Povežimo se

Arhitektura

Arhitektura i arhitektonske djelatnosti

Arhitektura danas obuhvaća širok spektar aktivnosti vezanih na planiranje korištenja prostora, uređenje naselja, posebno gradova, poslovnih zona ili turističkih naselja.

Tu su i pripreme zemljišta za gradnju, definiranje uvjeta za lokaciju građevina, idejno osmišljavanje zgrada funkcionalno i oblikovno, projektiranje objekata u suglasju s elementima stabilnosti, fizikalnih karakteristika, energetske učinkovitosti, zaštite od buke, požara i sigurnosti u korištenju, izvedbenu razradu konstruktivnih elemenata, interijersko oblikovanje kao i nadzor nad izvedbom. Arhitekt je sintetičar koji objedinjava radove cijelog niza stručnjaka, inžinjera i specijalista kako bi projekt zadovoljio sve potrebne uvjete od onih koji proizlaze iz lokacije, njenih mogućih ograničenja i smjernica iz područja zaštite spomenika kulture ili prirode, okoliša, urbanističkih zahtjeva proizišlih iz važećih dokumenata uređenja prostora, zatim sigurnosti pri korištenju, stabilnosti konstrukcije, energetske racionalnosti, ugradnje kvalitetnih materijala itd.

Iako je u korijenu pojma arhitekt starogrčka složenica „arkitekton“, od ὰρχι glavni i τεκτονική graditelj, djelatnost današnjeg arhitekta daleko nadilazi isključivo umjetnost oblikovanja i izgradnje građevina. Arhitekt je i planer prostora, sudjeluje u zaštiti njegovih vrijednosti, u oblikovanju prirodnog, urbanog ili ruralnog krajolika, kreator je strategije urbanog razvoja i zaštitar povijesnih, kulturnih i ambijentalnih  vrijednosti, učesnik u politici zaštite okoliša i kontrole procesa u prostoru. Stoga se danas arhitektonske aktivnosti dijele, prema predmetu interesa i razini promišljanja na:

1.    Strateško planiranje prostora ( država, regije, područja)

2.    Planiranje prostornog razvoja ( razina županije, općine ili grada)

3.    Urbanističko planiranje ( uređenje gradova ili dijelova gradova i naselja)

4.    Detaljno urbanističko planiranje ( uža područja, lokacije)

5.    Izrade stručnih arhitektonsko urbanističkih rješenja (stručne podloge, natječaji)

6.    Arhitektonsko projektiranje ( idejni, glavni i izvedbeni projekti)

7.    Interijersko projektiranje i dizajn elemenata interijera

8.    Praćenje procesa u prostoru, nadzor nad izvedbom, ocjena uporabivosti objekata

Ovoj podjeli svakako treba dodati i razne oblike specijalističkog planiranja i projektiranja koje se odnosi na projekte zaštite područja i objekata spomenika kulture, njihovu restauraciju, planove krajolika, zaštićenih prirodnih područja, hortikulturnih projekata i sl.

Strateško planiranje

Ovaj proces implicira prije svega timski rad stručnjaka različitih usmjerenja (arhitekti, građevinski inžinjeri, prometni inžinjeri, geografi, sociolozi, ekonomisti i sl.) Na razini Europe države članice i države kandidatkinje sudjeluju u izradi Teritorijalne Agende koja obuhvaća prostornu prolematku i međusobne odnose, a na razini Republike Hrvatske izrađuje se Prostorna Strategija i Program prostornog uređenja države. Ovaj dokument usmjerava izradu prostornih planova teritorijalnih jedinica županija i Grda Zagreba.

Planiranje prostornog razvoja

Na razini županija i Grada Zagreba donose se županijski prostrni planovi kao i prostorni plan Grada Zagreba. Ovi planovi usklađuju prostorni razvoj unutar županija i podloga su za izradu prostornih planova poedinih općina i gradova. Ovim planovima planiraju se prostori za razvoj naselja, turističkih i proizvodnih zona izvan naselja, prostori za razvoj infrastrukture i prostori koji se štite kao kulturno ili prirodno dobro.

Urbanističko planiranje

Planiranje gradova kao cjeline ili njegovih dijelova obuhvaća definiranje namjene prostora, prometne i infrastrukturne mreže, zaštićenih vrijednosti, mjere zaštite i uvjete provedbe. Ovu kategoriju čine Generalni urbanistički plan i urbanistički plan uređenja.

