Povežimo se

Bilje

Mirisi cvjetajućih grmova

Cvatući grmovi vrlo su prilagodljive biljke koje ne zahtijevaju puno njege, a svojim će bojama uljepšati vašu okućnicu. Mirisni cvjetovi rastu u rano proljeće i jedan su od njegovih vjesnika.

Tajne cvatućih grmova

Cvatući grmovi su baza svakog vrta, a najčešće ih sadimo u slobodni prostor u pozadini vrta ili ispred stabala. Razlikujemo ih po biljnoj vrsti i po vremenu cvatnje, a u Vrtnom Centru Šestine otkrili su nam sve njihove tajne.

Postoji toliko vrsta i podvrsta da se točan broj ne zna, a sve cvjetajuće grmove možemo saditi u proljeće.

Jednostavni za održavanje

Cvatući grmovi većinom su vrlo prilagodljivi i ne zahtijevaju mnogo njege. Osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.

Jestive plodove imaju grmovi kao što su kupina, malina, ribizl, a te plodove možemo očekivati već početkom petog mjeseca.

Najranije cvatu forzicije i japanske dunje. Kod tih grmova treba paziti da ih nakon cvatnje podšišamo kako bi i sljedeće godine u rano proljeće dale bogate cvjetove.

Nakon što smo grmove pošišali, moramo paziti da ima dovoljan dotok vode i ukoliko se pojave štetnici da ih brzo uklonimo.

Drijen

Rano cvate i drijen, prilagodljiv i izdržljiv grm kojeg je dobro postaviti ispred tamne pozadine, fasade ili živice od tise.

Drijen ćemo postaviti ispred tamne pozadine kako bi došao još više do izražaja i upotpunio dekorativnu svrhu.

Magnolija za romantičare

Volite li romantiku, sigurno ćete u svom vrtu željeti imati zvjezdastu magnoliju. Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale pripadnice njezine vrste. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama.

Zvjezdastu magnoliju možemo posaditi u tegle jer ćemo tako lakše kontrolirati njezin rast, vremenske uvjete, a i ona može narasti nekih desetak centimetara godišnje, pa nećete imati problema s presađivanjem u veće tegle.

Organsko gnojivo je poželjno

Prilikom sadnje cvatućih grmova poželjno je dodati organsko gnojivo čime će se produžiti vrijeme cvatnje i povećati bujnost cvjetova. Nakon cvatnje trebalo bi ukloniti ocvale cvjetove.

Nakon cvatnje uklanjamo ocvale cvjetove kako bi mogli potaknuti novi vegetacijski ciklus sljedeće sezone.

Velike grmove koji brzo rastu treba posaditi više od dva i pol metra dalje od ostalog bilja, kako bi imali mjesta za rast.

Dajte im vremena

Kada imate grmove, nemojte biti nestrpljivi, možda one neće procvasti ove godine, ali to ne znači da one neće uopće procvati nego će dati za godinu ili dvije prve cvjetove. Važno je dobro prehranjivanje, i vodite računa da ne dodajete previše dušika, jer tada će vam rasti listna masa, a ne cvjetna.

Kada presađujete iz tegle u zemlju, vodite računa u kakvo mjesto ih sadite. Ako biljka voli sunce, nemojte ju saditi u hlad. Kada orezujete biljku, nemojte pretjerivati s rezidbom da ne bi došlo do kontra efekta i to oslabilo njen rast.

Ukoliko imate mediteransku biljku na kontinentalnoj klimi, preko zimskog perioda stavite geo tekstil ili ju zaštitite.

Ni sadnja iza drugog bilja se ne smije obaviti pregusto jer bi se grmlje moglo brzo raširiti, pa ćete, umjesto da uživate u pogledu na rascvjetani vrt, morati čupati biljke i presaditi ih na neko drugo mjesto. 

Oglas

Bilje

Begonije u vrtu ili tegli – evo kako o njima brinuti i potaknuti njihov rast

Begonije ne zahtijevaju puno brige, ali neka pravila se moraju slijediti

Ove ljetnice će dugo krasiti vaš vrt, a čak ih možete posaditi i u kući jer jako vole toplinu. Raste kao povijeni grm pa se stoga često sadi u viseće košare ili visoke tegle niz koje se onda spuštaju vitke grane s uskim listovima i mnoštvom cvjetova, odlično će izgledati i u povišenim gredicama. Vole kiselije tlo i sjenu, a zanimljivo je da korijen ove biljke može biti otrovan za neke životinje.

Pravilna njega begonija

Postoje određena pravila koja biste trebali slijediti ako želite da begonija svojim cvatom cijelo ljeto krasi vaš vrt.

1. Begonija ne voli direktno sunce pa ju je najbolje zasaditi u sjeni.

2. Potrebno je redovno zalijevanje zemlje.

3. Dobro uspijeva na organskom tlu koje je propusno.

Svjetlost

Ako ih sadite vani, onda im omogućite rast u sjeni, ali malo sunčevih zraka im neće škoditi. AKo ih sadite u kući, najbolje će napredovati na indirektnom suncu. Previše svjetlosti može oštetiti osjetljive peteljke biljke, a i boje cvijeta neće biti tako jarke.

Zemlja

Begonije vole porozno i bogato tlo koje je kiselo. Zemlja na bazi treseta, puna organskih tvari je najbolji odabir za begoniju. Dobra drenaža tla je neophodna.

Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati

Zalijevanje

Begonije je potrebno zalijevati jednom tjedno, a to učinite kada je površina zemlje (oko 1 cm) suha. Važno ih je umjereno zalijevati jer u suprotnom možete oštetiti korijen.

Temperatura i vlaga

Begonije će u unutarnjim prostorima rasti najbolje ako je temperatura uvijek oko 15 stupnjeva. Trajnocvjetna begonija u vrtu bi trebala dobro podnositi hladnije temperature tijekom noći, ali će mirovati kada dani i noći postanu hladniji.

Kako je u pitanju tropska biljka, ona voli vlagu, ali pazite da bude ispod 50 posto. Ako raste u kući u kojoj je zrak suh, do nje stavite posudu s vodom ili koristite ovlaživač zraka.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Gnojivo

Potrebe za gnojivom se mogu razlikovati, pa će tako begonije rizomatoznih korijena koje se sade u zatvorenim prostorima biti zadovoljne s otopinom od vode i gnojiva koja se dodaje vlažnom tlu u proljeće. Tako će se i potaknuti cvat biljke.

Gomoljaste begonije vole malo više dodataka pa dodajte organsko gnojivo otprilike dva puta mjesečno tijekom ljeta.

Sadnja u tegle i presađivanje begonija

Begonije jako dobro rastu u teglama i u vrtu, a posuda od terakote s dobrom drenažom je odličan odabir. Kako ova biljka raste i širi se, pametno je presaditi ju u veće posude kako bi imala prostora.

Mirisi cvjetajućih grmova

Postupak je jednostavan: nježno izvadite korijenje i stavite u novu posudu te dodajte malo vode.

Česte bolesti begonije

Općenito govoreći, begonija nema puno neprijatelja u vidu nametnika, može doći do truljenja korijena ako se pretjerano zalijeva. Nametnici koji mogu prijetiti begoniji su često kukci, puževi i paukove grinje.

Kako brinuti i pelargonijama saznajte ovdje

Nastavite čitati

Bilje

Ove je trave lako uzgajati i održavati – odabrate najbolju za vašu okućnicu

Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi

Trave pripadaju jednoj od najvećih biljnih porodica, u koju su uključene i biljke za hranu poput kukuruza, pšenice, raži zobi i ječma. Vrsta ima bezbroj i dok su neke samo dekorativne, odnosno ukrasne druge nam mogu koristiti za travnjake.

Ukrasne trave

Ukrasne trave je lako uzgajati, bile one jednogodišnje, travne ili dugotrajne, one nisu invazivne a mogu pomoći pri kreiranju vizualno atraktivnog vrta. Igrom vrsta trava mogu se stvoriti dojmljivi elementi a ne traže puno pažnje.

Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke

Gredice ukrasnih trava su jako popularne, lijepe su za oko, a najblaži povjetarac potiče igru travki i stvari poseban ugođaj. Neke otporne jednogodišnje trave su Agrostis nebulosa, Avena sterilis, Briza maxima, Carex oshimensis Evergold, Carex testacea, Festuca glauca. Tu je i festuca glauca – predivna sivoplava vlasulja koja će stvoriti guste busenove tankih listova, a isto tako kombinacijom samo par vrsta trava mogu se dobiti različiti nivoi što može izgledati bolje nego neko ukrasno grmlje ili cvijeće…

Trave prizivaju i ptice u vrt, treba imati na umu da vrtne ptice neće ući u gustu i visoku travu, te uglavnom jedu sjeme koje padne na tlo, zato obratite pažnju na njih kada sijete ili dosijavate travu.

Kako odabrati travu za vašu okućnicu

Pri sadnji novog travnjaka moramo voditi računa o tim kriterijima kako bi bili zadovoljni rezultatom.

Trave za travnjake

Jedna od najvažnijih i najčešćih vrsta trava za travnjake je ljulj, kod nas su najzastupljenije dvije vrste ljulja i to engleski i talijanski. Engleski ljulj je niska trajna trava koja ako nije u dobrim uvjetima nestaje s travnjaka. Jako dobro podnosi nisku košnju i intenzivno gaženje te je zato u velikoj mjeri zastupljena.

Ovih će 10 biljaka uspijevati na balkonu – neke vole sjenu, a neke sunce

Inaće traži vlažno i glinovito područje no nalazimo je i na suhim i pjeskovitim područjima. Voli zemlju bogatu dušikom i vodom, te se brzo razvija i tjera mladice. Ako su uvjeti povoljni tjera cijelu godinu. Uglavnom u svim pakiranjima travnih smjesa se nalazi engleski ljulj u kombinaciji ili samostalno. Često je nalazimo u kombinaciji s Vlasuljom nacrvenom Maxmima i Vlasnjača livadna Balin.

Sijanje trave

Prilikom sijanja trave treba uzeti u obzir u koju svrhu sijemo i kakav teren imamo. Kod sijanja treba uzeti u obzir otpornost na gaženje, sušu, bolesti, brzinu rasta trava odnosno podnošenje košnje, konkurentnost prema drugim travama, sama finoća travke, podnošenje sunca ili sjene. Važna je i sposobnost samoobnavljanja i ujednačen izgled i ljeti i zimi.

Najbolje je sijati pri temp. min 10 stupnjeva. paziti da je sijanje ravnomjerno te da se u tankom sloju prekrije s slojem zemlje i pijeska, obratite pažnju da taj sloj zemlje ne bude veći od 5mm. Da bi se dobio izuzetno čvrst i otporan travnjak savjetuje se sjetva od 3-4kg na 100m kvadratnih. važno je prvih 3-4 tjedana redovno zalijevati, odnosno svaki dan ukoliko su više temperature i dani bez padalina. Prihranu travnjaka poželjno je obaviti u rano proljeće, sredinom ljeta i tijekom jeseni. gnoji se s dušikom kako bi se pospješila rast i dobila lijepa zelena boja.

Autor: Terezija Radoš, ing. vinarstva, vrtni centar Šestine

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice