Arhitektura
Bliži se kraj obnove samostanske crkve sv. Franje Asiškog u Zagrebu
Predstavlja zagrebačku kulturnu baštinu pod konzervatorskom zaštitom
Franjevački samostan i crkva Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda na zagrebačkom kaptolu teško su oštećeni u potresu 2020. godine. Stradali su svodovi i nosivi lukovi, a zvonik se potpuno odvojio.
Crkva je izvorno bila gotička, jednobrodna iz sredine 13. stoljeća, barokizirana je nakon požara u 17. stoljeću, a nakon potresa 1880. rekonstruirana je opet u gotičkom stilu. Kao takva predstavlja zagrebačku kulturnu baštinu pod konzervatorskom zaštitom i zato je njena obnova posebno osjetljiva.
Najzahtjevniji radovi je sigurno kompletna obnova crkve, samostana i zvonika, ističe Ante Kelava, voditelj gradilišta – SPEGRA.
“Sigurno je bilo zahtjevno izmijeniti cijelo krovište na crkvi, a da se crkva ne namoči s vodom i da ne prokišnjava, da istovremeno radimo zamjenu krovišta i postavljamo novo krovište te štitimo taj dio koji otvaramo. Radi oslika u crkvi koje su iznimno vrijedne bilo je uistinu zahtjevno izmijeniti krovište a da nema negativnih posljedica od vode.”, pojašnjava.
Wienerberger kao vodeći proizvođač krovnih rješenja odabran je za partnera na projektu obnove ove crkve. Uvažavajući konzervatorske zahtjeve za obnovu krovišta, odabran je Tondach biber crijep.
Josip Klarić, projektno tehnički savjetnik Wienerbergera ističe kako su u pitanju specifične količine jer je u pitanju projekt od 3000 kvadrata što je zapravo jako velika količina.
“Ako znamo da je to bio trenutak kad smo imali obnovu na više projekata, ne samo u Zagrebu nego i šire, onda smo zapravo u dogovoru s gradilištem išli tempirati sve kako bismo mogli isporučiti ih na vrijeme kvalitetno ali i zadovoljiti sve potrebe gradilišta. U pitanju je dakle Tondach biber crijep, dogovorili smo i s konzervatorima i s izvođačem na gradilištu da proizvedemo takozvani engobirani biber crijep koji na sebi ima jedan zaštitni, dodatni sloj u crvenoj boji čime smo ispoštovali konzervatorske zahtjeve i na ovom projektu. Specifičnost engobiranog biber crijepa da on nije samo proizveden od obične gline koja se peče nego smo zapravo na crijep dodali i sloj engobe u crvenoj boji, to je zapravo u vodi razrijeđena glina u koju se dodaje pigment, u ovom slučaju crvene boje koji onda se sa samim crijepom peče u pećima na visokim temperaturama, čime dobivamo na samom crijepu jedan dodatni zaštitni sloj koji zapravo služi boljem ponašanju crijepa kroz vrijeme. Tako da imamo dugotrajnije rješenje za buduće generacije.”, pojasnio je sugovornik.
Crkva i samostan zajedno imaju više od 1200 četvornih metara, a oštećenja u potresu narušila su statiku objekata te je njihova stabilizacija bila prioritet. Ojačani su temelji crkve te su popunjavanje šupljine u zidovima, a obnova krovišta bila je posebno zahtjevna. Klarić otkriva kako se radi o specifičnom krovu koji ima dosta velik i visok nagib, od 45 stupnjeva. To je pojatno krovište i postavljanje biber crijepa je dosta zahtjevno pod takvim nagibom pa se je pazilo i na uvjete zaštite na radu kako bi se posao mogao kvalitetno izvesti.
Osim postavljenog engobiranog Tondach biber crijepa, Wienerberger je isporučio i čak 37 krovnih prozora.
“S obzirom na to da smo bili sudionici pronalaženja najboljih rješenja za crijep, bilo je nekako logično da za ostatak krovnog segmenta kojeg imamo u ponudi i damo rješenje, a kako su naši krovni prozori kompatibilni s našim crijepom, onda je i tehnički bilo najispravnije na jednom mjestu pronaći odgovore i za krovne prozore. Modeli prozora koje smo isporučili su Tondach energy plus, krovni prozori koji su svojim toplinskim i zvučnim karakteristikama zadovoljili ono što je bio cilj postići na ovom projektu”, dodaje Klarić.
Nakon gotovo četiri godine, obnova crkve svetog Franje ulazi u završnu fazu , potrebno je vratiti obnovljene vitraje natrag u njihovu konstrukciju. Mise se u njoj održavaju već godinu dana, svaki dan, pa se može reći i da je obnova crkve uistinu u završnoj fazi.
Arhitektura
Open house Zagreb festival: 40 poznatih zagrebačkih građevina otvara vrata za posjetitelje
Nakon uspješne prve sezone festivala Open house Zagreb, idućeg tjedna 40 zagrebačkih objekata otvoriti će vrata za sve zainteresirane posjetitelje. Donosimo detalje koje poznate građevine ćete moći posjetiti.
Od 18. do 20. listopada održat će se drugi Open House Zagreb festival, a donosi raznovrstan program usmjeren na arhitektonsko nasljeđe i održivost.
Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica Open House Zagreb festivala navodi kako je ove godine u program festivala stručni žiri koncipirao i četiri tematske cjeline, od kojih je prva Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa, koja se oslanja na nedavni potres koji nam se desio u Zagrebu. Tema druga je Viktor Kovačić tu se osvrćemo na 100 godina od smrti i 150 godina od rođenja. Treća tema su urbane cjeline u kojima živimo i prolazimo, a ne znamo puno o njima i četvrta, razgovori s eminentnim arhitektima koji su obilježili pojedine dekade
Svi obilasci su besplatni i posebnost našeg festivala je da vas na svakom objektu očekuje stručno vodstvo.
Među odabranim objektima na festivalu posebno se ističe Kuća Slavex, koju potpisuje arhitekt Viktor Kovačić.
Kuća Slavex autora Viktora Kovačića svjedoči modernosti svoga vremena. Ona je strogo simetrična, kvadratičnog formata pročelja, s bazom poslovnog prizemlja s mezaninom izvedenima u rustici te još tri gornje etaže i mansardom. Kvadratični prostori su specifični horizontalno podijeljena krila, a ukrasi su koncentrirani u detaljima zgrade. Zgrada je u svome vremenu djelovala vrlo moderno.
“Zato što je Viktor Kovačić kao arhitekt u to vrijeme 20-ih godina prošlog stoljeća bio vrlo napredan u svojem pristupu u arhitekturi i on je promijenio dosadašnje stilove, ubacio nekakve nove sisteme gradnje i kvalitete gradnje, ali i samog stambenog življenja.”, ističe Jur Kordić, suvlasnik zgrade Slavex.
U sklopu dijela “Revitalizacija arhitektonskog nasljeđa” našla se i poznata zgrada Muzičke akademije.
Zgrada Muzičke akademije formirana je iz postojeće zgrade Ferimporta arhitekta Stanka Fabrisa i ona je dodijeljena Muzičkoj akademiji na besplatno korištenje na rok od 100 godina. Budući da je zgrada bila u vrlo lošem stanju bilo je potrebno provesti temeljitu rekonstrukciju. Nakon urbanističko-arhitektonskog natječaja taj posao dobio je arhitekt Milan Šosterić.
Ovo je jedinstvena prilika za upoznavanje Dežmanovim prolazom i zgradom Radovan, koju zovu Prvim zagrebačkim neboderom.
Ona je sagrađena 1933. godine na osnovu natječajnog projekta arhitekta Slavka Löwya. Nazvana je po investitoru Eugenu Radovanu, poduzetniku i zastupniku tvrtke Bosch AG. U to vrijeme ona postavlja novu urbanu regulaciju u gradu Zagrebu i planirano proširenje Masarykove ulice sa sjeverne strane rezultiralo je uvlačenjem južnog pročelja planirane zgrade, a „izgubljeni kvadrati“ u parteru nastojali su se nadoknaditi gradnjom u visinu.
Na ovogodišnjem se popisu našla i zgrada Hrvatske narodne banke koja je prepoznatljiva po pročelju obloženim bijelim bračkim kamenom.
Zgrada Palača Zagrebačke burze prepoznatljiva je po pročelju obloženom bijelim bračkim kamenom. Glavno je pročelje naglašen izvedbom četiriju visokih jonskih stupova koji stoje na klasičnoj bazi i nose jednostavan vijenac te podsjećaju na grčki hram. Monumentalni dojam koji odaje pročelje prenosi se i u ulazni prostor koji je oblikovan kao visoki vestibul s kasetiranim stropom ukrašen rozetama. Glavna burzovna dvorana okruglog je oblika i natkrivena kasetiranom armiranobetonskom kupolom promjera 21 metar.
Posjetiteljima će se predstaviti i jedno od najvažnijih ostvarenja secesijske arhitekture u srednjoj Europi – kuća Kalina.
Kuća Kallina projektirana za Josipa Kallinu, istaknutog proizvođača keramičkih proizvoda, poslužila je kao podloga za promociju Kallininih njegovih glaziranih pločica, kojima je obložena gotovo u cijelosti. Dominantne plava i žuta boje koje formiraju sjajnu, treperavu površinu, a pažnju privlače motivi lopoča, ruža i šišmiša.
Ovaj događaj nudi jedinstvenu priliku da zavirite u fascinantne prostore i otkrijete tajne zgrada koje krase zagrebačke ulice
Arhitektura
Ključne promjene koje donosi novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada posljednji je put donesen 1997. godine, što je jedan od razloga zašto mnoge zgrade nisu adekvatno održavane. Novi zakon konačno bi trebao stupiti na snagu u siječnju iduće godine i evo koje promijene donosi.
Novim zakonom o održavanju i upravljanju zgradama želi se stati na kraj nemarnim suvlasnicima zbog kojih su mnoge zgrade zapuštene, a pravni procesi dugi.
“Mnoge zemlje već imaju od ranije te zakone, starije zemlje članice već imaju te posebne zakone, one su nam bile uzor u pisanju ovog zakona i stvarno puno novina ima. Počevši od toga da zajednica suvlasnika postaje nova pravna osoba u našoj državi, dobiva svoj OIB, registriraju se i to skraćuje uvelike procesne postupke, znači, zgrada protiv pojedinca, pojedinac protiv zgrade, puno je tu odnosa koji su se tu komplicirali, a s ovim postaje puno jednostavnije. “, ističe Željko Uhlir mr. sc., Državni tajnik u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Željko Uhlir mr. sc.
Stanari zgrade postaju zajednica suvlasnika
Zdravko Vladanović dipl. pravnik i Predsjednik udruge suvlasnika stambenih zgrada grada Zagreba dodaje kako nije u pitanju zgrada, nego ljudi, suvlasnici, oni postaju zajednica suvlasnika, tako je zakon definiran.
“Dobiva svoj pravni status i nastupa u pravnom prometu kao pravni subjekt, to će uvelike i u bitnome olakšati procedure u sudskim parnicama i upravnim postupcima. Bez toga, jako komplicirano.
Zgrada nastupa kao jedinstveni pravni subjekt, ima svoj račun, račun zajedničke pričuve, i taj račun nije novac upravitelja, to nije njihov novac, to je novac suvlasnika, suvlasničke zajednice i oni donose odluku kako će s tim novcem raspolagati, samo oni. Nitko drugi.”, pojašnjava.
Zdravko Vladanović dipl. pravnik
Svi suvlasnici obvezuju se na održavanje i upravljanje nekretninom, a uvode se dva programa za pomoć u financiranju.
Željko Uhlir navodi: “S jedne strane bit će napisan program održavanja fasada u kulturno povijesnim cjelinama naših gradova gdje je zamišljeno da država pomogne s jednom trećinom, lokalna uprava, taj grad u kojem se zgrada nalazi sa drugom trećinom, a treću trećinu pokriju sami suvlasnici. Drugi program je program sufinanciranja ugradnje dizala, tu je zamišljeno da opet država sufinancira s jednom trećinom svojih sredstava, a prepušteno je lokalnoj upravi da sama odredi da li će i sa kojim iznosom pomoć svojim sugrađanima da se ugrade dizala u zgrade koje to nemaju. “
Što se ustvari događa kada se lift zaglavi i imamo li razloga za paniku?
Kućni red kao zakonski akt
Kućni red postaje zakonski akt što mu daje jaču snagu te se uvode sankcije za nepridržavanje.
“Taj kućni red ima jedan inovativan pristup u samom osiguranju provedbe i s druge strane da postoji onaj dio kućnog reda koji će biti propisan pravilnikom i onaj dio koji se pušta na volju suvlasnicima da mogu sami propisati zbog neke specifičnosti u toj zgradi. Naravno, taj drugi dio mora biti u skladu sa zakonom. “, navodi.
Predstavnik suvlasnika sa zajednicom ostalih suvlasnika donosi, utvrđuje odgovornost i propisuje trostruku sankciju, trostruku kaznu mjesečne pričuve, ističe Zdravko Vladanović;
“Ukoliko bi se dogodilo da to nije postiglo onu svrhu sankcioniranja, postoji institut izvlašten iz zajednice suvlasnika. To je odluka koja je i sad postojala prema zakonu o vlasništvu, no, međutim, sud nije tek tako donijeti odluku nekoga isključiti iz suvlasništva i tako dalje, ali sada ovaj zakon će to lakše omogućiti.”
Odredba vezana za zaštitu pročelja zabranjuje postavljanje klima uređaja na pročelje zgrade, baš kao i antenskih sustava.
“Sad zakon dolazi i kaže dosta je toga bilo, nema više postavljanja klima uređaja, nismo namjerno napisali novih nego postavljanja klima uređaja, znači svako skidanje stare klime i postavljanje nazad se smatra postavljanjem, jer je cilj maknut te uređaje s naših pročelja, nema postavljanja antenskih sustava, nema postavljanja izvora obnovljive energije, zašto izvor obnovljive energije, zato što se na zapadu isto zakoni ne mogu tako brzo mijenjati kako se mijenja tehnologija, pa je počela biti pojava po gradovima da foto panele ljudi vješaju po prozorima i po balkonima. “, zaključuje Vladanović te očekuje da će se ipak pronaći adekvatno rješenje za ovaj problem i naglašava da je zgrada zajednički krov o kojem svi trebaju brinuti.