovoran je arhitekt Thomas U. Walter. Osam godina nakon izgradnje, na vrh kupole postavljena je brončana skulptura naziva “Statue of Freedom”.

kupole dom2

8. Firentinska katedrala

Izgradnja Cattedrale di Santa Maria del Fiore počela je davne 1296., a zbog zahtjevne izvedbe kupole, završena je tek 1436. godine. Od tada je jedna od najljepših simbola Firence, a u sebi obuhvaća gotičke i renesansne elemente. Bazilika je također jedna od najvećih talijanskih crkvi, a do modernog doba ciglena kupola slovila je kao najveća na svijetu.

kupole Dom2

7. Panteon

Rimski Panteon sagrađen je 126. godine kao hram rimskih bogova, dok je od 7. stoljeća služio kao rimokatolička crkva. Vrh Panteona ukrašen je betonskom kupolom koja ima središnji otvor, takozvani okulus. Gotovo dvije tisuće godine nakon što je izgrađena, slavna kupola i dalje je najveća kupola na svijetu od neojačanog betona.

kupole Dom2

6. Imam džamija u Isfahanu

Imam džmija u iranskom gradu Isfahanu smatra se jednim od remek-djela perzijske arhitekture. Njena ljepota leži u fasadi obloženoj mozaik pločicama u sedam boja i kaligrafskim natpisima. Tirkizna kupola refektira sunčevu svjetlost i vidljiva je s nekoliko kilometara udaljenosti.

kupole Dom2

5. Kupola na stijeni

Poznata i pod nazivima Hram nad stijenom i Zlatna kupola, Kupola na stijeni je jedna od najstarijih muslimanskih građevina, ali i najljepših hramova. Vanjski dio kupole prekriven je oplatom i olovom, a zatim i pozlaćen, dok je unutrašnjost dekorirana mozaikom, mramorom i fajansom. U sredini džamije, točno ispod kupole, nalazi se živa stijena koja je okružena kolandom stupova s korintskim kapitelima. Prema predaji, živa stijena smatra se mjestom Abrahamove žrtve, ali i Muhamedova uzašašća.

kupole 7

4. Bazilika sv. Petra

Bazilika sv. Petra u Vatikanu smatra se najpoznatijom i najznačajnijom kršćanskom crkvom. Izgrađena je 1626. godine u stilu klasične renesanse i baroka. Prema tradiciji, crkva je podignuta na mjestu mučeništva i groba jednog od dvanaest apostola, svetog Petra. Visina od poda bazilike do vrha križa koji se nalazi na vrhu kupole, iznosi 136,5 metara. Kupolu nose četiri pilastra nosača i smatra se najvišom kupolom na svijetu.

kupole Dom2

3. Katedrala sv. Vasilija u Moskvi

Moskovska katedrala nije najveća, ali je svakako jedna od najšarenijih na svijetu. Slavna po svojim prekasnim ornamentima i bojama, katedrala ima devet bakrenih kupola lukovičastog oblika. Takav oblik kupola Rusi su počeli koristiti još u 12. stoljeću kako bi konstrukcija lakše podnijela velike količine snijega karakteristične za to područje. Crkvu je sagradio Ivan Grozni u drugoj polovici 16. stoljeća, kako bi obilježio osvajanje tatarskih utvrda Astrakhan i Kazan. Dizajn zgrade nema velikih analogija s tradicionalnom ruskom arhitekturom.

kupole Dom2

2. Aja Sofija

Poznata i pod nazivom Crkva svete Mudrosti, Aja Sofija nesumnjivo je jedno od najvećih arhitektonskih dostignuća u povijesti čovječanstva. Ova prekrasna građevina sagrađena je u samo pet godina i to u periodu od 532. do 537. godine. Aja Sofija je izvorno bila katedrala, nakon otomanske okupacije sredinom 15. stoljeća postaje džamiija, a od 1935. godine prenamjenjena je u muzej. Dobra osvjetljenost prostora postignuta je s 40 malenih prozora koji se nalaze u sklopu kupole, čime cijeli interijer dobiva mističnu atmosferu. Osim toga, implementacijom prozora dobiva se dojam kako kupola lebdi iznad crkve, a istovremeno se i rasteretila težina konstrukcije. Promjer masivne kupole iznosi 31 metar čime je svojevremeno prekrivala najveći zatvoreni prostor na svijetu.

kupole Dom2

1. Taj Mahal

Najpoznatiju grobnicu na svijetu izgradio je Džahan Šah 1653. godine u spomen na svoju najdražu i nikad prežaljenu ženu Mumtaz Mahal. Veličanstvena zgrada nalazi se u indijskom gradu Agra, a njen najspektakularniji dio je 35 metara visoka kupola koja natkriva grobnicu. Gornji dio kupole ukrašen je dezenom lotusovog cvijeta, a na samom vrhu smjestio se brončani kopljeni vršak s motivom mjeseca. Taj Mahal u sebi objedinjuje elemente perzijske, indijske, islamske i turske arhitekture, a 1983. godine postaje UNESCO-ov spomenik Svjetske baštine.

kupole Dom2

Arhitektura

Prisustvujte stručnome skupu za energetsku učinkovitost i održivost

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr nastavljaju rad na edukaciji, promicanju znanosti i inovacija te unapređenju stanja tehnike, proizvoda, materijala i usluga poveznih s energetskom učinkovitosti i održivosti u zgradarstvu, obnove zgrada uz povećanje sigurnosti, poboljšanje ugodnosti i zdravstvene kvalitete unutarnjih prostora kao i s aktualnim temama zelene
urbane obnove i dekarbonizacije zgrada do 2050. godine.

Cilj skupa je prikazati zahtjeve ZEB-a, mjere i tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju novih zgrada koja uz energetsku učinkovitost osiguravaju zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova (ZEB) te sigurne zgrade s visokom kvalitetom ugodnosti za život i rad. Ujedno će se predstaviti Strategija zelene urbane obnove kao i metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku.

Ciljevi i teme skupa

Ciljevi Klastera nZEB.hr su povezati znanost, inovacije i gospodarstvo odnosno sve dionike u gradnji i obnovi zgrada po kriterijima cjelovite obnove uz naglasak na zgrade niske energetske potrošnje, zgrada gotovo nulte energije (nZEB) i zgrada nulte emisije kao i zgrada zelene i održive gradnje.

Teme ovog stručnog skupa su:

  • propisi, smjernice i planovi iz područja zelene i održive gradnje, energetske učinkovitosti, sigurnosti i
    zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta
  • strategija zelene urbane obnove i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama
  • zahtjevi za zgrade s nultom emisijom stakleničkih plinova
  • metode za procjenu održivosti zgrada u cjeloživotnom vijeku
  • tehnička rješenja za projektiranje, obnovu i izgradnju visoko učinkovitih i održivih zgrada s nultom emisijom
    stakleničkih plinova i s visokim stupnjem sigurnosti i kvalitete
  • materijali, proizvodi i sustavi za cjelovitu obnovu i izgradnju novih zgrada po najvišim standardima
    održivosti, energetske učinkovitosti, sigurnosti i kvalitete
  • iskustva i izvedeni primjeri novih i obnovljenih zgrada po najvišim standardima energetske učinkovitosti,
    sigurnosti i kvalitete

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: nzeb.hr
Cijena aktivnosti: bez naplate/kotizacije uz obaveznu prijavu
Prijaviti se može preko obrasca

Nastavite čitati

Arhitektura

Kako digitalno doba diktira dinamičniju arhitekturu

Svako povijesno razdoblje obilježilo je i određen način stanovanja, bio je odraz tehnološkog razvoja te društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama, onima digitalnog doba.

Suvremeni način života

Suvremeno stanovanje pitanje je stila života. Ono obuhvaća najmodernije i najkvalitetnije materijale, tehnološki visoko kvalitetne interijere, tehnički kvalitetne detalje izvedbe, kao i sve višu energetsku učinkovitost.

Arhitektica prof. Alenka Delić kaže da je suvremeno stanovanje ustvari odraz suvremenog načina života koje pod utjecajem nove digitalne tehnologije i novog načina života poprima neke drugačije zahtjeve. Drugačiji je naš ritam kao i odnos prema prostoru u kojem živimo.

Glavna obilježja suvremenog stanovanja

Neki od trendova koje suvremeno stanovanje mora pratiti su jasna potreba za individualizacijom, utjecaj globalizacije, trend starenja stanovništva i povećavanja broja kućanstava koje čine samo samci. Riječ je, naime, o više od 50 posto kućanstava koje čine samci ili parovi bez djece.

“Struktura naše obitelji za koju smo nekad projektirali se itekako promijenila”, ističe arhitektica.

Mnoge stvari više nisu iste

Osim toga, pojavio se trend digitalnih nomada, mladih ljudi koji nisu vezani za jedno mjesto boravka i stanovanja. Svoje je učinila i pandemija, odnosno svijest o tome da ne postoji potreba vezivanja za jedno mjesto rada.

Nove generacije traže jedan sasvim drugačiji prostor stanovanja, drugačiji prostor boravka. Odnos prema privatnom vlasništvu se također promijenio, došlo je do rasta ekonomske moći, mijenja se svijest o novom načinu življenja, o nekim novim potrebama, a to sve rezultira drugačijim zahtjevima prema arhitektima.

U tom kontekstu moramo se dotaknuti uloge koju u suvremenom stanovanju ima trend urbanog vrtlarenja. Utjecaj zelenila sve je izražajniji u stambenoj arhitekturi zbog velikog porasta broja stanovnika te koncentracije stanovništva u gradovima.

Nedostaje nam hrane

Nedostaje nam prostora na kojem ćemo uzgajati hranu, a neka su istraživanja pokazala da postoji mogućnost da na krovovima naših zgrada uzgajamo svoju hranu, što bi automatski reduciralo troškove. Znali biste što jedete, a to bi bi bila svježa hrana iz domaćeg uzgoja.

Stambeni prostor mora biti funkcionalan

Funkcionalnost je glavna odlika kvalitetnog projekta suvremenog stanovanja, kaže profesorica Delić, koja na tu činjenicu uvijek upozorava studente.

Stambeni prostor prije svega treba funkcionirati, a da bi funkcionirao kvalitetno postoje neka pravila i načini projektiranja i korištenja koji će tu funkcionalnost omogućiti. Prije svega, potrebno je dobro dimenzionirati prostor. Znati dimenzije namještaja i uporabnog prostora. To je prva pretpostavka da bi stan, odnosno stambeni prostor, mogao normalno funkcionirati.

Svako povijesno razdoblje proizvodilo je određen način stanovanja. Ono je bilo odraz tehnološkog razvoja, specifičnih društvenih, ekonomskih i kulturnih uvjeta. U današnjoj, fleksibilnijoj i dinamičnijoj arhitekturi konvencije iz prošlosti zamijenjene su novim konvencijama digitalnog doba.

Nezamislivo je živjeti bez tehnologije

Danas nam tehnologija omogućava kontrolu stambenog prostora, štednju resursa i upravljanje našim domom jednostavnim dodirom ekrana. To znači da stvaramo okoliš koji u sebi ima svu dostupnu tehnologiju, koja nam pak omogućava ne samo ugodnije stanovanje, već i štednju energije te optimalno korištenje svih raspoloživih resursa. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Oglas

Izbor urednice