Detaljno urbanističko planiranje

Detaljni urbanistički planovi detaljno propisuju modalitete gradnje i lokacijske uvjete i neposredno prethode arhitektonskim projektima. Ovim planovima u mjerilu primjerenom detaljnosti razrade 1:1000, detaljno se određuju lokacije pojedinih objekata, građevinski i regulacijski pravci, visinski gabariti i uvjeti oblikovanja.

Izrade stručnih arhitektonsko urbanističkih rješenja

U fazi priprema urbanističkih planova za određene prostore često je propisana obaveza provedbe arhitektonsko urbanističkog natječaja u cilju što kvalitetnijeg rješenja pojedinog prostornog obuhvata ili izrada stručne podloge kojom se idejno rješava na razini prostorno programske ili arhitektonske studije određeni zahvat u prostoru. Ovo rješenje služi kao podloga za izradu konačnog rješenja urbanističkog plana uređenja ili detaljnog urbanističkog plana, ovisi o veličini zahvata.

Arhitektonsko projektiranje

Arhitektonsko projektiranje pojedinog objekta ili kompleksa pretpostavlja tri faze: idejni projekt u većem mjerilu 1.200 ili 1:500, glavni projekt obično u mj. 1:100 i izvedbene projekte 1:50. Ovim projektom definira se oblikovanje, funkcija, konstrukcija zgrade, infrastrukturna opremljenost, uređenje okoliša, kao i svi aspekti sigurnosti, zaštite od nepovoljnih utjecaja, energetska učinkovitost i sl. Volumen i prostor su osnovni elementi arhitektonske kompozicije budući da arhitektura i je umjetnost oblikovanja prostora volumenom, dakle ima raspored i odnos masa, odnos punog i praznog, zatvorenog i otvorenog, svojstva građe, osobitosti obrade površina.

Interijersko projektiranje i dizajn elemenata interijera

Uređenje unutrašnjosti građevine ovisno je oblikom i namjenom, a mjere moraju biti prilagođene čovjeku. Izvedba je ovisna o materijalu, prirodnom ili umjetnom o kojem ovisi  karakter površine. Kamen, drvo i opeka prirodni su materijali, do su beton, čelik i staklo moderni, umjetni materijali. Dizajn pojedinih elemenata interijera također veže oblik i namjenu, kao i u arhitekturi.

Praćenje procesa u prostoru, nadzor nad izvedbom, ocjena uporabivosti objekata

Arhitekti također prate procese u prostoru na svim razinama, sudjeluju u izdavanju uvjeta građenja i potrebnih dozvola, a kao nadzorni inžinjeri prate izvedbu građevine i ocjenjuju njenu uporabivost. Kontrola procesa u prostoru, od prostorno planerske dokumentacije, kvalitete i legalnosti projekata do uporabne dozvole, ali i kreacija propisa i pravila struke također zahtjeva angažman arhitekata.

Aleksandar Bašić,dipl.ing.arh.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Arhitektura

Hoće li umjetna inteligencija ostaviti dizajnere bez posla?

Umjetna inteligencija ili AI pojavila se kao transformirajuća snaga  u području dizajna interijera revolucionirajući način na koji se prostori koncipiraju, planiraju i dovode u život. Unatoč uvriježenom mišljenju da umjetna inteligencija napravi kompletan dizajn uglavnom se koriste generativni alati, odnosno napredna analiza podataka. 

Kako nam AI pomaže u dizajnu prostora

Timi Kovačević, konzultant za uređenje poslovnih prostora, umjetnu inteligenciju koristi na projektima gdje se analiziraju veliki skupovi podataka. Proučavamo kako ljudi koriste prostor, proučavamo kad dizajniramo hotele različite recenzije, proučavamo kretanje ljudi kroz prostor, odnosno pratimo okupiranost. Uz tu tehnologiju i primjenu pametnih senzora koji su integrirani unutar prostora, dobiju se nevjerojatne količine podataka i u konačnici stvara se određena predikcija i scenariji što bi trebalo učiniti kako bi prostorni resursi bili učinkovitiji i samo korisničko iskustvo bilo puno bolje prilikom boravljenja u određenim prostorima, objasnio je Timi Kovačević iz tvrtke DC&T. 

Korištenjem AI algoritama generiraju se i procjenjuju različite konfiguracije prostorije uzimajući u obzir njene dimenzije te korisničke preferencije, što omogućuje optimalno iskorištavanje prostora i uvelike štedi vrijeme. 

Kad govorimo o istraživanju na koji način ljudi koriste prostor, primjerice ako se radi o uredskom prostoru, hotelskom, poliklinici ili slično, možemo generirat informacije o interakciji unutar pojedinih prostora, bihevioralnog ponašanja i pratit na koji način korisnici ostvaruju interakciju unutar prostora, ali isto tako, kada pričamo o hotelskoj industriji, vi uz takve alate jednostavno možete generirati recenzije, korisnička iskustva iz tisuće različitih recenzija i s takvim informacijama možete donosit puno bolja, kvalitetnija dizajnerska rješenja i prilagođenija samom korisniku, izjavio je Timi Kovačević za Dom na kvadrat.  

Više vremena za kreativni proces umjesto administracije

DC&T projektni tim umjetnu inteligenciju koristi od samog početka što im je donijelo mnoge benefite.   

Koristeći umjetnu inteligenciju ubrzali smo procese, čak i za više od 30 posto i naši timovi danas se puno više mogu fokusirat na kreativne proces, a manje vremena potrošiti na administraciju.  

Neki alati koje pokreće umjetna inteligencija  mogu predložiti paletu boja i tekstura koje bi pristajale nekom prostoru, što također funkcionira na analizi dizajnerskih trendova i postojećih dekora. No, to ne znači da će dizajneri interijera u budućnosti biti zamijenjeni umjetnom inteligencijom. 

Ja baš mislim suprotno. Dizajneri interijera će u konačnici, potencijalno imat i više posla ukoliko će prigrlit nove alate i nove tehnologije. Ono što vidimo je da definitivno industrija arhitekture i dizajna se mijenja na bolje jer danas s takvim alatima možemo biti kreativniji, financijski povoljniji ali isto tako, možemo bit i brži, odnosno možemo paralelno vodit puno više projekata nego što je to bilo prije upotrebe takve tehnologije, objasnio je Kovačević. 

Umjetna inteligencija pomaže dizajnerima pronaći inspiraciju iz raznih izvora, a analizom uzoraka i elemenata, predložiti kreativni smjer kretanja u projektu, no, Timi smatra da ipak neće moći u potpunosti zamijeniti čovjeka. 

Definitivno tu će uvijek bit suradnja zapravo čovjeka i kreativnih timova kao takvih, ne mislim da će umjetna inteligencija u potpunosti zamijenit ali definitivno će olakšat, ubrzat će procese, naravno trebamo razdvojit arhitekturu i dizajn između možda rezidencijalnih nekretnina i komercijalnih prostora gdje su puno kompleksniji projekti, gdje su puno drugačiji budžeti i tako dalje, a taj jedan aspekt gdje će tehnologija zapravo biti jedina ta koja će vam ponudit neki dizajn, no čovjek će uvijek tu morat napravit određeno budžetiranje, građevinski dio i slično te zato smatram da će ljudski faktor biti nužan kako se u konačnici implementirali takvi projekti, rekao je Kovačević. 

Gdje nam sve umjetna inteligencija može pomoći

Ugradnjom pametnih sustava u kuće, AI će optimizirati rasvjetu, temperaturu i druge čimbenike kako bi se smanjila potrošnja energenata i ugljikova otiska. Analizom povijesnih podataka i trenutnih tržišnih uvjeta, umjetna inteligencija može predvidjeti nadolazeće trendove i stilove. Osim toga, moguće je pokrenuti virtualne pomoćnike koji će obavljati rutinske poslove, oslobađajući više vremena za kreativno razmišljanje. 

Definitivno je ova tehnologija, kao i sve prijašnje tehnologije koje su imale svojevrsnu revoluciju, treba vrijeme za prihvaćanje, da se ljudi aklimatiziraju i u konačnici vide benefite i što to donosi za kvalitetu njihovih života. Tek nakon te neke tranzicije vjerujemo da će to bit u svakodnevnici i da će to bit na razini od fizičkih osoba do kompletne primjene u poslovanju, izjavio je Kovačević. 

Integracija umjetne inteligencije u dizajn interijera pruža brojne prednosti za dizajnere i klijente, a svakodnevnim razvojem, obećavajući je alat za bolju budućnost. 

Nastavite čitati

Arhitektura

Luksuzni i ugodni interijeri u kojima se volimo družiti

Lako je pretpostaviti da se kod otvaranja komercijalnih prostora vodi briga o zanimljivoj ponudi i iskusnom osoblju, no posljednjih godina primjećuje se pomak u svjesnosti o uređenju tih prostora. 

Goran Gračanin, dizajner komercijalnih interijera kaže da se tržište promijenilo prije svega po tome što su prije 10 godina ugostitelji prvenstveno razmišljali kako napraviti prostor koji će funkcionirat, koji će biti solidan i da se ne potroši preveliki budžet. Danas su postali svjesni koliko je zapravo taj vizualni kod interijera bitan u poslovanju pa se uz sam nekakav dizajn interijera velika pažnja posvećuje i marketingu i uniformama konobara i cjenicima i cijelom tom konceptu koji prati to nekakvo obrtno sredstvo.

Dizajn komercijalnog prostora

Dizajn interijera komercijalnih prostora uvelike se razlikuje od dizajna rezidencijalnih prostora. Osim što treba odisati ugodnom atmosferom, komercijalni prostor, poput kafića, restorana ili noćnog kluba, treba dizajn interijera koji će se sviđati većem broju posjetitelja. 

Kad se uređuje komercijalni prostor potpuno je drugačiji način promišljanja nekakvog dizajna interijera u kafićima, recimo barovima, u nekakvim restoranima i u noćnim klubovima. Jer su ljestvice tih nekakvih poticajnosti unutar samo prostora su različite. Noćni klub naravno mora biti sastavljen i napravljen na način da zadovoljava neke druge kriterije, neke druge potrebe, kaže Gračanin te da svaki potencijalni komercijalni prostor treba razmotriti iz funkcionalne i operativne perspektive. 

Treba paziti na poziciju, to znači postoji li osigurano parkiralište za posjetitelje, blizina šetnica, frekvencija ljudi, što su osnovni parametri za neki prostor je li uopće može zaživjeti kao komercijalni prostor, a zatim krenuti u sami interijer i tražiti koje su to neke sastavnice koje nam zapravo trebaju pomoći da bi taj prostor trebali napraviti što funkcionalnijim, nastavio je Gračanin. 

Uređenje interijera kao slika branda

Pretvaranje prostora u inspirativni interijer s kojim se klijenti mogu povezati postao je ključan dio procesa izgradnje nekog brenda. 

Da bi znali što je to što je trenutno u trendu treba pratiti ne samo nekakve portale, emisije, knjige koje se bave dizajnom interijera, nego treba pratiti i modu, film, glazbu, sve popratne sadržaje koji se prije ili kasnije ovoga nađu u tom prostoru, objasnio je Gračanin za Dom na kvadrat. 

Tako je zagrebački kafić Coffee In svoj dizajn interijera započeo od velikih ulja na platnu, optičkih vlakana, neonskih natpisa i zelenila na osnovu kojih su birane boje i materijali. 

Vodili smo se idejom korištenja toplih tonova i upotrijebili smo materijale koji u sebi imaju i staro zlato, mesing, bakar, rose gold i na tom konceptu smo zapravo onda bazirali kompletan dizajn, dok smo kultni restoran Kaptolska klet obogatili zanimljivim tapetama i rasvjetom čime je dobio potpuno novi vizualni identitet. 

Radili smo kompilaciju neka dva ili tri stila čime smo postigli da prostor izgleda ugodno i luksuzno, rekao je Goran Gračanin. 

Novi je trend povezivanje različitih koncepata u noćnim klubovima, kao što je zagrebački LAF. To zahtijeva dizajn interijera koji će dobro izgledati u svim uvjetima. 

Ove naše društvene mreže koje svi koristimo, su dovele do toga da su, da su prostori morali postati fotogenični. Klijenti sami rade promociju tih prostora i zato moraju izgledati ugodno, luksuzno i biti vizualno privlačni, izjavio je Gračanin.  

Dizajn interijera komercijalnih prostora mora biti dosljedan, usklađen i komunicirati poruku s kojom će se posjetitelji moći poistovjetiti. 

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice