Bez kategorije
Završna žbuka za zidove u interijeru
Suvremeni materijali za oblaganje zidova omogućavaju prirodan i efektan izgled životnog prostora. Upoznajmo finu završnu žbuku za zidove u interijeru.

Ovisno o načinu izrade i primijenjenim materijalima kojima se postiže željeni vizualni efekt, prostori koji nas okružuju mogu se pretvoriti u prekrasne ambijente. Posebnu pažnju privlače novi proizvodi koji su u procesu izrade obogaćeni “patinom” kako bi se što ugodnije uklopili u prostor.
Novost na našem tržištu
Inovativan materijal koji na naše tržište tek dolazi, a u Francuskoj se koristi već tridesetak godina, fina je završna odnosno uglačana žbuka za uređenje zidova u interijeru.

Kada je riječ o uređenju i opremanju interijera, riječ “žbuka” zvuči pomalo neobično, no u ovom slučaju riječ je o nijansiranom materijalu na cementnoj bazi, namijenjenom za oblaganje podova i zidova. Lako se održava, odlično prijanja uz površinu i posebno je čvrst.

Namjene i prednosti uglačane žbuke
Zbog svoje vodootpornosti, ovaj tip žbuke može se primijeniti i na podovima, radnim plohama, ali i vanjskim prostorima poput terasa te za oblaganje različitih elemenata – od betonske galanterije do tegli od pečene gline.

Riječ je o relativno skupom materijalu koji ne dozvoljava popravke nastalih pogrešaka u tijeku oblaganja ploha. Stoga je potrebno dosta iskustva kao i poštivanje preciznih naputaka za pripremu premaza pa je nanošenje završne žbuke najbolje prepustiti stručnjacima.

Premaz se nanosi u dva ili više sloja. U prvom sloju je važno pokriti podlogu, dok drugim nanošenjem slijedi uglačavanje. Prilikom uglačavanja može se koristiti gladilica izrađena od inoksa ili plastike, a izbor materijala gladilice utjecat će na dobivene efekte na žbuci.

Završni sloj čini vosak ili lak, kojima prethodi impregnacija s patiniranjem po želji naručitelja. Ova tehnika površini daje izgled starine, što završnu žbuku čini vrlo atraktivnom za primjenu u romantičnim prostorima spavaćih soba, konoba, kuhinja i kupaonica.

Način primjene
Žbuka se nanosi na sve elemente u prostoru bez prekida, odnosno bez fuga između zidova i pregradnih, nosećih elemenata namještaja. Finom žbukom može se presvlačiti i kamen, gipsane ploče, ranije postavljene keramičke pločice prilikom renoviranja kuhinje ili sanitarnih prostora te namještaj i poliuretanske pjene. Ne nanosi se na metal i puno drvo, kojemu je svojstvena sposobnost dilatacije.
Ovaj revolucionarni tip žbuke otvara potpuno nove mogućnosti dekoriranja. Mnogobrojne kombinacije boja i efekata čine finu završnu žbuku proizvodom koji omogućuje ispunjenje svih dekorativnih želja u interijeru.






















Bez kategorije
Zavirite u kubanski dom Ernesta Hemingwaya
Upravo je tamo Hemingway pronašao inspiraciju za svoja najcjenjenija djela.

U potrazi za zanimljivim domovima pronašli smo jedan za koji mnogi ne znaju da postoji, a mogu ga čak i posjetiti. Radi se o kući poznatog svjetskog pisca Ernesta Hemingwaya koji je veći dio svog života proveo upravo na ovom mjestu, na imanju u blizini kubanskog glavnog grada Havane.
Ljubav na prvi pogled
Hemingway se odmah prilikom prvog posjeta Kubi zaljubio u tu fascinantnu otočnu zemlju. Dane je provodio loveći ribu i upravo je na Kubi pronašao inspiraciju za pisanje svojih najpoznatijih djela poput ‘Starac i more’ i ‘Kome zvono zvoni’.
Neovisno o napetostima između Amerike i Kube, Kubanci su voljeli Hemingwaya pa su nakon smrti njegovu kuću pretvorili u muzej.
Ladanjska kuća u kolonijalnom stilu

Imanje Finca Vigía, nalazi se na brežuljku s kojeg se pruža prekrasan pogled. To je u stvari ladanjska seoska kuća dizajnirana u španjolskom kolonijalnom stilu s visokim stropovima, popločanim podovima i ogromnim dnevnim boravkom.

Dekor kuće danas uglavnom odražava ukuse Hemingwayeve četvrte i posljednje supruge Mary Welsh.

Unutrašnjost kuće gotovo je upravo onakva kakva ju je Hemingway napustio prije šezdeset godina, misleći da će se sigurno vratiti. Najviše u oko upadaju glave prepariranih egzotičnih životinja, poput antilope, gazele, bivola. Radi se o trofejima, životinjama koje je Hemingway ubio tijekom safarija u Africi.

Hemingway je bio veliki ljubitelj umjetnosti. Na putovanjima po Europi družio se s poznatim slikarima poput Picassa, Grisa, Miroa. Njihova djela pronašla su put do njegove kubanske kuće. Danas se tamo nalaze replike tih djela jer su originali nakon piščeve smrti pronašli drugi dom.

Većina soba u kući povezana je s dnevnim boravkom. Na njegovom istočnom kraju i niz kratki hodnik nalazi se glavna spavaća soba koja još nikada nije bila otvorena za javnost.
Nasuprot glavne spavaće sobe ispred dnevnog boravka nalazi se radna soba u kojoj je Hemingway pisao.

U skoro svakoj prostoriji kuće nalazile su se knjige. Tako i u kupaonici.

Blagovaonica je jedina soba u kući koja nema police za knjige ili stalke za časopise.

Nedaleko kuće nalazi se četverokatni toranj koji mu je supruga dala izgraditi kako bi mogao stvarati u miru. No, taj je prostor Hemingway rijetko koristio za rad.

Uz kuću se nalaze veliki bazen kao i brod kojeg je Hemingway nazvao ‘Pilar’.


Vrijedna ostavština
Na ovom imanju uvijek je bio cilj ugodno i nepretenciozno živjeti. Bez obzira na velike umjetnine koje sadrži, ili kopije, naslijeđe kuće je prije svega književno. Pisčeva zbrika je dugi niz godina djelovala kao kanal za suradnju i prijateljstvo između Kubanaca i Amerikanaca.
Finca Vigía jedini je živi muzej Ernesta Hemingwaya na svijetu koji uspijeva u svojoj misiji očuvanja sjećanja i duha svog vlasnika. Tamo još uvijek osjećate prisutnost velikog pisca.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
You must be logged in to post a comment Login