Povežimo se

Bilje

Stupaste i patuljaste voćke

Jesen je pravo vrijeme za sadnju mladih voćki. Možete li uopće zamisliti da bi jabuka koju zasadite na svom balkonu, već iduće godine mogla dati čak 15 kilograma plodova!

Ukoliko ste svoj vrt odlučili obogatiti novom voćkom, za to ne morate čekati proljeće. Iako kraj studenog i početak prosinca karakteriziraju niske temperature te opadanje lišća i prestanak vegetacije, zemlja je još uvijek relativno topla što ju čini pogodnom za sadnju voćki.

Uvjeti potrebni za neometani rast

Osim niske vlažnosti tla, potrebno je zadovoljiti još nekoliko uvjeta kako bi naše voćke neometano rasle. Ne smijemo ih saditi u blizini šume, jer će nam u proljeće probleme praviti različite biljne štetočine. Voćke nije preporučljivo saditi niti u velikim udolinama zbog mraza koji zna nastupiti i u rano proljeće odnosno u period koji je najbitniji za razvitak cvjetnih pupova.

Patuljaste voćke Dom2

Osim povoljnih klimatskih uvjeta te nagiba zemljišta koji ne smije biti prevelik, za sadnju je važna i kiselost tla. Većini voćnih sadnica odgovara pH vrijednost tla oko 6 do 6.5, dok su borovnice iznimka s pH vrijednosti od 4,5 do 5. Ukoliko je tlo prekiselo, a ne radi se o nasadi borovnica, tlo možemo povapniti te mu na taj način podići pH.

Pravila za sadnju

Vrlo atraktivan voćnjak za amaterski uzgoj čine patuljaste i stupaste voćke. Na jednom hektaru može se posaditi čak 10 tisuća takvih sadnica, što ovakav tip voćki čini ekonomski vrlo isplativim i s obzirom da nam nisu potrebni nasloni niti drugi troškovi za uzgoj.

Patuljaste voćke Dom2

Na komercijalnim plantažama stupaste voćke mogu se saditi s međusobnim razmakom od svega pola metra, dok se na amaterskim plantažama i u manjim voćnjacima obično sade na razmak od metar do metar i dvadeset. Stupaste jabuke ne moramo saditi isključivo u vrtu, već ih možemo držati i u većim žardinjerama na balkonima i terasama.

Već druge godine nakon sadnje možemo očekivati 10 do 15 kilograma plodova po stablu. Za razliku od stablašica, iskoristivost plodova kod stupastih voćki je stopostotna. Svi su plodovi nadohvat ruke što obiranje čini jednostavnim i brzim. Ovaj tip voćki ima maleni porast pa ne zahtijevaju značajniju gnojidbu niti preobilno zalijevanje, već samo kada tlu zaista nedostaje vlage.

Mini voćke Dom2

Najpopularnije opcije stupastih i patuljastih voćki

Osim stupastih jabuka, popularno je i patuljasto voće breskvi, krušaka, šljiva, višanja ili nektarina te drugih vrsta, koje se također mogu saditi u voćnjacima, ali držati i na terasama. Razmak na koji ih sadimo iznosi oko 50 do 70 cm, a osim što su korisne vrlo su i dekorativne te će uljepšati ambijent.

Osim što su prirodni izvor vitamina nadohvat ruke, patuljaste i stupaste voćke od sada mogu biti i živi ukras balkona ili atraktivan detalj u vašemu vrtu.

Oglas
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Begonije u vrtu ili tegli – evo kako o njima brinuti i potaknuti njihov rast

Begonije ne zahtijevaju puno brige, ali neka pravila se moraju slijediti

Ove ljetnice će dugo krasiti vaš vrt, a čak ih možete posaditi i u kući jer jako vole toplinu. Raste kao povijeni grm pa se stoga često sadi u viseće košare ili visoke tegle niz koje se onda spuštaju vitke grane s uskim listovima i mnoštvom cvjetova, odlično će izgledati i u povišenim gredicama. Vole kiselije tlo i sjenu, a zanimljivo je da korijen ove biljke može biti otrovan za neke životinje.

Pravilna njega begonija

Postoje određena pravila koja biste trebali slijediti ako želite da begonija svojim cvatom cijelo ljeto krasi vaš vrt.

1. Begonija ne voli direktno sunce pa ju je najbolje zasaditi u sjeni.

2. Potrebno je redovno zalijevanje zemlje.

3. Dobro uspijeva na organskom tlu koje je propusno.

Svjetlost

Ako ih sadite vani, onda im omogućite rast u sjeni, ali malo sunčevih zraka im neće škoditi. AKo ih sadite u kući, najbolje će napredovati na indirektnom suncu. Previše svjetlosti može oštetiti osjetljive peteljke biljke, a i boje cvijeta neće biti tako jarke.

Zemlja

Begonije vole porozno i bogato tlo koje je kiselo. Zemlja na bazi treseta, puna organskih tvari je najbolji odabir za begoniju. Dobra drenaža tla je neophodna.

Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati

Zalijevanje

Begonije je potrebno zalijevati jednom tjedno, a to učinite kada je površina zemlje (oko 1 cm) suha. Važno ih je umjereno zalijevati jer u suprotnom možete oštetiti korijen.

Temperatura i vlaga

Begonije će u unutarnjim prostorima rasti najbolje ako je temperatura uvijek oko 15 stupnjeva. Trajnocvjetna begonija u vrtu bi trebala dobro podnositi hladnije temperature tijekom noći, ali će mirovati kada dani i noći postanu hladniji.

Kako je u pitanju tropska biljka, ona voli vlagu, ali pazite da bude ispod 50 posto. Ako raste u kući u kojoj je zrak suh, do nje stavite posudu s vodom ili koristite ovlaživač zraka.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Gnojivo

Potrebe za gnojivom se mogu razlikovati, pa će tako begonije rizomatoznih korijena koje se sade u zatvorenim prostorima biti zadovoljne s otopinom od vode i gnojiva koja se dodaje vlažnom tlu u proljeće. Tako će se i potaknuti cvat biljke.

Gomoljaste begonije vole malo više dodataka pa dodajte organsko gnojivo otprilike dva puta mjesečno tijekom ljeta.

Sadnja u tegle i presađivanje begonija

Begonije jako dobro rastu u teglama i u vrtu, a posuda od terakote s dobrom drenažom je odličan odabir. Kako ova biljka raste i širi se, pametno je presaditi ju u veće posude kako bi imala prostora.

Mirisi cvjetajućih grmova

Postupak je jednostavan: nježno izvadite korijenje i stavite u novu posudu te dodajte malo vode.

Česte bolesti begonije

Općenito govoreći, begonija nema puno neprijatelja u vidu nametnika, može doći do truljenja korijena ako se pretjerano zalijeva. Nametnici koji mogu prijetiti begoniji su često kukci, puževi i paukove grinje.

Kako brinuti i pelargonijama saznajte ovdje

Nastavite čitati

Bilje

Ove je trave lako uzgajati i održavati – odabrate najbolju za vašu okućnicu

Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi

Trave pripadaju jednoj od najvećih biljnih porodica, u koju su uključene i biljke za hranu poput kukuruza, pšenice, raži zobi i ječma. Vrsta ima bezbroj i dok su neke samo dekorativne, odnosno ukrasne druge nam mogu koristiti za travnjake.

Ukrasne trave

Ukrasne trave je lako uzgajati, bile one jednogodišnje, travne ili dugotrajne, one nisu invazivne a mogu pomoći pri kreiranju vizualno atraktivnog vrta. Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi a ne traže puno pažnje.

Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke

Gredice ukrasnih trava su jako popularne, lijepe su za oko, a najblaži povjetarac potiče igru travki i stvari poseban ugođaj. Neke otporne jednogodišnje trave su Agrostis nebulosa, Avena sterilis, Briza maxima, Carex oshimensis Evergold, Carex testacea, Festuca glauca. Tu je i festuca glauca – predivna sivoplava vlasulja koja će stvoriti guste busenove tankih listova, a isto tako kombinacijom samo par vrsta trava mogu se dobiti različiti nivoi što može izgledati bolje nego neko ukrasno grmlje ili cvijeće…

Trave prizivaju i ptice u vrt, treba imati na umu da vrtne ptice neće ući u gustu i visoku travu, te uglavnom jedu sjeme koje padne na tlo, zato obratite pažnju na njih kada sijete ili dosijavate travu.

Kako odabrati travu za vašu okućnicu

Pri sadnji novog travnjaka moramo voditi računa o tim kriterijima kako bi bili zadovoljni rezultatom.

Trave za travnjake

Jedna od najvažnijih i najčešćih vrsta trava za travnjake je ljulj, kod nas su najzastupljenije dvije vrste ljulja i to engleski i talijanski. Engleski ljulj je niska trajna trava koja ako nije u dobrim uvjetima nestaje s travnjaka. Jako dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje te je zato u velikoj mjeri zastupljena.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Inaće traži vlažno i glinovito područje no nalazimo je i na suhim i pjeskovitim područjima. Voli zemlju bogatu dušikom i vodom, te se brzo razvija i tjera mladice. Ako su uvjeti povoljni tjera cijelu godinu. Uglavnom u svim pakiranjima travnih smjesa se nalazi engleski ljulj u kombinaciji ili samostalno. Često je nalazimo u kombinaciji s Vlasuljom nacrvenom Maxmima i Vlasnjača livadna Balin.

Sijanje trave

Prilikom sijanja trave treba uzeti u obzir u koju svrhu sijemo i kakav teren imamo. Kod sijanja treba uzeti u obzir otpornost na gaženje, sušu, bolesti, brzinu rasta trava odnosno podnošenje košnje, konkurentnost prema drugim travama, sama finoća travke, podnošenje sunca ili sjene. Važna je i sposobnost samoobnavljanja i ujednačen izgled i ljeti i zimi.

Najbolje je sijati pri temp. min 10 stupnjeva. paziti da je sijanje ravnomjerno te da se u tankom sloju prekrije s slojem zemlje i pijeska, obratite pažnju da taj sloj zemlje ne bude veći od 5mm. Da bi se dobio izuzetno čvrst i otporan travnjak savjetuje se sjetva od 3-4kg na 100m kvadratnih. važno je prvih 3-4 tjedana redovno zalijevati, odnosno svaki dan ukoliko su više temperature i dani bez padalina. Prihranu travnjaka poželjno je obaviti u rano proljeće, sredinom ljeta i tijekom jeseni. gnoji se s dušikom kako bi se pospješila rast i dobila lijepa zelena boja.

Autor: Terezija Radoš, ing. vinarstva, vrtni centar Šestine

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice