Lifestyle
Pothodnik budućnosti i slova koja spajaju kvartove — priča Maxa Jurića
Otkrijte kako spaja kvartove i gradi brend letteringdaily

Jeste li se nedavno prošetali kroz Pothodnik budućnosti – onaj koji u Novom Zagrebu povezuje Središće, Utrinu, Sopot i Zapruđe?
Ako jeste, vjerojatno ste primijetili da to više nije samo sivi prolaz ispod prometnice. Zidovi su oživjeli — bojama, tipografijom, snažnim porukama i kvartovskim identitetom.
Jedan od autora murala je Max Jurić, umjetnik koji stoji iza popularnog Instagram profila @letteringdaily s više od 200 tisuća pratitelja, ali i osobnog profila @meximus na kojem dijeli svoju stranu ulične i kaligrafske priče.
S Maxom smo razgovarali o njegovom umjetničkom putu – od grafita i kaligrafije, preko Danske i povratka u Zagreb, do murala koji doslovno spajaju kvartove.

Možeš li nam reći nešto o svom umjetničkom putu? Kako si započeo s kaligrafijom i oslikavanjem murala?
Crtanjem i pisanjem slovima počeo sam se baviti krajem srednje škole, 2011. godine. Kao i svaki drugi tinejdžer u potrazi za vlastitim identitetom, najviše su mi rezonirali ulična umjetnost i skateanje. Tako su graffiti prirodno ušli u moj život i od samog početka me ta subkultura potpuno obuzela.
Kaligrafija se, međutim, pojavila tek 2016. godine, dok sam studirao u Danskoj. Moj vrlo dobar prijatelj i tadašnji cimer Emanuel studirao je grafički dizajn te je imao snažnu strast prema tipografiji i kaligrafiji. Upravo je on bio taj koji me upoznao s kaligrafijom, a u konačnici i s tipografijom i dizajnom. Od tog trenutka, cijeli moj život i perspektiva su se okrenuli naglavačke. Otkriće kaligrafije i dizajna potpuno me obuzelo.
Počeo sam dijeliti radove na Instagramu i nije prošlo puno vremena prije nego što su mi se počeli javljati prvi potencijalni klijenti, potvrđujući Emanuelove riječi da od ovoga zbilja mogu sagraditi karijeru — nešto što mi je u tom trenutku bilo nezamislivo.
Povratak u Zagreb krajem 2019. godine pokazao mi je da svoje radove ne moram nužno zadržavati u malim formatima. Tako sam se ponovno vratio zidovima, bilo kroz graffiti, kaligrafske ili lettering murale.
Pišete li stvarno svakodnevno, kako vaš web kaže — Lettering Daily?
Moguće je da sam u gotovo 10 godina preskočio pokoji dan. 😄 Ali da, pisanje i crtanje slova dio su moje svakodnevice.
Što vas je inspiriralo da se pridružite Grupi Zid i sudjelujete u projektima poput “Pothodnika budućnosti” u Novom Zagrebu?
Ključna osoba koja mi je pomogla da krenem s muralima je Krešimir Golubić, poznat na sceni kao Leon GSK. Leon je jedan od pionira graffiti kulture u Hrvatskoj, s prvim radovima iz kasnih 80-ih godina.
Sjećam se jednog od naših prvih susreta kada mi je Krešo pričao o ideji osnivanja Grupe Zid i svojoj viziji. Sad, kad vidim da je već prošlo gotovo pet godina od tog dana, mogu samo reći koliko sam zahvalan i sretan što sam bio dio te inicijative od samog početka.
Od tada smo kao Grupa Zid radili na raznim projektima oslikavanja javnih površina. Među najznačajnijima je naša inicijativa kroz Zagreb Street Art Festival, koji će ove godine u lipnju proslaviti treću obljetnicu.
Što se pothodnika tiče, odlučili smo ga nazvati “Pothodnik budućnosti.” Rad smo realizirali kao Grupa Zid — Krešimir Golubić, Gregor Furkes, Leonard Lesić, Zdenko Bužek, Melinda Šefčić i ja. Gregor je pripremio većinu dizajnerskog koncepta, dok je moja kontribucija bila fokusirana na natpise kvartova. Pothodnik je ogroman, gotovo 1800 četvornih metara, i spaja četiri kvarta — Središće, Utrina, Sopot i Zapruđe. Dio kreativnog koncepta bio je da svaki izlaz ima vlastiti natpis koji sam dizajnirao, inspiriran radom dizajnera Mihajla Arsovskog.
Kako vaša strast prema kaligrafiji i lettering-u utječe na vaš pristup oslikavanju murala? Vidite li poveznicu između ta dva oblika umjetnosti?
Moja domena primarno su slova. Kaligrafija i lettering izuzetno su svestrani jer mogu i direktno i indirektno komunicirati određenu poruku. U posljednje vrijeme najviše me uzbuđuje kombinacija lettering-a i kaligrafije s elementima graffita. Tu mogu ukomponirati sve elemente iz svog radnog iskustva i stvarati djela koja, po mom mišljenju, zaista utjelovljuju cijelu moju priču.
Kako je rad na ovako velikim javnim površinama utjecao na vaš osobni umjetnički izraz i stil?
Možda zvuči smiješno, ali sam shvatio koliko vremena i frustracija znam izgubiti na male detalje koji su u većini slučajeva toliko nebitni.
Kada oslikavate mural u javnom prostoru, koliko je bitno uklopiti ga u postojeću arhitekturu i okolinu?
Odlično pitanje. Po meni, kompozicija nije samo u tome da elementi na zidu budu usklađeni — rad se mora uklopiti s arhitekturom i okolinom.
Primjerice, za pothodnik u Novom Zagrebu mnogi su nam rekli kako se šarenilo u pothodniku (iako je u kontrastu) odlično uklapa s monotonim sivilom socijalističke arhitekture tog područja.
Sve je popularnije unošenje elemenata murala u privatne prostore. Koje biste savjete dali nekome tko želi mural u svom domu ili uredu?
Priprema je 80% cijelog posla. Više puta sam se iznenadio koliko se projekt može odužiti samo zato što nisam jasno definirao sve korake u pripremnoj fazi.
Isto tako, kao što smo ranije rekli, izuzetno je važno da se umjetnički rad uklopi s ostatkom prostorije. Najbolji pristup je izrada mock-upa — fotografirati prostoriju, zatim putem Photoshopa (ili sličnih alata) pokušati vizualizirati prostor sa skicom. Tako najbolje možete vidjeti što odgovara, a što ne.
Vodite i Lettering Daily. Kako balansirate između digitalnog i fizičkog umjetničkog izraza?
Mislim da je ključ u balansu. Volim svoj posao i ne mogu zamisliti da radim išta drugo trenutno. Ali kada ste za ekranom svaki dan, to s vremenom počinje utjecati na raspoloženje. S druge strane, crtanje u pothodniku po hladnoći nakon gotovo dva mjeseca isto može biti iscrpljujuće.
Kakve projekte planirate u budućnosti? Postoje li nove lokacije ili suradnje na kojima trenutno radite?
Jedna od najvažnijih lekcija koje sam naučio je da ne treba raditi previše stvari odjednom. Trenutno radim na vođenju web stranice, kreiranju edukativnog sadržaja (tekstovi i videozapisi) te oslikavanju murala. Polako se prijavljujem na art i mural festivale diljem svijeta. Ideja da putujem, crtam i još zaradim pritom, stvarno zvuči primamljivo. 😎
Naslovna fotografija: Instagram
Lifestyle
Zašto su samoposlužne praonice sve popularnije?

Ako ste ikada nosili rublje na pranje u samoposlužne praonice, sigurno ste primijetili koliko brže peru i suše odjeću u usporedbi s kućanskim perilicama. No koja je tajna iza njihovih procesa i zašto sve više ljudi bira upravo ovu opciju?
Koliko često trebate prati posteljinu? Odgovor će vas iznenaditi
Praktičnost i brzina u svakodnevnom životu
U današnjem ubrzanom ritmu života, održavanje čistoće rublja postalo je više od kućanske obveze – ono je pitanje praktičnosti, uštede vremena i novca. Upravo zato samoposlužne praonice bilježe sve veći broj korisnika.
Njihove prednosti leže u velikim kapacitetima perilica, kraćim procesima pranja i sušenja te visokoj učinkovitosti.
“Osim vremena, na proces pranja utječu i kemija, temperatura i mehanika, a svi su ti parametri bolje optimizirani u profesionalnim perilicama nego u kućanskim,” pojašnjava dr. sc. Katia Grgić, inženjerka tekstilne kemije.

Učinkovitost i dezinfekcija
Za razliku od kućanskih perilica koje često koriste više vode i deterdženta, industrijske perilice u samoposlužnim praonicama optimizirane su za manju potrošnju, a istovremeno postižu vrhunsku čistoću i dezinfekciju rublja.
Ovo ih čini posebno korisnima za iznajmljivače apartmana, kojima ušteda vremena i energije igra veliku ulogu.
Zašto perilica ne povlači vodu? 6 najčešćih uzroka i rješenja
Profesionalne perilice omogućuju pranje pod višim temperaturama te korištenje učinkovitih deterdženata za termičku, kemijsku ili kemotermičku dezinfekciju. Uz to, u profesionalnim praonicama sve je češća primjena ozona – snažnog oksidacijskog sredstva koje uništava bakterije, viruse i gljivice, a pritom ostavlja rublje svježeg mirisa sličnog proljetnom zraku.

Razlike u deterdžentima i pravilnoj njezi
Prilikom odabira deterdženta, važno je pratiti preporuke proizvođača. Na tržištu su dostupni i praškasti i tekući deterdženti, a svaki je prilagođen određenim vrstama vlakana i temperaturama pranja.
Za pravilno održavanje rublja preporučuje se čitati deklaracije na odjeći i pažljivo dozirati deterdžent, čime se čuva trajnost tkanine i održava kvaliteta odjevnih predmeta.
Dodatno, omekšivači – često pogrešno optuženi da štete odjeći – zapravo služe za smanjenje statičkog elektriciteta i omekšavanje tkanina, ostavljajući odjeću mekšom i ugodno mirisnom.

Higijena perilice – ključ za dugotrajnu svježinu
Redovito čišćenje perilice ključno je kako bi se spriječilo nakupljanje plijesni i bakterija na ostacima deterdženta i vlage. Bez obzira perete li rublje kod kuće ili koristite samoposlužne praonice, održavanje higijene uređaja osigurava dugotrajnu svježinu, čistoću i zdravlje cijelog kućanstva.
Znate li koja su najprljavija mjesta u vašem kućanstvu? Ovaj će vas popis iznenaditi
Samoposlužne praonice nude niz prednosti – od uštede vremena i energije, bolje dezinfekcije rublja do očuvanja kvalitete odjeće. U svijetu gdje svaka minuta vrijedi, ovaj praktičan način održavanja rublja postaje sve važniji saveznik u svakodnevnom životu.
Lifestyle
Mentalna higijena: Očisti prostor, glavu i digitalni nered
Subota je idealan dan za usporavanje, čišćenje prostora, detoks uma i tijela te vraćanje fokusa na ono što nas uistinu smiruje i ispunjava

U vremenu kada smo stalno dostupni, pod pritiskom i u pokretu, važnije je nego ikad uvesti male rituale koji čuvaju našu mentalnu higijenu.
Mentalna higijena ne počinje velikim promjenama – već sitnim, nježnim navikama. Subotnja detoks rutina pomaže ti da zastaneš, otpustiš višak i usmjeriš pažnju na sebe i svoj prostor. Uredi, otpusti, udahni. Zaslužuješ to.
Utjecaj prostora na mentalno zdravlje – opremite se pozitivom
Subota je idealan dan za usporavanje, čišćenje prostora, detoks uma i tijela te vraćanje fokusa na ono što nas uistinu smiruje i ispunjava.
1. Očisti prostor, pročisti misli
Počni dan laganim pospremanjem jednog dijela doma – možda onog kojeg najviše izbjegavaš. Samo 15 minuta svjesnog čišćenja može učiniti čuda za tvoj um. Uključi glazbu, otvori prozore i udahni novi početak. Red u prostoru često donosi red u mislima – temelj svake mentalne higijene.
Ako želiš uvesti više trajnog reda, posveti se organizaciji jedne zone – ormariću, radnom stolu ili kuhinjskoj ladici. Sistematično sortiranje i pametna pohrana mogu značajno smanjiti svakodnevni stres.
Kako urednost doma utječe na naše raspoloženje i produktivnost
2. Digitalni detoks – daruj si tišinu
Odmakni se od mobitela – isključi obavijesti, ugasi Wi-Fi ili ga jednostavno ostavi u drugoj sobi. Umjesto toga, priušti si tišinu, zvuk prirode, razgovor ili jednostavno – ništarenje.
Pet uređaja koji troše struju čak i kada ih ne koristite
Mini izazov: Očisti digitalni nered – izbriši nepotrebne aplikacije, stare poruke ili fotografije. To je mentalni prostor koji često zaboravimo održavati, a važan je dio mentalne higijene.

3. Biljke i priroda – saveznici unutarnjeg mira
Boravak u prirodi djeluje kao prirodni antistres. Ako možeš, prošetaj šumom, idi na plac pješice ili sjedi kraj prozora s pogledom na zelenilo. Biljke u domu oplemenjuju prostor – vizualno i energetski – pročišćuju zrak i umiruju misli.
Inspiraciju potraži u članku o maloj staklenoj kućici u šumi – prostoru gdje priroda nije bijeg, nego način života.
Dodatni poticaj: Uredi svoj mali kutak mira – biljke, knjiga, deka i šalica čaja. Tvoj osobni ritual za kraj tjedna.
