Izbor urednice
Kompostiranje u stanu – kratki vodič
Kompostiranje je prirodni proces razgradnje biomase. Da bismo ga pokrenuli potreban je bio otpad, kojeg dijelimo na zelenu i smeđu komponentu, kisik i vlažnost. Sve ostalo će se dogoditi prirodnim putem, a nusprodukt je vrijedna sirovina koja se danas naziva i crnim zlatom.
Kućno kompostiranje ekološki najprihvatljivije
Kompostiranje je jedan od najvažnijih prirodnih procesa za smanjivanje količine otpada. Istraživanja pokazuju da se čak trećina kućnog otpada može reciklirati na ovakav način. Kućno kompostiranje ekološki je najprihvatljivije jer se ponovna upotreba odvija na istom mjestu.
Bio otpad je vrlo vrijedna sirovina. Ako sami kompostiramo, odnosno ako odvajamo i zbrinjavamo na ispravan način, tada zapravo oponašamo proces koji se događa u prirodi. Kompost je vrijedna supstanca koju možemo dalje koristiti, a istovremeno utječemo na smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Vrlo opasne posljedice
Ako taj biootpad dospije na odlagalište, vrlo je velika šansa da će bez prisustva zraka koje je potrebno za tu razgradnju, proizvesti velike količina metana, stakleničkog plina koji pospješuje klimatske promjene, a ako se pomiješa sa drugim otpadom, može procuriti u podzemne vode i uzrokovati onečišćenje podzemnih voda, što naravno isto ne želimo.
Što možemo sami učiniti?
Najjednostavniji način kompostiranja je svakodnevno skupljati biootpad u jednu kantu te svakih nekoliko dana prazniti. Za dobivanje kvalitetnog komposta moramo primijeniti određene tehnike, odnosno paziti na sastav biootpada kojeg planiramo kompostirati. Za optimalan proces, udio zelenog u odnosu na smeđi otpad, trebao bi biti 2:1.
“Kada kompostiramo te ako to ne radimo kroz gradski sustav, onda je bitno da kompost sadrži dušičnu i ugljičnu komponentu. To su zapravo zelena komponenta i smeđa komponenta koja je ujedno i mokra i suha te koja omogućava da se te dvije komponente prožmu i da kompost bude prozračen, jer ako bude previše vlage onda dolazi do truljenja i do stvaranja plijesni i drugih stvari koje nisu poželjni”, objašnjava Tihana Veljačić koja je pokrenula inicijativu za život s malo otpada.
Smeđi materijal je slama, piljevina, karton, grane, a zeleni trava, dijelovi biljaka i slično.
Što sve možemo kompostirati?
Bitno je da stavljate sve bio otpatke koji nastaju tijekom kuhanja. To su svi ostaci voća i povrća, različite ljuske, ostaci kruha, ostaci nekakvih biljaka, zemlja koja vam ostane, štapići za uši, ako su napravljeni od bambusa ili od papira, isto tako blazinice koje su od pamuka, ali nisu sa nečim zagađene, npr. nekakvim agresivnim sredstvima, također i mali komadići maramica, kartona se mogu stavljati u bio otpad.
Ono što se ne smije stavljati to su kuhani ostaci hrane.
Otpatke povrća i voća, prije nego što bacite u bio otpad, dobro stisnite da odbacite vlažnost i dobijete kvalitetniju sirovinu. Ako kompostirate pravilno nema neugodnih mirisa.
Kućni komposteri
U stanu postoje i mogućnosti da se nabave posebni komposteri koji se mogu staviti u stanu. Oni su sada dosta mali i sve što se napravi od bio otpada u kućanstvu se jednostavno može staviti u njega te se već kroz 24 sata od toga napravi kompost. Onim malo manje napredni njima treba tjedan dana, mjesec dana, ali izvedivo je, nije nemoguće kompostirati u stanu.
Gotov kompost nema intenzivnih mirisa već blago miriši na zemlju, mrvičaste je strukture i ne mogu se prepoznati ostaci koji su se dodavali. Dodavanjem komposta zemlji dajemo hranjive sastojke potrebne za rast i razvoj biljaka, a njegova izrada ne zahtjeva puno vašeg vremena.
Izbor urednice
Kupujete stan? Rješavamo vječnu dilemu – starogradnja ili novogradnja
U trenutku stabilizacije cijena, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija…
Nakon godina snažnog rasta, tržište nekretnina postupno ulazi u mirniju fazu. Sve se češće govori o stabilizaciji cijena stanova, što ne znači njihov nagli pad, već usporavanje rasta i opreznije ponašanje kupaca. Upravo u takvom trenutku mnogi koji razmišljaju o kupnji stana ponovno dolaze do poznate dileme: starogradnja ili novogradnja?
Iako se na prvi pogled čini da je odgovor jednostavan, u praksi odluka rijetko ovisi o samo jednom kriteriju. Lokacija, budžet, stanje nekretnine, energetska učinkovitost i dugoročni troškovi igraju jednako važnu ulogu, a pravi izbor često je onaj koji se najbolje uklapa u životni stil kupca.
Nova pravila za stambene kredite: Što to znači za vas
Starogradnja ili novogradnja – kako se razlikuju u praksi?
Starogradnja i dalje privlači velik broj kupaca, ponajviše zbog lokacije. Stariji stanovi najčešće se nalaze u užim gradskim zonama, u kvartovima s razvijenom infrastrukturom, dobrim javnim prijevozom i sadržajima koji olakšavaju svakodnevni život. Uz to, takvi stanovi često nude veće kvadrature, prostranije sobe i fleksibilnije tlocrte, što omogućuje prilagodbu suvremenim potrebama.
Novogradnja, s druge strane, nudi osjećaj sigurnosti i predvidivosti. Novi objekti grade se prema aktualnim standardima, s boljom toplinskom izolacijom, kvalitetnijom stolarijom i suvremenim sustavima grijanja i hlađenja. Kupci se često odlučuju za novogradnju upravo zato što ne zahtijeva dodatna ulaganja odmah nakon kupnje, što je važno onima koji žele izbjeći dugotrajne adaptacije.
Koliko to zapravo košta u Zagrebu?
Razlika između starogradnje i novogradnje često postaje jasna tek kada se pogledaju konkretne brojke. U Zagrebu se stanovi u starogradnji danas najčešće prodaju po cijenama od oko 3.000 do 3.600 eura po četvornom metru, ovisno o mikrolokaciji, stanju zgrade i samog stana. To znači da stan od šezdesetak kvadrata u starijoj zgradi nerijetko stoji između 190.000 i 220.000 eura.
No kod starogradnje kupoprodajna cijena često nije i konačni trošak. Većina takvih stanova zahtijeva barem djelomičnu adaptaciju, a nerijetko i potpunu obnovu instalacija, kupaonice, kuhinje ili stolarije. Trošak renovacije danas se u prosjeku kreće od 250 do 400 eura po četvornom metru, a kod zahtjevnijih zahvata može biti i veći. Za stan od 60 kvadrata to znači dodatnih 15.000 do 25.000 eura, a u slučaju potpune adaptacije i više. Upravo u tom trenutku starogradnja može postati skuplja nego što se u početku čini.
Planirate renovirati stan? Evo koliko bi vas to moglo koštati
Kod novogradnje je situacija drukčija. Cijene novih stanova u Zagrebu najčešće se kreću između 2.700 i 3.000 eura po četvornom metru, dok na atraktivnijim lokacijama i u kvalitetnijim projektima prelaze 3.500, pa i 4.000 eura po kvadratu. Stan slične kvadrature tako može stajati između 170.000 i 230.000 eura, ali bez potrebe za dodatnim ulaganjima odmah nakon kupnje.
Upravo zato dilema starogradnja ili novogradnja rijetko se svodi samo na cijenu kvadrata. Mnogo je važnije sagledati ukupni trošak kroz vrijeme i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati nakon useljenja.
Zašto starogradnja i dalje ima svoje poklonike
Unatoč dodatnim ulaganjima, starogradnja ima prednosti koje novogradnja teško može nadomjestiti. Karakter prostora, visoki stropovi, masivni parketi i osjećaj “življenog” doma često su razlozi zbog kojih se kupci odlučuju upravo za starije zgrade. Osim toga, adaptacija starogradnje može biti prilika da se prostor u potpunosti prilagodi vlastitim navikama i estetici.
No važno je pritom biti realan i provjeriti stanje zgrade, instalacija i dokumentacije, jer upravo ti faktori najviše utječu na konačnu isplativost kupnje.
Zašto se mnogi ipak odlučuju za novogradnju
Novogradnja je često izbor onih koji žele mirniji početak. Stan je useljiv, režijski troškovi su niži, a zajednički prostori poput dizala, garaža i spremišta odgovaraju suvremenim standardima stanovanja. Iako je cijena po kvadratu često viša, kupci dobivaju veću sigurnost i jasnije definirane troškove u prvim godinama korištenja.
S druge strane, novogradnja često podrazumijeva manju kvadraturu ili lokaciju izvan užeg gradskog središta, što za neke kupce može biti važan kompromis.
Kako donijeti odluku u mirnijem tržišnom razdoblju
U trenutku stabilizacije cijena kupci imaju više prostora za promišljanje i usporedbu. Dilema starogradnja ili novogradnja tada postaje manje pitanje trenda, a više pitanje dugoročne isplativosti i osobnih prioriteta. Ključno je sagledati ukupni trošak, razmisliti o budućim potrebama i realno procijeniti koliko ste spremni ulagati u prostor.
Ne postoji univerzalno bolji izbor. Starogradnja ili novogradnja nije pitanje ispravnog ili pogrešnog odgovora, već odluke koja najbolje odgovara vašem načinu života, budžetu i planovima za budućnost. U mirnijem tržišnom razdoblju, informirana i promišljena odluka često je i najisplativija.
Izbor urednice
Top 10 božićnih filmova koje morate pogledati prije nove godine
Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti
Iako nisu svi filmovi na ovoj listi striktno božićni, glumac Karlo Mlinar za Dom na kvadrat izdvojio je top 10 božićnih filmova koje morate pogledati barem jednom u životu.
Njegov odabir spaja klasike, neobične favorite i emotivne priče koje se savršeno uklapaju u duh Božića. To su filmovi uz koje se smijemo, plačemo, prisjećamo djetinjstva i stvaramo nove blagdanske rituale.
Njegov izbor odražava nostalgiju, toplinu, humor, malo kiča i mnogo emocija, baš onako kako on uređuje svoj dom. Ako tražite inspiraciju što gledati tijekom blagdana, ovo je lista koju ćete rado spremiti.
1. Love Actually (2003), r. Richard Curtis
Najpopularniji moderni božićni klasik koji isprepliće više ljubavnih priča uz toplu britansku atmosferu. Jer, što je zapravo Božić bez ljubavi?
2. The Nightmare Before Christmas (1993), r. Henry Selick
Mračno šarmantna animirana bajka Tima Burtona koja spaja Halloween i Božić u savršeno neobičnu priču. Vizualno čaroban i duhovito melankoličan, ovo je film za one “malo drugačije”.
3. Bridget Jones’s Diary (2001), r. Sharon Maguire
Premda nije strogo božićni film, snježni London, džemperi s motivima i romantične nespretnosti postali su zaštitni znak adventa.
4. Sam u kući / Home Alone (1990), r. Chris Columbus
Bez ovog filma, možemo se svi složiti, Božić nije potpun. Kultna komedija o Kevinu koji je sam na Božić, a usput brani kuću od provalnika s godinama je postala sinonim za obiteljsko gledanje i pravi simbol blagdanskog razdoblja.
5. Biskupova žena / The Bishop’s Wife (1947), r. Henry Koster
„The Bishop’s Wife“ je topla holivudska priča iz zlatnog doba filma u kojoj anđeo dolazi pomoći zbunjenom biskupu i njegovoj obitelji. Film osvaja elegancijom, nostalgijom i blagom božićnom čarolijom koja ga je učinila jednim od najnježnijih klasika blagdanske sezone.
6. Velika pustolovina u Tokyu / Tokyo Godfathers (2003), r. Satoshi Kon
Cijela se radnja odvija na Badnjak i nosi snažne teme Božića: dobrota, solidarnost i drugo šansu. Priča o troje beskućnika koji pronađu napuštenu bebu postaje dirljiva blagdanska priča o obitelji, nadi i neočekivanim čudima.
7. Fanny and Alexander (1982), r. Ingmar Bergman
„Fanny and Alexander“ još je jedan “ne tipičan” božićni film, ali njegovi najpoznatiji prizori smješteni su upravo u raskošnu, toplu i emotivnu božićnu proslavu obitelji Ekdahl. Iako film kasnije prelazi u dublje teme, početni blagdanski dio toliko snažno prenosi duh zajedništva, obiteljske topline i nostalgije da ga mnogi povezuju upravo s Božićem.
8. Odmor ratnika / Joyeux Noël (2005), r. Christian Carion
„Joyeux Noël“ je istinita priča o božićnom primirju tijekom Prvog svjetskog rata, kada su vojnici različitih vojski nakratko ostavili oružje i slavili Božić zajedno.
Upravo ta poruka humanosti, mira i zajedništva usred najtežih okolnosti čini ovaj film jednim od najdirljivijih i najautentičnijih božićnih filmova.
9. It’s a Wonderful Life (1946), r. Frank Capra
„Divan život“ jedan je od najvoljenijih božićnih klasika koji kroz priču o Georgeu Baileyju pokazuje kako male, svakodnevne geste mogu duboko promijeniti tuđe živote. Topla božićna atmosfera, poruka zahvalnosti i ideja da svaki život ima smisao čine ga filmom koji se tradicionalno gleda upravo u blagdansko vrijeme.
10. Sam u kući 2: Izgubljen u New Yorku (1992), r. Chris Columbus
Ako se gleda prvi dio, mora i drugi — kaže Karlo. New York pod lampicama, neodoljivi humor i Kevinova nova avantura čine ga savršenim nastavkom božićne tradicije.
