Izbor urednice
Savjeti za hranjenje ptica u jesen: Evo čime ih hraniti
Potrebe ptica, poput ljudskih, mijenjaju se s godišnjim dobima
U jesen ptice počinju tražiti dodatne izvore hrane kako bi se pripremile za hladnije mjesece kada prirodni izvori hrane, poput insekata i plodova, postaju oskudniji. Hranilica im pruža prijeko potrebnu energiju za preživljavanje zime.
No to što traže u toplijoj sezoni poput ljeta možda nije ono što žele (ili trebaju) kad dođe jesen. Kako prilagoditi svoju rutinu hranjenja ptica tome? Evo nekoliko savjeta za hranjenje ptica u jesen koji će vaše lokalne ptice održati sretnima, zdravima i privući ih u vaše dvorište tijekom cijele sezone.
1. Odaberite pravo sjeme za sezonu
Tijekom jeseni, ptice ili migriraju ili se pripremaju za to, pa traže hranu koja će ih opskrbiti energijom. Potražite mješavine sjemena bogate hranjivim sastojcima poput crnih uljanih sjemenki suncokreta.
Nemojte štedjeti na kvaliteti: potražite premium mješavine u specijaliziranim trgovinama opreme za divlje ptice, jer one sadrže znatno veći postotak masti, često su ne-GMO, prikladne za ljudsku konzumaciju te bez punila i pesticida, što ih čini optimalnim izvorom hranjivih tvari za ptice. Ove mješavine sjemena pružit će pticama visokokvalitetan izvor energije potrebne za letenje na duge udaljenosti i izdržavanje hladnijeg vremena.
I ne zaboravite na ptice koje se hrane nektarom, poput oriola i kolibrića! I njima će trebati energija, stoga postavite hranilicu za oriole ili kolibriće s domaćim nektarom (bez crvene boje).
7 dobrih razloga zašto ne biste trebali grabljati lišće u jesen
2. Ponudite hranu bogatu mastima i proteinima
Uz premium mješavine sjemena, loj je izvrstan izvor proteina i masti za ptice. Loj se radi s bazom od životinjske masti koja se zatim “obogaćuje” sastojcima poput bobica, insekata i drugih omiljenih ptičjih poslastica. Pruža dugotrajan izvor energije i idealan je za hranjenje ptica tijekom cijele godine, a posebno u jesen i zimu. Većina loja dolazi u obliku pločica, blokova ili kuglica. Posebne hranilice za loj koriste se kako bi ptice imale pristup loju, a vjeverice i drugi glodavci nisu mogli doći do njega.
Druga hrana bogata proteinima koju ptice obožavaju je maslac od kikirikija. Mnogi ljubitelji ptica u dvorištu ga koriste jer ptice uživaju u njemu! Također je dobar za njih, jer sadrži važne hranjive tvari koje ptice trebaju, poput željeza, kalija i kalcija. Međutim, nisu svi maslaci od kikirikija jednaki: birajte prirodnu ili organsku verziju s manje aditiva.
3. Održavajte hranilice punima i omogućite pristup vodi
Mnoge ptice izviđaju pouzdana mjesta gdje se mogu opskrbiti kako se vrijeme hladi. Konzistentno držanje hranilica punima vrlo je važno, jer će ptice zapamtiti hranilice koje su bile prazne i izbjegavati se vraćati ako ih ostavite praznima više od nekoliko dana. Kada stigne zima, preletjet će vaše dvorište u potrazi za hranom negdje drugdje.
Pticama također treba voda u svim sezonama (ne samo u toplima) za piće i kupanje. Vaše će dvorište postati još privlačnije pticama ako dodate izvor vode poput fontane ili ptičje kupke. Svježa, čista voda je nužna, stoga će vodu trebati mijenjati svaka dva dana. Ako je vaše jesensko vrijeme dovoljno hladno, razmislite o prelasku na grijanu ptičju kupku, koja će spriječiti zamrzavanje vode.
4. Pazite na vjeverice
Jesen je vrijeme skupljanja zaliha za vjeverice. Traže svaki sočan zalogaj koji mogu naći – uključujući vašu ptičju hranu. Kako spriječiti vjeverice da dođu do hranilica na siguran, ali učinkovit način? Postoji nekoliko načina. Prvo, možete spriječiti pristup hranilicama koristeći jednu ili više zaštitnih ploča. Zaštitna ploča je pokrov koji možete postaviti iznad ili ispod hranilica kako biste vjeverice i glodavce držali podalje. Zaštitne ploče mogu se koristiti na obje viseće i hranilice postavljene na stupove.
6 iznenađujućih razloga zašto bi svatko trebao posaditi stablo ispred kuće
Hranilice otporne na vjeverice posebno su dizajnirane kako bi osujetile planove ovih kradljivaca hrane. Zabavno je gledati kako vjeverice ponovno i ponovno pokušavaju zaobići mehanizam jedne od ovih hranilica. Možete se satima zabavljati gledajući kako vjeverice (sigurno) lebde u zraku, pokušavajući, ali ne uspijevajući doći do ptičje hrane.
Jeste li osoba koja misli “sve životinje su dobrodošle za mojim stolom”? Ako je tako, možete odabrati treći način kako bi vjeverice ostale podalje od hranilica: odvratite ih vlastitom hranom! Postavite hranilicu za vjeverice daleko od hranilice za ptice i uživajte u promatranju divljih životinja s obje strane.
Izbor urednice
Koliko smo zapravo blizu trenutku kada će humanoidni roboti postati dio svakodnevice
Pitali smo Bojana Jerbić, akademika i profesora emeritusa, jednog od vodećih stručnjaka za robotiku u Hrvatskoj…
Dok se svijet dizajna i arhitekture svake godine okreće Milanu i sajmu Salone del Mobile, tehnološki pogled u budućnost sve češće vodi prema Las Vegasu i CES-u, jednom od najvažnijih sajmova potrošačke elektronike na svijetu. Upravo tamo ove je godine predstavljen humanoidni robot namijenjen pomoći u kućanstvu – tehnologija koja je desetljećima pripadala znanstvenoj fantastici, a danas se sve ozbiljnije razvija u laboratorijima diljem svijeta.
Koliko smo zapravo blizu trenutku kada će humanoidni roboti postati dio svakodnevice, pitali smo Bojana Jerbić, akademika i profesora emeritusa, jednog od vodećih stručnjaka za robotiku u Hrvatskoj. Bojan Jerbić je, između ostalog, osnivač Katedre za autonomne sustave i računalnu inteligenciju i Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) zajedno s laboratorijima za autonomne sustave, računalnu inteligenciju i medicinsku robotiku.
Od industrijske ruke do humanoidnog tijela
Razvoj humanoidnih robota traje gotovo koliko i razvoj robotike općenito. Prvi industrijski roboti pojavili su se šezdesetih godina prošlog stoljeća, no tada nisu nalikovali čovjeku – bili su to mehanički sustavi nalik ljudskoj ruci, namijenjeni ponavljajućim zadacima u industriji.
„Kompleksni humanoidni roboti koji podsjećaju na ljudsko tijelo, s onim što zovemo fizička inteligencija, razvijaju se intenzivnije tek posljednjih dvadesetak godina“, objašnjava Jerbić. Upravo ta fizička inteligencija – sposobnost kretanja, ravnoteže i interakcije s okolinom – predstavlja najveći izazov suvremene robotike.
Kada ih možemo očekivati u kući?
Nakon predstavljanja robota za kućanstvo na CES-u, optimizam oko njihove dostupnosti sve je veći. Ipak, stručnjaci su oprezni. Prema aktualnim procjenama, humanoidni roboti mogli bi dosegnuti razinu šire primjene u razdoblju od pet do deset godina, ali prije svega u sektorima poput zdravstva, logistike i industrije.
Razlozi za sporiji ulazak u domove brojni su: tehnologiju je potrebno „sabiti“ u humanoidni volumen kako bi se robot mogao kretati u prostoru dizajniranom za ljude, autonomija baterija trenutačno iznosi tek dva do četiri sata, a cijena je i dalje visoka. Danas se humanoidni roboti, ovisno o kompleksnosti, kreću u rasponu od 20 do 200 tisuća dolara.
„Da bi robot bio realno primjenjiv u kućanstvu, njegova cijena morala bi biti usporediva s cijenom boljeg stolnog računala“, ističe Jerbić. Prema istraživanjima Morgan Stanleyja, masovnija primjena očekuje se tek nakon 2030. godine, a do 2050. čak se predviđa više od milijardu humanoidnih robota na svijetu.
Zašto se ljudi vežu uz robote?
Iako humanoidni roboti još nisu dio svakodnevice, priprema za njihov dolazak već traje. Robotski usisavači postali su uobičajen dio doma, a mnogi vlasnici razvijaju i emotivnu povezanost s njima.
„Ljudi čak pišu imena na robote kad ih šalju na servis, kako ih ne bi zamijenili drugim uređajem. Imaju osjećaj da robot ima svoj karakter, način kretanja i ponašanja“, kaže Jerbić. Ta emocionalna veza, dodaje, prirodna je za ljudsku vrstu i predstavlja pripremu za novu tehnološku eru.
Humanoidni roboti razvijaju se i u Zagrebu
Razvoj humanoidne robotike ne događa se samo u velikim svjetskim centrima. U Zagrebu, u Regionalnom centru izvrsnosti za robotske tehnologije – CRTA na Fakultetu strojarstva i brodogradnje – razvijaju se hrvatski humanoidni roboti.
„Pero i Rudi naši su omiljeni humanoidni roboti. Na njima istražujemo metode upravljanja, učenja i primjene humanoidnih robota u stvarnim okruženjima“, ističe Jerbić. Poseban fokus stavlja se na učenje pokazivanjem – na način kako ljudi uče djecu, što zahtijeva suradnju tehničkih i humanističkih znanosti.
Zašto je ljudsko tijelo i dalje nenadmašno?
Jedan od najvećih izazova humanoidne robotike jest složenost ljudskog tijela. Svakodnevni pokreti koje ljudi izvode automatski – poput vezivanja vezica ili zakopčavanja gumba – za robote su iznimno zahtjevni zadaci.
Čovjek raspolaže s oko 600 mišića i približno 240 stupnjeva slobode gibanja, dok najsloženiji humanoidni roboti danas imaju oko 70. Iako roboti mogu nadoknaditi dio ograničenja većom fleksibilnošću zglobova, upravljanje takvim sustavima ostaje izuzetno složeno.
Posebno zahtjevan segment su robotske ruke. Na vrhovima ljudskih prstiju nalaze se tisuće receptora za pritisak, temperaturu i vibracije, što omogućuje precizno rukovanje predmetima – osobito fleksibilnim materijalima poput tkanina. Upravo zato je, kako kaže Jerbić, „san svakog robotičara razviti robota koji će moći ispeglati košulju“.
Budućnost je jasna, ali još nije blizu
Humanoidni roboti još nisu spremni preuzeti svakodnevne kućanske zadatke, no smjer razvoja je jasan. Tehnologija napreduje, cijene padaju, a društvo se postupno navikava na prisutnost robota u svakodnevnom životu.
Iako umjetna inteligencija danas može obraditi ogromne količine informacija, ljudska sposobnost interpretacije, iskustva i emocija i dalje ostaje nenadmašna. Upravo ta razlika čini granicu između onoga što roboti danas mogu – i onoga što će tek morati naučiti.
Humanoidni roboti možda još nisu dio naše svakodnevice, ali više nisu ni daleka budućnost. Oni su, polako ali sigurno, već zakoračili u naš svijet.
Izbor urednice
Što se stvarno događa sa cijenama nekretnina u 2026.
Prema riječima agentice za prodaju nekretnina Martine Mataić Škugor, prošlu godinu obilježila je stagnacija, ali ne i pad vrijednosti.
Nakon nekoliko godina snažnog rasta cijena i velike potražnje, tržište nekretnina u Hrvatskoj tijekom 2025. godine ušlo je u mirniju fazu. Iako se često govorilo o mogućem padu, do sloma tržišta nije došlo. Nekretnine se i dalje prodaju, ali sporije, uz znatno promišljeniji pristup kupaca i postupno realnija očekivanja prodavatelja.
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
Globalna ekonomska neizvjesnost, rast kamatnih stopa i oprez potrošača utjecali su na tempo kupoprodaja, no temeljni interes za kvalitetne nekretnine, osobito na dobrim lokacijama, i dalje ostaje snažan.
Sporije tržište, ali bez pada cijena
Prema riječima agentice za prodaju nekretnina Martine Mataić Škugor, prošlu godinu obilježila je stagnacija, ali ne i pad vrijednosti.
„Možemo reći da je došlo do određene stagnacije, ali ne možemo govoriti o općem padu cijena ili padu tržišta. Tržište je i dalje aktivno, no kupci su danas znatno promišljeniji prilikom kupnje.“
Podaci to potvrđuju. Eurostat bilježi da su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u trećem tromjesečju 2025. porasle gotovo 14 posto na godišnjoj razini, što je znatno iznad prosjeka Europske unije. Istovremeno, broj transakcija prema podacima Porezne uprave i agencija pao je za oko 13 posto u prvih devet mjeseci godine, a u nekim županijama i do 30 posto.
Takav odnos pokazuje da tržište nekretnina u Hrvatskoj nije izgubilo vrijednost, već se usporilo i postalo selektivnije.
Kupci danas kupuju promišljeno
Kupci su danas informiraniji nego ikad. Prije odluke o kupnji uspoređuju više ponuda, detaljno se raspituju o stanju zgrade, energetskom razredu, iznosu režija i pričuve te realnim troškovima održavanja.
„Kupci se financijski pripremaju, ulaze u pregovore i spremni su odustati ako nekretnina ne odgovara njihovim mogućnostima. Impulzivne kupnje gotovo su nestale“, ističe Mataić Škugor.
Takav pristup produljuje proces kupoprodaje, ali istovremeno donosi veću sigurnost i kvalitetnije odluke.
Prodavatelji se prilagođavaju, ali bez velikih korekcija
Iako prodavatelji i dalje često imaju visoka očekivanja, oni koji doista žele prodati sve su otvoreniji za pregovore. Ipak, tržište zasad ne pokazuje znakove velikih korekcija cijena, osobito kada je riječ o kvalitetnim nekretninama.
Posebno u urbanim i obalnim zonama, gdje je ponuda ograničena, a potražnja stabilna, cijene se i dalje drže visoko.
Velike razlike među regijama
Tržište nekretnina u Hrvatskoj izrazito je neujednačeno. Dok većina županija bilježi pad broja transakcija, neke regije, poput Varaždinske županije, bilježe rast kupoprodaja, što ukazuje na snažan utjecaj lokalnih ekonomskih i demografskih čimbenika.
Zagreb ostaje stabilno tržište s kontinuiranom potražnjom domaćih kupaca, ponajviše onih koji rješavaju stambeno pitanje, ali i investitora usmjerenih na dugoročni najam. Na obali, osobito u Istri i Dalmaciji, atraktivne lokacije i dalje bilježe visoke cijene uz značajan udio stranih kupaca. Kontinentalna Hrvatska pokazuje veću osjetljivost, s većim prostorom za pregovore.
Novogradnja ili starogradnja?
Iako je novogradnja i dalje poželjna, visoke cijene i mali prostor za pregovore mnoge kupce okreću starogradnji. Za istu cijenu često mogu dobiti veći stambeni prostor, uz spremnost na dodatna ulaganja.
„Kupci su spremni ulagati u starogradnju, ali im je iznimno važno unaprijed znati koliki su stvarni troškovi adaptacije“, objašnjava Mataić Škugor.
Energetska učinkovitost kao ključni kriterij
Uz lokaciju, energetska učinkovitost postala je jedan od najvažnijih faktora pri kupnji. Kupce zanima stanje izolacije, sustavi grijanja i hlađenja, energetski razred zgrade te visina mjesečnih režija.
Zašto je obnova centra zelenija od gradnje na periferiji?
Energetska učinkovitost danas više nije dodatna prednost, već standard koji značajno utječe na odluku o kupnji i dugoročne troškove stanovanja.
Što očekivati u 2026.?
Analitičari za 2026. godinu predviđaju umjereniji rast cijena, između 4 i 7 posto, ovisno o lokaciji i kvaliteti nekretnine. Drastični pad nije izgledan, ali tržište će ostati diferencirano.
„Kvalitetne nekretnine na dobrim lokacijama i dalje će bilježiti blagi rast, dok će kod ostalih biti sve više pregovora“, zaključuje Mataić Škugor.
Zaključno, tržište nekretnina u Hrvatskoj ulazi u zreliju fazu – s manje euforije, više analize i realnijim očekivanjima. Kupci su oprezniji, prodavatelji fleksibilniji, a 2026. bi mogla donijeti stabilniju ravnotežu između ponude i potražnje.
