Vrt
Biljke koje cvjetaju zimi: Unesite malo boje u svoj vrt
Uz malo planiranja i brige, vaš vrt može biti živopisan i tijekom hladnih zimskih mjeseci!

Zima ne mora značiti kraj ljepote u vašem vrtu. Iako mnoge biljke miruju tijekom hladnijih mjeseci, postoje brojne vrste koje će vašem prostoru pružiti živahne boje, zanimljive teksture i jedinstven ugođaj. Od cvjetova koji prkose mrazu do zimzelenih biljaka i ukrasnih trava, uz pravilno planiranje vaš vrt može ostati atraktivan čak i u najhladnijim danima.
Kada birate biljke za vrt zimi, važno je uzeti u obzir klimatske uvjete vašeg područja, vrstu tla te koliko se možete posvetiti njezi biljaka tijekom zime. U Hrvatskoj, koja ima raznolike klimatske zone, moguće je odabrati idealne biljke za gotovo svaki vrt, bilo da se nalazi u kontinentalnom dijelu s hladnim zimama ili u blažim primorskim krajevima.
Pravilno odabrane zimske biljke ne samo da će unijeti boju u vaš vrt, već će privući i ptice te druge korisne organizme, čineći vaš vanjski prostor živahnim čak i tijekom najmirnijeg dijela godine. Otkrijte koje su najbolje biljke za vaš vrt zimi i kako se brinuti o njima da biste uživali u njihovoj ljepoti iz sezone u sezonu.
1. Kukurijek (Helleborus), predivne biljke za vrt zimi
Kukurijeci su poznati kao božićne ili korizmene ruže, a izvrsni su za dodavanje boje zimskom vrtu. Dobro uspijevaju u sjeni, pa ih možete saditi ispod drveća ili na sjenovitim dijelovima vrta. Cvjetovi se pojavljuju od prosinca do ožujka, a zbog svoje otpornosti na mraz idealni su za većinu područja Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, na dobro drenirano tlo, obogaćeno kompostom. Redovito malčirajte kako biste zaštitili korijenje od smrzavanja.
Njega:
Zalijevajte umjereno tijekom zime ako je suho vrijeme. U proljeće uklonite stare listove kako bi biljka dobila prostor za novi rast.

2. Visibaba (Galanthus)
Visibabe su simbol zime i rano proljeće, a cvjetaju od siječnja do ožujka. Idealne su za kontinentalni dio Hrvatske jer odlično podnose hladnoću.
Savjet za sadnju:
Sadite lukovice u jesen, na dubinu od 5–8 cm, u blago vlažno, ali dobro drenirano tlo.
Njega:
Jednom posađene, visibabe ne zahtijevaju puno pažnje. Ne dirajte tlo iznad lukovica kako biste osigurali njihov povratak svake godine.

3. Šafran
Šafrani donose živahne nijanse ljubičaste, žute i bijele krajem zime. Pogodni su za mediteranski i kontinentalni dio Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, na dubinu od 7–10 cm, u tlo koje se brzo suši. Dodajte malo pijeska za bolje dreniranje ako je tlo glinasto.
Njega:
Zaštitite lukovice od glodavaca tako da pospete talog kave ili koristite mrežicu za pokrivanje sadnog područja.
Sedam najčešćih nametnika u vrtu – riješite ih se prirodnim putem

4. Kamelija (Camellia)
Kamelije su prekrasne zimzelene biljke s velikim cvjetovima u raznim bojama. Uspijevaju na Kvarneru i u Dalmaciji, gdje zimske temperature nisu preniske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u proljeće ili ranu jesen na sjenovito mjesto, zaštićeno od jakog vjetra, u kiselo tlo. Dodajte treset ili poseban supstrat za kisele biljke.
Njega:
Redovito zalijevajte kišnicom i izbjegavajte vapnenačku vodu. U proljeće obrezujte kako biste održali oblik biljke.

5. Vještičina lijeska (Hamamelis)
Hamamelis, ili vještičja lijeska, stvara neobične žute cvjetove tijekom zime. Dobro podnosi hladnije dijelove Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite u jesen ili proljeće, u rahlo tlo bogato humusom. Postavite ga na sunčano ili polusjenovito mjesto.
Njega:
Zalijevajte ga tijekom sušnih razdoblja i redovito malčirajte kako biste očuvali vlagu u tlu.

6. Maćuhice (Viola tricolor)
Maćuhice su idealne za unošenje boje u zimski vrt. Mogu cvjetati od kasne jeseni do ranog proljeća, posebno u primorskim krajevima Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ih u jesen, u lagano kiselo tlo. Stavite ih na mjesto koje ima jutarnje sunce i poslijepodnevnu sjenu.
Njega:
Uklanjajte ocvale cvjetove kako biste potaknuli novi rast. Zalijevajte ih redovito, ali izbjegavajte prekomjerno natapanje.

7. Zimski jasmin (Jasminum nudiflorum), predivne biljke za vrt zimi
Zimski jasmin donosi svijetložute cvjetove tijekom cijele zime. Dobro uspijeva u toplijim krajevima Hrvatske.
Savjet za sadnju:
Sadite ga u proljeće ili jesen, na sunčano mjesto. Podržite lozaste vrste s potporama ili rešetkama.
Njega:
Orežite ga nakon cvatnje kako biste ga oblikovali. Povremeno dodajte kompost kako biste obogatili tlo.

Izvor: RealSimple
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
