Povežimo se
Adventski kviz

Događanja

Održan Open House Zagreb

Open House Zagreb dio je svjetske mreže festivala Open House Worldwide čiji je cilj poticanje boljeg razumijevanja arhitekture izvan struke. Zamišljen je kao promocija najatraktivnijih zagrebačkih arhitektonskih djela i susret građana s arhitektima, građevinarima, investitorima i vlasnicima objekata.

I to na način da građani uđu u odabrane objekte, da ih pogledaju, da zajedno sa stručnim vodstvom porazgovaraju, uđu u dijalog o tome što je stanovanje, na koji način se ono može graditi i kako se može razvijati, ispričala je kreativna direktorica Festivala, Dubravka Vrgoč.

35 odabranih

Ocjenjivački sud čine arhitekti, jedna dizajnerica i kreativna direktorica Festivala Dubravka Vrgoč. Za prvu sezonu odabrali su 35 arhitektonskih objekata u različitim dijelovima grada.

Od povijesnih, baštinskih, suvremenih pa sve do stambenih objekata. Od bazena, parkova, banaka, arhiva, dijelova grada. Dakle trudili smo se da bude jako raznoliko i da budu ona mjesta koja na neki način određuju ovaj grad, a koja nismo mogli vidjeti do sada u punom svjetlu, objašnjava Vrgoč.

Tomislava Blatnik, izvršna ravnateljica Festivala objasnila je kako su kriteriji bili ti da među odabranim objektima bude recentne, kao i povijesne ahitekture, ali i elemenata urbanizma. Dugave su jedan lijepi primjer preko primjerice zgrade Seecel i osnovne škole Središće.

Zgrada Seecel jedno je od najnovijih ostvarenja zagrebačke arhitekture, a sastoji se od brojnih kubusa koji su raspoređeni kroz tri različite namjene – uredski, edukacijski i hotelski sklop. Zatim su tu Popov toranj i Zvjezdarnica, sakralni i javni prostor Gornjeg grada – Kamenita vrata, crkva sv. Katarine, crkva sv. Ćirila i Metoda, Jezuitski trg, Gradska vijećnica Grada Zagreba, Hrvatski državni arhiv i mnoge druge građevine.

Hrvatski Državni arhiv je i hram pismenosti na našim prostorima. Sama zgrada je pravokutnoga oblika, duga 80 i široka 50 metara, a velika čitaonica na primjer duga je 30 metara, široka 15 i visoka 30. Lampe i lusteri su izrađeni u Beču od pozlaćene mjedi i vrhunskoga kristala. Zgrada je i dom velikih umjetnina velikih hrvatskih umjetnika kao npr. i samoga Vlahe Bukovca, objasnila je Blatnik.

Doprinos građana

Odabrani objekti nastali su u različitim vremenskim periodima i predstavljaju arhitektonski pomak u oblikovnom, estetskom i funkcionalnom smislu. Stručno vodstvo opisalo je sve ono što je važno za određenu zgradu, a volonteri su uvodili posjetitelje u objek.

Naša je želja da se u sljedećim godinama Festival razvije i da ne bude samo prezentacija nekih objekata nego i edukativni sadržaj. Da zajedno s djecom, a potom i samim građanima razmišljamo o izgledu grada i da sami pridonesemo tome kako će izgledati grad u kojem živimo, ističe Dubravka Vrgoč.

Osim povijesnih i kulturnih, svoja vrata su otvorili i stambeni prostori Grada Zagreba. Svima dobro poznat Vitićev šareni neboder, drveni neboder Drage Iblera, zatim Galićeva zgrada u Vukovarskoj i Galićeva zgrada kemikalija na Svačićevom trgu.

Skrivena arhitektura

Festival usmjerava na promišljanje o vrijednostima grada, kao i o ulozi stanovnika u njegovu stvaranju.

Arhitektura koja je od kulture umjetnosti možda jedina grana u kojoj nemamo cjelokupni udio, odnosno nemamo pogled na njega jer je skrivena, da bude dostupna onima koji žive u tom gradu i onima koji prolaze kraj tih objekata gotovo svakodnevno, naglasila je Vrgoč.

Arhitektura Grada Zagreba neopisivo je bogata i važno ju je čuvati i planski kreirati u budućnosti kako bi održala svoju bogatu prostornu, kulturnu i turističku vrijednost.

Događanja

Animaux dans la Ville (Životinje u gradu): vizija grada u kojem nismo sami

Stefano Boeri i Andrea Branzi u Parizu otvaraju pitanje suživota ljudi i drugih vrsta.

Povodom otvaranja novih prostora Fondation Cartier pour l’art contemporain na Place du Palais Royal u Parizu, arhitekti Stefano Boeri i Andrea Branzi predstavljaju umjetnički projekt Animaux dans la Ville, nastao u suradnji s Fondation Cartier i RATP-om. Projekt je smješten u alcove Galerie Valois unutar stanice metroa Palais-Royal – Musée du Louvre, gdje ulazi u svakodnevni ritam grada i susreće publiku izvan klasičnog izložbenog konteksta. Animaux dans la Ville nije klasična izložba, već dugogodišnje istraživanje koje kroz umjetnost i arhitekturu propituje mogućnost grada koji nije oblikovan isključivo prema potrebama čovjeka, nego uzima u obzir i prisutnost te prava drugih živih bića.

Izložba ostaje otvorena do 28. veljače 2026. godine.

Grad kao zajednički ekosustav

Stefano Boeri i Andrea Branzi već se više od petnaest godina bave pitanjem kako u urbane politike i arhitektonsko razmišljanje uvesti perspektivu ne-ljudskih vrsta, polazeći od ideje da je suvremeni grad potrebno promatrati kao složen ekosustav, a ne kao isključivo ljudski teritorij. Boeri je još 2008. godine u časopisu Abitare pisao o potrebi za “ne-antropocentričnom urbanom etikom”, konceptu koji podrazumijeva redefiniciju odnosa između ljudi, arhitekture i prirode.Projekt predstavljen u Parizu nastavlja tu liniju razmišljanja i povezuje različite faze istraživanja koje su se razvijale kroz arhitektonske projekte, akademski rad i umjetničke eksperimente.

2008.: radikalni prijedlog za Veliki Pariz

Prva faza projekta seže u 2008. godinu, kada su Branzi i Boeri, na poziv francuske vlade da predlože vizije budućnosti Velikog Pariza, predstavili ideju koja je tada djelovala gotovo utopijski. Predložili su puštanje životinja, poput svetih krava i majmuna, u samo središte grada, kako bi se simbolički i praktično zamislio urbanizam koji više nije organiziran isključivo oko ljudskih potreba. Andrea Branzi tada je istaknuo kako prisutnost slobodnih životinja u urbanom prostoru može djelovati kao faktor smanjenja stresa, ali i kao snažan alat za promjenu načina na koji percipiramo grad.

Milano: učenje grada iz perspektive životinja

Između 2014. i 2016. godine Stefano Boeri proširuje ovu temu kroz niz radionica sa studentima Politehničkog sveučilišta u Milanu, u suradnji s arhitektima Micheleom Brunellom i Azzurrom Muzzonigro. Polazišna ideja radionica bila je da svaki student usvoji perspektivu jedne ne-ljudske vrste te na temelju toga analizira urbano ponašanje životinja i osmisli arhitektonske ili prostorne intervencije koje bi omogućile njihov suživot s gradom. Rezultati tog istraživanja predstavljeni su 2017. godine na izložbi u Prirodoslovnom muzeju u Milanu, gdje su projekti studenata pokazali kako arhitektura može postati alat za uključivanje drugih oblika života u urbani prostor.

2023.: Pariz kroz Branzijeve kolaže

Najnovija faza projekta nastaje 2023. godine, kada se Andrea Branzi vraća temi kroz seriju kolaža u kojima se životinje pojavljuju u prepoznatljivim pariškim ambijentima. Te vizualne intervencije djeluju istovremeno poetično, ironično i pomalo uznemirujuće, jer poznate gradske prizore pretvaraju u prostore u kojima prisutnost životinja postaje sasvim prirodna. Kroz ove radove Branzi predlaže novu viziju modernosti, onu koja prihvaća složenost i raznolikost živih bića kao temelj budućih gradova.

Umjetnost u svakodnevici grada

Smještanjem projekta u prostor metro stanice, Animaux dans la Ville izlazi iz okvira muzeja i galerija te postaje dio svakodnevnog iskustva tisuća prolaznika. Upravo ta neposrednost omogućuje da se ideje projekta susretnu s publikom koja možda nije došla u potrazi za umjetnošću, ali se s njom neočekivano susreće. Grafički dizajn izložbe potpisuje Lorenzo Mazzali, dok su nadzor arhiva i istraživanje za projekt Milano Animal Cityvodile Maria Lucrezia De Marco i Livia Shamir.

U vremenu klimatskih promjena, urbanog širenja i gubitka bioraznolikosti, Animaux dans la Ville postavlja pitanje koje nadilazi umjetnički okvir.

Kako osmisliti grad koji omogućuje suživot različitih oblika života?

Umjesto gotovih rješenja, projekt nudi promjenu pogleda i potiče promišljanje grada kao zajedničkog prostora u kojem čovjek više nije jedini protagonist.

Pariz u ovom kontekstu postaje mjesto eksperimenta, ali i simbol moguće budućnosti urbanog života.

Nastavite čitati

Događanja

Stručni skup: Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada

U Centru Doživi Europu 12. prosinca 2025. održan je stručni skup „Revitalizacija i energetska obnova starih zgrada u centru grada“.


Skup je okupio 60 stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva. Sudjelovali su predstavnici pravne, financijske, urbanističke, arhitektonske, sociološke i ekološke struke.Prisutni su bili i predstavnici građevinske industrije, medija, nacionalne vlasti i lokalne samouprave. Cilj skupa bio je pronaći inovativna rješenja za obnovu zapuštenih višestambenih zgrada u povijesnim jezgrama.

Veliki investicijski izazov pred Hrvatskom

Procjenjuje se da Hrvatska u idućih pet godina mora uložiti najmanje 15 milijardi eura u obnovu zgrada. Obveza proizlazi iz europske Direktive o energetskim svojstvima zgrada.U prethodnih pet godina uloženo je oko tri milijarde eura u cjelovite obnove. To uključuje energetsku, statičku obnovu i podizanje protupožarnih standarda. Razlika između raspoloživih javnih sredstava i stvarnih potreba izuzetno je velika. Zato su nužni novi poslovni i financijski modeli koji uključuju dodatni kapital.

Obnova bez početnog kapitala suvlasnika

Namjera skupa bila je otvoriti dijalog o modelima koji omogućuju revitalizaciju i energetsku obnovu zgrada bez nužnog početnog kapitala samih suvlasnika. Poseban naglasak stavljen je na suradnju s privatnim investitorima i javnim sektorom, kroz modele koji su već uspješno primijenjeni u Velikoj Britaniji i Austriji. Ti se modeli temelje na win-win principu, gdje investitor dobiva pravo uređenja i korištenja potkrovnog prostora, a zauzvrat financira rekonstrukciju i energetsku obnovu zgrade. Obnove uključuju ugradnju dizala, novih fasada i prozora, kao i održiva rješenja za grijanje, hlađenje i ventilaciju.

Uloga urbane obnove i javno-privatne suradnje

Organizatorice skupa Snježana Turalija (Greenika), Monika Kordić (CORDION d.o.o.) i Anđelka Toto Ormuž (ROCKWOOL Adriatic) u uvodnom su obraćanju naglasile da je revitalizacija zapuštenih zgrada u starim gradskim jezgrama mnogo više od tehničkog i imovinsko-pravnog izazova. Riječ je o prilici za urbanu obnovu, smanjenje emisija CO₂, povrat života u centar grada i podizanje kvalitete stanovanja kroz aktivaciju privatnog kapitala ili javno-privatna partnerstva. Istaknule su kako bez inovativnih modela financiranja i suradnje svih dionika ciljevi Zelenog europskog plana i europske regulative u Hrvatskoj neće biti ostvarivi.

Europski kontekst i poruke s početka skupa

Na početku skupa sudionicima se obratila Nikolina Brnjac, zastupnica u Europskom parlamentu, istaknuvši važnost energetske obnove i revitalizacije povijesnih gradskih središta za priuštivije, sigurnije i održivije stanovanje. Naglasila je da Europska unija snažno podupire projekte koji povezuju javno-privatna ulaganja s javnim ciljevima te ih vidi kao ključan doprinos razvoju modernih i otpornijih gradova.

Zagreb između širenja i revitalizacije

Marko Dabrović, arhitekt i osnivač studija 3LHD, istaknuo je da se Zagreb, za razliku od većine europskih metropola, i dalje širi prema rubnim područjima bez razvijene infrastrukture. Naglasio je potrebu snažnijeg fokusa na revitalizaciju postojećih zgrada kroz nadogradnje u visinu te obnovu zapuštenih dijelova Donjeg i Gornjeg grada.

Iskustva iz Londona i Beča

Ivan Jovanović, arhitekt iz londonskog ureda Atelier Ten, podijelio je primjere dobre prakse iz Londona, naglasivši da je čak 60 posto ukupnog ugljika ugrađeno u zgradu tijekom gradnje. Upravo zato britanske vlasti snažno potiču brownfield investicije, recikliranje materijala i porezne olakšice koje favoriziraju obnovu postojećih zgrada umjesto njihova rušenja. Saša Bradić iz studija BUP Arhitekten iz Beča istaknuo je da su nadogradnje i energetske obnove u Beču zakonski jasno regulirane te daju izvrsne rezultate u privatnom i javnom sektoru.

Perspektiva Grada Zagreba

Lana Križaj, pročelnica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, istaknula je da Grad već provodi inovativne modele postavljanja sunčanih elektrana na javne zgrade. Naglasila je da će Grad i dalje podržavati modernizaciju, energetsku obnovu i ugradnju dizala te razmotriti prijedloge i zaključke ovog stručnog skupa.

Paneli: sigurnost, certifikati i financijski izazovi

Panel diskusije vodili su Tin Bašić (Zgradonačelnik) i Marina Bagarić (Wienerberger).Josip Atalić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu naglasio je važnost povezivanja energetske i protupotresne obnove, uz uvođenje seizmičkog certifikata kao alata informiranja građana. Doris Wirth iz bečkog Bluesavea istaknula je vrijednost zelenih certifikata poput DGNB-a kao alata za postizanje izvrsnosti zgrada. Iva Bošnjak, predstavnica financijskog sektora i suvlasnica stana u zgradi Mali Vatikan, podijelila je iskustva pripreme energetske obnove zgrade s više od tisuću stanara. Irena Križ Šelendić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine istaknula je da je u izradi Nacionalni plan obnove zgrada koji Hrvatska mora dostaviti Europskoj komisiji do kraja godine.

Obnova i modernizacija zgrada glavne teme stručnog skupa nZEB 2024

Radionice i ključni zaključci

U drugom dijelu skupa održane su radionice posvećene urbanizmu i arhitekturi, pravnim aspektima, modelima financiranja, društvenim i ekološkim pitanjima. Zaključci su pokazali snažnu potrebu za jasnim lokalnim strategijama razvoja stare gradske jezgre, pojednostavljenjem pravnih okvira i razvojem financijskih instrumenata koji kombiniraju javna sredstva i privatni kapital. Posebno je naglašena važnost integriranih tehničkih rješenja, povjerenja među suvlasnicima i socijalno pravednih modela obnove.

Održivi pristup organizaciji

Stručni skup organiziran je prema principima održivih evenata, a organizatori su za taj pristup dobili GREEN LEAF certifikat.

Stručni skup jasno je pokazao da je obnova postojećih zgrada u povijesnim gradskim jezgrama jedan od ključnih izazova urbanog razvoja u Hrvatskoj. Bez sustavne suradnje javnog sektora, privatnih investitora, stručne zajednice i samih suvlasnika, ciljevi energetske učinkovitosti i urbane revitalizacije neće biti ostvarivi. Predstavljeni primjeri iz europskih metropola potvrđuju da su inovativni modeli financiranja i nadogradnje izvedivi, pravno održivi i dugoročno isplativi. Zaključci skupa mogu poslužiti kao vrijedan temelj za oblikovanje novih politika, zakonodavnih rješenja i konkretnih projekata, osobito u Zagrebu, ali i u drugim hrvatskim gradovima.

Održan stručni skup o obnovi i modernizaciji zgrada

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama