Povežimo se

Vrt

Što saditi u lipnju? Kompletan vodič za bogat urod u vrtu i na balkonu

Lipanj je mjesec kada vrt dobiva pravi zamah: tlo je toplo, dani su dugi, a pravi odabir biljaka sada može osigurati urod sve do jeseni

žena sa šeširom sadi cvijeće u svom vrtu

Ako ste već krenuli s radovima u vrtu u ranijim mjesecima, sada dolazi nastavak priče. Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju i svibnju, lipanj je logičan korak dalje – mjesec u kojem sve što ste posadili počinje puniti tanjure, a novi valovi sadnje osiguravaju da vrt ne stane.

Lipanj donosi puninu vegetacijskog vrha – temperature su stabilne, kasni mrazevi su daleka prošlost, a tlo čuva toplinu koju su mu podarili svibanjski dani. Za vrtlare je ovo istovremeno i najzahvalniji i najzahtjevniji mjesec: zahvalan jer gotovo sve što posadite sada ima odlične uvjete za rast, a zahtjevan jer treba znati što saditi u lipnju kako ne biste propustili pravi trenutak.

Svake godine sadite isto povrće na isto mjesto? Evo zašto je to velika greška

Dobra vijest je da lipanj nije zatvorena sezona – naprotiv, nudi bogat izbor povrća, začinskog bilja i cvijeća. Evo što ne smijete propustiti.

Što saditi u lipnju (od povrća)

Lipanj je idealan za sadnju toploljubivog povrća koje cvjeta u ljetnoj vrućini. Dok je svibanj bio mjesec sjetve i presađivanja sadnica, lipanj je savršen trenutak za drugi val sadnje koji će osigurati jesen bogatu povrćem.

Rajčice i paprike

Ako ste propustili saditi u svibnju ili ste izgubili prve sadnice, još nije kasno. Početak lipnja još uvijek je dobar trenutak za presađivanje sadnica rajčice i paprike na otvoreno – posebno u kontinentalnim krajevima gdje su temperature tek sada stabilno visoke. Birajte sorte s kraćim vegetacijskim periodom (do 70 dana) kako biste stigli do uroda prije prvih jesenskih hladnoća.

Tikvice i krastavci

Tikvice su pravi lipanjski favorit. Rastu brzo, ne zahtijevaju previše njege i daju obilne urode. Sjeme možete sijati direktno u tlo ili posaditi sadnice – oboje će u lipanjskim uvjetima krenuti gotovo odmah. Krastavce sijte uz oporu ili mrežu kako biste uštedjeli prostor i poboljšali prozračnost.

sadnice tikvica

Grah i grašak

Mahune i grašak sjeite direktno u tlo – lipanj je zadnji pravi trenutak za ovu sjetvu u kontinentalnoj Hrvatskoj. U primorskim krajevima grah se može sijati i nešto ranije ili ranije u godini, ali lipanjska sjetva daje odlične rezultate svugdje. Posijajte u više navrata s razmakom od dva tjedna za kontinuirani urod.

ruke beru mahune

Salata i blitva

Salata je biljka koja voli umjerenu temperaturu, ali postoje sorte (npr. maslačasta ili hrastova salata) koje podnose ljetnu vrućinu bolje od ostalih. Sijte ih na sjenovitija mjesta u vrtu ili koristite zaštitnu mrežicu od sunca. Blitva je još zahvalnija – brzo raste, tolerantna je na vrućinu i može se brati cijelo ljeto.

čovjek sadi salatu

Repa, rotkva i korjenasto povrće

Rotkvu i repu sijte direktno u tlo – do uroda dolaze za svega 3 do 4 tjedna, što ih čini savršenim za brzo popunjavanje slobodnih mjesta u vrtu. Mrkvu i peršin možete sijati u lipnju za jesenski urod – neka preskoče ljetnu vrućinu u tlu, a klicati će obilno s prvim hladnijim danima.

Kukuruz

Ako u vrtu imate malo više prostora, lipanj je idealan za sjetvu šećernog kukuruza. Sijte u skupinama (ne u jednom redu) radi bolje oprašivanja. Berba dolazi za 70 do 90 dana – dakle, kasno ljeto ili početak jeseni.

Što saditi u lipnju (od začinskog bilja)

Začinsko bilje u lipnju raste kao ludo – topli dani i duge sunčane sate čine ga gotovo nezaustavljivim. Ovo je odlična vijest za sve koji vole svježe bilje u kuhinji.

Bosiljak

Bosiljak je kralj lipanjskog vrta. Jednom posađen na sunčano, zaštićeno mjesto, rast gotovo ne možete zaustaviti. Redovitim ščipanjem vrhova spriječite cvjetanje i produžite sezon berbe. Idealan je u loncu na balkonu ili terasi – miris drži komarce podalje, a uvijek ga imate pri ruci za kuhinju.

bosiljak u tegli

Peršin, kopar i cilantro

Peršin i kopar siju se direktno u tlo – brzo klijaju u toplim uvjetima. Kopar je posebno zahvalan jer ne zahtijeva gotovo nikakvu njegu. Cilantro (korijandar) sijte na polusjenovita mjesta jer u punoj ljetnoj žegi može brzo procvjetati i prestati davati listove.

Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?

Menta, majčina dušica i origano

Višegodišnje začinsko bilje poput mente, majčine dušice i origana može se presađivati u lipnju. Menta je invazivna – sadite je u lonac ili ograničite joj prostor. Majčina dušica i origano izvrsno podnose sušu i vrućinu, pa su savršeni za vrtove s manje zalijevanja.

ruka koja bere mentu

Lavanda

Lipanj je odličan trenutak za sadnju lavande – cvijetovi su još uvijek u punom jeku, a biljka ima dovoljno vremena da se ukopčavati prije jeseni. Sadite je na dobro dreniranom, sunčanom tlu i ne pretjerujte s zalijevanjem.

lavanda u polju sa bakrenom polivačom

Što saditi u lipnju (od cvijeća)

Cvijeće posađeno u lipnju osigurava šareni vrt od ljeta sve do kasne jeseni. Fokusirajte se na toploljubive vrste koje uživaju u dugim, sunčanim danima.

Kadifice (tagetes)

Kadifice su nezaobilazne u lipanjskom vrtu – ne samo zbog živih narančastih i žutih cvjetova, već i zato što odbijaju štetočine kao što su lisne uši i nematode. Posadite ih uz rajčice, paprike i krastavce kao prirodnu zaštitu. Odlično uspijevaju i u loncima na balkonu.

Suncokret

Lipanj je zadnji pravi trenutak za sjetvu suncokreta direktno u tlo. Za 60 do 80 dana imat ćete veličanstvene cvjetove koji su i ukras vrta i hrana za ptice. Sijte ih uz ograde ili u skupinama za dramatičan vizualni efekt.

Ljuljke (petunija) i verbena

Ako niste posadili petuniju u svibnju, još ima vremena – sadnice iz vrtnog centra brzo se prime i cvatut će do prvih mrazeva. Verbena je izvrsna pratnja – nježnija, ali iznimno dugotrajna u cvjetanju.

Dalije

Gomolje dalija možete saditi sve do sredine lipnja. Do kasnog ljeta ili ranog jeseni imat ćete raskošne cvjetove koji su pravi show stopper svakog vrta. Zahtijevaju sunčano mjesto i redovito zalijevanje, ali trud se višestruko isplati.

Rudbekije i ehinaceje

Perene koje volite jednom posaditi i uživati godinama – rudbekije (crnooka Suzana) i ehinaceje cvatut će ove godine ako ih posadite početkom lipnja. Otporne su na vrućinu, privlače pčele i leptire, a ehinacea ima i medicinska svojstva.

Cvijeće koje privlači leptire i pčele

Na balkonu posadite lavandu, verbenu ili kadifice – osim što su lijepe, privlačit će oprašivače koji pomažu i svim vašim biljkama. Manji balkon može biti pravi oaza za insekte korisne u urbanom okruženju.

Ako želite više ptica u vrtu, napravite ove jednostavne promjene

Savjeti za uspješno vrtlarenje u lipnju

Zalijevanje: Lipanjske vrućine zahtijevaju redovito zalijevanje – idealno ujutro ili navečer, nikad u podne. Malčiranje (slojem slame, trave ili kore) oko biljaka smanjuje isparavanje i održava vlagu u tlu.

Gnojidba: Biljke u punom rastu troše puno hranjivih tvari. Jednom tjedno pognojite organskim tekućim gnojivom, posebno rajčice, tikvice i paprike.

Plijevljenje: Korov u lipnju raste brže nego ikad. Plijevite redovito, po mogućnosti dok je tlo vlažno – korovi se tada lakše izvlače s korijenom.

Zaštita od štetočina: Lipanj donosi i prve pojave lisnih uši, bijelih mušica i paukovog grinja. Redovito pregledavajte listove i reagirajte odmah – prskanje sodom bikarbonom ili sapunicom često je dovoljno za rane invazije.

Obrezivanje i rezanje: Bosiljak, petuniju i ostalo bilje redovito obrezujte kako biste potaknuli grananje i produžili cvjetanje ili berbu.

Lipanj je bujnost na djelu. Bez obzira imate li prostran vrt, malu parcelu ili samo balkon, ovaj mjesec nudi obilje mogućnosti za sadnju i sjetvu. Ključ je djelovati odmah – lipanjski dani su dragocjeni i svaki propušteni tjedan znači manje uroda i manje cvjetova.

Posadite, zalijevajte, promatrajte – i prepustite se ritmu koji vrt sam nameće.

Balkoni i terase

Balkon, lođa ili francuski balkon: Što dobivate svakim rješenjem?

Evo što svako rješenje znači za svakodnevicu i kako ga prepoznati u oglasu

Pročelje stambene zgrade s balkonima i lođama

Na tlocrtu sva tri izgledaju kao „nešto ispred prozora”, a u oglasima se često zovu istim imenom.

Razlika je ipak velika.

Balkon, lođa i francuski balkon razlikuju se po tome gdje se nalaze u odnosu na pročelje zgrade i može li se na njima boraviti. Bilo da birate balkon ili lođu, ili ste naletjeli na francuski balkon, korisno je znati što zapravo dobivate prije nego što zamislite jutarnju kavu na zraku.

Čišćenje oluka i balkonskih odvoda – evo što provjeriti prije jesenskih kiša

Četiri pitanja koja razdvajaju tri rješenja

Najlakše ih je razlikovati ako za svako postavite ista četiri pitanja. Izlazi li iz gabarita zgrade, odnosno strši li izvan ravnine pročelja? Može li se na njega izaći? Štite li ga strop i bočni zidovi? I što se na njemu zapravo može raditi?

Propisi to razlikuju vrlo jasno. Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada definira da je „balkon vanjski prostor zgrade koji je istaknut izvan ravnine pročelja zgrade“, a da je „lođa vanjski prostor zgrade koji je otvoren jednom stranom“. Francuski balkon u toj podjeli nema svoje mjesto, i to puno govori o njemu.

Balkon: iskorak izvan pročelja

Hrvatska enciklopedija balkon opisuje kao izbočeni, nepokriveni dio zgrade na višim katovima, povezan vratima s unutrašnjim prostorijama i obično ograđen. Danas je to najčešće armiranobetonska ploča koja strši iz zgrade, kao konzola.

Izlazi li iz gabarita? Da, to mu je glavno obilježje. Može li se izaći? Da, kroz balkonska vrata. Štiti li ga strop ili zidovi? Uglavnom ne. Otvoren je s tri strane, a nad glavom ima nebo ili, u zgradi, balkon susjeda s kata iznad. Što se na njemu može? Ovisno o dubini, sve od tegli i stalka za rublje do stolića za dvoje.

U svakodnevici to znači najviše sunca i najljepši pogled, ali i najviše vjetra, kiše i pogleda sa strane. Uski balkon dubok metar lijepo izgleda na fotografiji, ali stolica i stol na njemu teško stanu jedno uz drugo. Ako vas zanima kako ga iskoristiti, pogledajte naše ideje za uređenje mini balkona.

Lođa: vanjski prostor uvučen u zgradu

Enciklopedija lođu opisuje kao prostoriju otvorenu s jedne strane. U stambenim zgradama to je vanjski prostor uvučen u tijelo zgrade, iza ravnine pročelja.

Izlazi li iz gabarita? Ne, nalazi se unutar njega. Može li se izaći? Da, kao i na balkon. Štiti li ga strop ili zidovi? Da. Lođa ima strop i bočne zidove, a otvorena je samo prema van. Što se na njemu može? Uglavnom isto što i na balkonu, ali s više zaštite.

Ta zaštita mijenja način korištenja. Na lođi se može sjediti i za kiše, vjetar manje smeta, a sezona boravka vani je dulja. Stol, stolice i biljke manje stradavaju. Cijena je u svjetlu: lođa zasjenjuje prostoriju iza sebe, pa soba ili dnevni boravak uz nju obično dobivaju manje izravnog sunca. Kad ljudi biraju balkon ili lođu, to je najčešće pitanje: više sunca i pogleda ili više zaštite i privatnosti. Ako razmišljate o ostakljenju lođe, unaprijed se raspitajte što je dopušteno, jer se time mijenja pročelje zgrade.

Francuski balkon: ograda, a ne prostor

Francuski balkon je ograda postavljena ispred prozora ili vrata koja sežu do poda. Iza nje nema podne površine na koju biste mogli stati. Proizvođači ograda ga zbog toga ponekad zovu i „lažnim balkonom“, jer, kako navodi jedan od njih, „praktički nema balkonsku površinu“.

Izlazi li iz gabarita? Ne, ili tek koliko je debela ograda. Može li se izaći? Ne. Ograda je tu upravo zato da se ne bi moglo ispasti. Štiti li ga strop ili zidovi? Nema što štititi, jer nema prostora. Što se na njemu može? Širom otvoriti krila i pustiti u sobu svjetlo i zrak, uz osjećaj otvorenosti kakav daje balkon.

Ključna razlika u odnosu na pravi balkon je u ogradi. Kod balkona ona okružuje površinu po kojoj hodate. Kod francuskog balkona ograda stoji neposredno ispred otvora i služi samo kao zaštita da se vrata ili prozor do poda mogu sigurno otvoriti. Prostorija tako dobiva više svjetla i zraka, ali stolicu ispred ne možete staviti.

Kako čitati tlocrt i oglas za stan

Na tlocrtu najprije pronađite liniju pročelja, odnosno debeli vanjski zid. Ako vanjski prostor strši izvan te linije, riječ je o balkonu. Ako je uvučen i s obje strane ga zatvaraju zidovi, to je lođa. Ako ispred prozora ili vrata vidite samo tanku crtu ograde, bez upisane površine u kvadratnim metrima, najvjerojatnije je riječ o francuskom balkonu.

Nazivu u oglasu nemojte vjerovati na riječ. „Balkon“ je često zapravo lođa, a ponekad i francuski balkon. Balkon ili lođa u oglasu znače izlaz van samo ako je uz njih navedena površina. Pitajte može li se izaći, koliko je prostor dubok i je li natkriven. Najbolje je zatražiti tlocrt s kotama i fotografiju iz stana prema van.

Provjerite i kako je obračunata kvadratura. Spomenuti pravilnik za projekte zgrada balkon računa s koeficijentom 0,25, a lođu s 0,75. To znači da balkon od četiri kvadrata u obračunskoj površini vrijedi jedan kvadrat, a lođa iste veličine tri. Oglasi ne moraju koristiti isti način obračuna, zato pitajte koliko iznosi unutarnja površina stana, a koliko vanjski prostori. Francuski balkon kvadraturu ne povećava, jer površine nema. Više savjeta o tome što provjeriti prije najma potražite u tekstu Tražite stan za studij? 10 stvari koje morate provjeriti.

Na kraju, ni jedno rješenje nije bolje samo po sebi. Balkon donosi sunce i pogled, lođa zaštitu i dulju sezonu, a francuski balkon svjetlo u sobi kojoj bi inače nedostajalo. Važno je znati koje od toga zaista dobivate, i hoće li se u njega stati vaš stol ili tek otvoreno krilo prozora. Ako već imate vanjski prostor i želite ga bolje iskoristiti, pogledajte i naše savjete za uređenje terase ili balkona za druženja.

Nastavite čitati

Bilje

Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti

Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje

krizanteme na prodaju

Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.

Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.

Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.

Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?

Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.

Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.

Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.

Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.

Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.

Lončana ili vrtna: zašto je to važno?

Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.

Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.

Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.

Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?

Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.

U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.

Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.

Zalijevanje i njega dok cvate

Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.

Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?

Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.

Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.

Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.

Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko

Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.


Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama