Povežimo se

Vrt

10 najvećih vrtnih mitova: Otkrivamo što se krije iza njih

Postoje brojni mitovi o njezi vrta i travnjaka. Otkrivamo što se krije iza njih.

1. Nove travnjake ne treba gnojiti

Raširen je mit o negnojenju svježe posijanog travnjaka u prvoj godini. Na taj način se biljke u početku mogu dobro ukorijeniti i ne razmaze se previše hranjivim tvarima. Međutim, praksa pokazuje vrlo različite rezultate: tijekom sezone sjetve, mlade biljke travnjaka su posebno ugrožene jer je travnjak još uvijek neravan i korov ima dovoljno prostora za klijanje. Stoga se pobrinite da novi travnjak bude gust što je prije moguće. Za to je vrlo važna dobra opskrba hranjivim tvarima. Najbolje je posipati brzodjelujuće početno gnojivo odmah nakon sjetve, a zatim gnojiti svakih četiri do šest tjedana normalnim gnojivom za travnjak kako biste dobili zdrav i gust travnjak.

2. Travnjak morate vapniti svake godine kako mahovina ne bi imala šanse

Vapno pomaže neutralizirati kiselost u tlu. Međutim, kiselo tlo nije jedini razlog za razvoj mahovine. Ostali razlozi su da travnjak nema dovoljno sunca, da je tlo pregusto, da je pokošeno preduboko ili da je pogrešno pognojeno. I naravno, vapnjenje tu ne može ništa. Najbolja metoda protiv mahovine na travnjaku je rahljenje i prozračivanje, barem jednom godišnje. S prozračivačem i njegovim različitim valjcima, oboje je brzo i jednostavno. Ako sumnjate da je vaš travnjak kisel, najbolje je napraviti test tla. Vapnenje ima smisla kod pH vrijednosti manje od 5.

3. Što je travnjak dublje pokošen, imam manje posla

Nažalost, to je pogrešno, jer preduboko košenje oštećuje travnjak. Kao rezultat toga, korijenje trave je izloženo, meta je za bolesti i, posebno ljeti, može biti toliko isušeno na suncu da travnjak posmeđi i umre. Preporučamo “pravilo trećine” kada kosite travnjak: ono kaže da se travnjak skraćuje samo za jednu trećinu, ostaju dvije trećine. Dakle, ako je travnjak visok 6 cm, odrezat ćete samo 2 cm, a ostat će 4 cm.

4. Manje gnojidbe znači i manje košnje

Ako se travnjak redovito gnoji, to dovodi do bržeg rasta. To ujedno znači: kosite češće! Pa trebamo li smanjiti gnojidbu? Ni to nije rješenje. Jer ako se zanemari redovita gnojidba, to dovodi do nedostatka hranjivih tvari. Nakon određenog vremena travnjak postaje mrljast, zarasta i izgleda zapušteno. Međutim, obnavljanje travnjaka zahtijeva više truda od redovite košnje.Ako ne želite sami kositi, najbolje je nabaviti Robolinho® robotsku kosilicu. On se potpuno automatski brine za redovitu košnju.

5. Malčiranje zamjenjuje gnojidbu

Malčiranje je savršena dopuna gnojidbi. Travnjaku vraća prirodne hranjive tvari i štiti ga od isušivanja. Prilikom košnje, pokošene vlati trave se vrte u kućištu kosilice, posebnom oštricom se fino usitnjavaju i otpuhuju natrag u travnjak kao prirodno gnojivo.

Za to su prikladne kosilice s funkcijom 3inONE ili 4inONE ili posebne kosilice za malčiranje. Najjednostavnije je s Robolinho® robotskom kosilicom. Potpuno automatski kosi travnjak i istovremeno vrlo fino sjecka pokošenu travu zahvaljujući svom jedinstvenom sustavu noževa za malčiranje. Sitna pokošena trava ostaje na travnjaku i djeluje poput prirodnog gnojiva. Mali savjet: malč košnja najbolje funkcionira na niskoj travi.

6. Savršen travnjak kroz prozračivanje

Kod prozračivanja travnjak se rahli valjkom za prozračivanje. To poboljšava rast travnjaka jer može bolje apsorbirati kisik, hranjive tvari i vlagu. Travnjak možete prozračiti nekoliko puta godišnje jer je to poput osvježavanja travnjaka. Međutim, to nije dovoljno za njegovan i bujan travnjak. Stoga ne zaboravite redovito kositi i, osobito ljeti, zalijevati travnjak.

7. Bolje je ne zalijevati travnjak usred dana

Ovo vjerojatno znate iz iskustva: ako biljke s velikim lišćem zalijevate na podnevnom suncu, zaostale kapi vode mogu uzrokovati lokalne opekline na lišću. Međutim, to nije slučaj s travnjacima. Vlati trave su vrlo uske i stoje okomito na sunce, tako da sunčeve zrake nemaju veliku površinu za napad.

Međutim, voda za navodnjavanje vrlo brzo ispari na ljetnim podnevnim vrućinama, pa je potrebno više vode. Stoga preporučujemo zalijevanje travnjaka ujutro ili predvečer. U idealnom slučaju, za to koristite kišnicu i ispumpajte je iz bunara, spremnika za kišnicu ili cisterne vrtnom pumpom.

8. Zelene reznice i vrtni otpad moraju se zbrinjavati uz velike troškove

Svaki lijepo uređeni vrt također treba ostati u formi. Stoga biste trebali redovito podrezivati ​​živice, grmlje i drveće. Ali što učiniti sa svim isječcima? Rješenje je vrlo jednostavno: usitnite grane, grančice i zelenilo pomoću sjeckalice i upotrijebite nasjeckani materijal i malč u vrtu kao pokrivač za gredice protiv korova: kao sklonište za male životinje poput ježeva ili kao dno ili drugi donji sloj na kompostu.

9. Zadnja košnja travnjaka je u listopadu

Stav da je zadnja košnja uvijek u listopadu samo je djelomično točan, budući da se rast travnjaka ne temelji na kalendarskom mjesecu, već na vremenu. Gotovo je tek kada travnjak prestane rasti i/ili kada temperature trajno ne dosegnu više od 5-10 stupnjeva. Tada je vrijeme da kosilicu ili robotsku kosilicu pripremite za zimu.

10. Na travnjaku može ostati malo jesenjeg otpalog lišća

Obavezno uklonite jesenje lišće s travnjaka. Postoje različiti razlozi za to: travnjak ne spava zimski san, on nastavlja rasti i zimi kada temperature to dopuštaju. Ispod sloja lišća ne dobiva dovoljno svjetla i kisika. Rezultat su žute mrlje na travnjaku. Osim toga, može doći čak i do truljenja ako vlaga ne može izaći. To također oštećuje travnjak. Najlakši način za uklanjanje lišća s travnjaka je puhač za lišće ili usisivač za lišće.

Malo lišća u vrtu, npr. ispod grmlja, može poslužiti kao zimovalište za ježeve.

Bilje

Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt

Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti

ružmarin

Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.

Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.

U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.

9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci

Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.

Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.

Botanički opis i porijeklo

Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.

Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.

ružmarin

Kako uzgajati i njegovati ružmarin

Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.

Savjeti za njegu:

  • Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
  • Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
  • Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
  • Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.

Razmnožavanje ružmarina

Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.

Ljekovita svojstva

Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:

  • poboljšava cirkulaciju,
  • potiče pamćenje i koncentraciju,
  • djeluje protuupalno i antimikrobno,
  • snižava kolesterol,
  • štiti zdravlje srca i jetre.

Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.

Ružmarin u kulinarstvu

Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.

Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)

Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.

Dekorativna i funkcionalna biljka

Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.

Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.

Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.

Nastavite čitati

Vrt

Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?

Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje

Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.

Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.

ružmarin-biljka-domnakvadrat

Ružmarin

Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.

Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara

No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.

bosiljak-biljka-domnakvadrat

Bosiljak

Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.

Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.

Lavanda

Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.

Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji

Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.

Neven

Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.

Svojom mirisom neven će otjerati  komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.

Menta

Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama