Vrt
Vrijeme je za sadnju balkonskog cvijeća
Doznajte koje su najbolje vrste i na što pripaziti.

Osim vrtova i okućnica, u ljeto ćemo cvijećem ukrasiti i naše balkone i prozore. Sada je vrijeme za sadnju balkonskog cvijeća. Kako su jutarnji mrazevi, još uvijek mogući, kod odabira vrsta treba biti oprezan kako vaš trud i trošak ne bi bili uzaludni.
Najvažnija je priprema
Prije same sadnje, potrebno je obaviti kvalitetnu pripremu, kako bi cvijeće na vašim prozorima, balkonima i terasama bilo zdravo i lijepo. Lonce i posude treba očistiti od kamenca ili zamijeniti ako su oštećene. U njima treba pripremiti drenažni sloj i zemlju za balkonsko bilje, a potom osigurati biljne vrste koje namjeravate saditi.
Pažnju treba posvetiti i zemlji u kojoj je bila zasađena prethodna biljna zajednica. Zemlju za jednogodišnje balkonsko bilje svake sezone treba zamijeniti kako nove biljke ne bi bile izložene infekcijama i nametnicima, koji se u njoj razmnožavaju. Zemlja koju možete kupiti u vrtnim centrima prilagođena je određenim biljnim vrstama.
Treba poznavati karakteristike i način uzgoja biljke koju ćemo saditi. A potrebno je pripaziti i na razmak na kojem ju treba zasaditi od druge biljke. Prije sadnje bilja, zemlju je dobro prihraniti gnojivom s dugotrajnim djelovanjem. Tada je neće trebati prihranjivati tijekom godine. Ako to niste učinili, prihrana tekućim mineralnim gnojivom bit će potrebna svakih tjedan dana.
Biljke za balkone
Među poznatijim biljnim vrstama koje često susrećemo na mnogim balkonima i terasama, svakako treba izdvojiti maćuhice, surfinije, verbene, petunije, bakope, klinčiće i pelargonije.

Maćuhice je dovoljno prihranjivati jednom u dva tjedna. Ne traže mnogo vode, kao niti klinčići, koji su vrlo dekorativno cvijeće pogodno i za kamenjare. Kod njih je bitno da je supstrat, odnosno vrtna zemlja prilikom sadnje bogata humusom.
Bakope vole sunce, no ako bi mu bile izložene tijekom cijelog dana mogle bi uvenuti. Iz tog ih je razloga dobro postaviti u polusjenoviti dio kuće, odnosno na terasu ili balkon gdje će tijekom dana biti malo hlada.

Za pelargonije je važno da imaju dovoljno sunčeve svjetlosti i topline te ih je dobro saditi na zapadnoj i jugozapadnoj strani kuće. Kod verbene izlijte višak vode iz podloška, jer vole malo vlage no ne trpe stalno mokru zemlju.

Surfinija često predstavlja pravi izazov vrtlarima. Naime, riječ o biljci koja voli sunce, ali voli i vodu pa joj je potrebno pružiti adekvatnu njegu. Za ovaj predivan balkonski cvijet, bitna je i zemlja u koju ga sadimo. Ona mora biti obogaćena startnim gnojivom te gnojivom s mikroelementima željeza, stoga surfinije nikako nemojte posaditi u običnu vrtnu zemlju ili onu iz šume.
Ideje za proljetno uređenje mini balkona
Koliko god pažnje posvetili svome cvijeću, na balkonu ostavite dovoljno mjesta i za vas. Uz malo mašte, truda i sredstava svoj ćete balkon ili terasu preurediti u intimni cvjetni kutak u kojem ćete uživati u ispijanju ranojutarnje kavice ili čitajući knjigu u hladu tijekom dana.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login