Povežimo se

Nekretnine

Novogradnja ili starogradnja: što se više isplati kupiti i gdje nastaju skriveni troškovi?

Novogradnja donosi suvremene standarde, bolju energetsku učinkovitost i mogućnost useljenja bez velikih radova. Starogradnja osvaja atraktivnim lokacijama, prostranim sobama i posebnim šarmom. No kada se zbroje svi troškovi, najpovoljnija nekretnina nije uvijek ona s najnižom cijenom četvornog metra. Agent za nekretnine Filip Ćulibrk objašnjava što kupci najčešće previde i kako donijeti promišljenu odluku.

Kupnja stana za većinu ljudi jedna je od najvećih financijskih odluka u životu. Osim lokacije i cijene, potrebno je razmišljati o kvaliteti gradnje, energetskim svojstvima, troškovima održavanja i mogućnostima prilagodbe prostora. Već na početku potrage pojavljuje se dilema: kupiti novi stan u kojem nitko prije nije živio ili stariju nekretninu koju možemo urediti prema vlastitim željama?

Prema iskustvu agenta za nekretnine Filipa Ćulibrka, kupci sve češće traže stanove koji ne zahtijevaju adaptaciju. Žele izbjeći neizvjesnost radova, dodatne troškove i dugotrajno čekanje na useljenje.

„Danas je najtraženiji stan u koji se može odmah useliti. To su najčešće novogradnje ili nekretnine stare desetak do petnaest godina. Kupci žele doći s koferima, raspakirati stvari i znati koliko će ih sve ukupno koštati. Međutim, takve su nekretnine u pravilu i najskuplja opcija”, objašnjava Filip Ćulibrk.

Zato se pri odabiru često mora odlučiti što je važnije: nekretnina spremna za useljenje, bolja lokacija ili prostor koji se može prilagoditi vlastitim potrebama.

Starogradnja: lokacija i prostranost kao najveće prednosti

Kada govorimo o starijim zgradama, najčešće prvo pomislimo na visoke stropove, velike sobe i prostrane hodnike. No prema Ćulibrku, jedna od njihovih najvećih prednosti zapravo je lokacija.

Posebno se to odnosi na zagrebačke kvartove koji su planski građeni tijekom šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

„Takve su zgrade često smještene u vrlo dobro organiziranim kvartovima. U neposrednoj blizini nalaze se vrtići, škole, trgovine, javni prijevoz i drugi sadržaji potrebni za svakodnevni život. U mnogim slučajevima gotovo sve možete obaviti pješice, bez korištenja automobila”, objašnjava.

Sličnu prednost imaju i stanovi u povijesnoj gradskoj jezgri. Iako su neke zgrade stare više od stotinu godina, njihov položaj omogućuje pristup brojnim važnim sadržajima. Za kupce kojima je važan gradski način života takva lokacija može biti vrjednija od novog stana na periferiji.

Stariji stanovi često imaju drukčiju organizaciju prostora od suvremenih. Veliki ulazni hodnici, odvojene kuhinje, prostrane spavaće sobe i visoki stropovi elementi su koje danas nije lako pronaći u novogradnji.

„U starogradnji možete pronaći spavaću sobu od dvadeset ili dvadeset pet četvornih metara, veliki ulazni hol i stropove visoke tri i pol metra. Takva prostranost daje stanu poseban šarm”, ističe Ćulibrk.

Dodatna prednost može biti mogućnost reorganizacije tlocrta. Primjerice, nekadašnja odvojena kuhinja može postati dodatna spavaća soba, dok se nova kuhinja povezuje s dnevnim boravkom i blagovaonicom. Međutim, takve promjene nisu uvijek jednostavne. Premještanje kuhinje ovisi o položaju vodovodnih i odvodnih instalacija, a uklanjanje zidova o njihovoj konstrukcijskoj ulozi. Zato je prije kupnje važno provjeriti jesu li željene preinake uopće izvedive.

Što sve dobivamo s novogradnjom i koliko to dodatno košta?

Suvremene stambene zgrade, s druge strane, projektiraju se prema drukčijim potrebama kupaca, od parkiranja i pristupačnosti do dodatnog spremišnog i vanjskog prostora.

„Kod novogradnje kupci očekuju jedno ili dva parkirna mjesta, lift, spremište i često dodatni vanjski prostor. Prednost je što dobivaju potpuno nov stan koji mogu urediti prema vlastitim željama. Međutim, sve te pogodnosti treba platiti”, govori Ćulibrk.

Česta pogreška pri usporedbi cijena jest usredotočenost samo na oglašenu cijenu četvornog metra, bez dodatnih površina i sadržaja.

Parkirna mjesta, garaže, spremišta i vrtovi mogu se obračunavati zasebno ili prema odgovarajućim koeficijentima, ovisno o projektu i načinu prodaje. Zato konačna cijena može biti znatno viša od one koju je kupac prvotno planirao.

Ćulibrk upozorava da se kod novogradnje kupci nerijetko suoče s prekoračenjem planiranog budžeta.

„Netko ima na raspolaganju dvjesto ili tristo tisuća eura i pronađe novogradnju koja mu odgovara. No kada se pribroje parkirno mjesto, spremište, vrt ili druge obračunske površine, konačna cijena može biti trideset, pedeset pa čak i sedamdeset tisuća eura viša od planirane”, objašnjava.

Zbog toga savjetuje da se prije donošenja odluke zatraži potpuna specifikacija cijene. Važno je znati što je uključeno u oglašenu cijenu stana, što se dodatno naplaćuje i koliki će biti ukupan iznos kupnje. Tek tada moguće je napraviti stvarnu usporedbu s drugim nekretninama.

Adaptacija starijeg stana: ulaganje koje je lako podcijeniti

Kupnja starijeg stana na prvi pogled može izgledati financijski privlačnije. Međutim, početna cijena samo je dio ukupnog ulaganja. Zamjena instalacija, obnova kupaonice, nova stolarija, podovi i uređenje interijera mogu znatno povećati troškove. Poseban su rizik nedostaci koji se otkriju tek nakon početka radova.

Koliko treba izdvojiti za podove, instalacije, kupaonicu i druge radove detaljnije smo prikazali u vodiču o troškovima renovacije stana.

„Kod starogradnje posebno je važno unaprijed procijeniti što je moguće napraviti i koliko će to koštati. Često se tek tijekom adaptacije pojavi vlaga ili neki drugi problem koji zahtijeva dodatne zahvate i povećava troškove”, upozorava Ćulibrk.

Zato preporučuje da se prije kupnje angažira građevinski stručnjak koji može procijeniti stanje stana i izvedivost planiranih radova. Ako postoje sumnje u konstrukcijsku sigurnost, potrebno je zatražiti i mišljenje ovlaštenog stručnjaka odgovarajuće struke. Posebno je važno razlikovati starije zgrade iz druge polovice dvadesetog stoljeća od povijesnih zgrada u središtu grada, jer se njihova konstrukcija, stanje i mogućnosti obnove mogu znatno razlikovati.

Dodatne savjete o tlocrtu, nosivim zidovima i pravnoj dokumentaciji donosimo u vodiču „Na što paziti pri kupnji stana?”.

Provjerite stanje zgrade, dokumentaciju i pričuvu

Jedna od najvećih pogrešaka pri kupnji stana jest usredotočenost isključivo na njegovu unutrašnjost. Čak i savršeno renoviran stan može se nalaziti u zgradi kojoj su potrebni veliki i skupi zahvati. Zato je prije kupnje važno provjeriti vlasnički list, odgovarajuće akte o gradnji i uporabi te drugu dokumentaciju koja potvrđuje pravni status nekretnine. No jednako je važno informirati se o stanju zajedničkih dijelova zgrade.

„Uvijek savjetujem kupcima da razgovaraju s predstavnikom suvlasnika. Treba provjeriti kolika je pričuva, ima li zgrada dugovanja, planira li se obnova krova, fasade ili neki drugi veliki zahvat. Sve to može značajno utjecati na buduće mjesečne troškove”, ističe Ćulibrk.

Primjerice, zgrada koja danas ima relativno nisku pričuvu može planirati opsežnu obnovu koja zahtijeva dodatno financiranje. U tom slučaju mjesečna obveza suvlasnika može znatno porasti.

„Možete kupiti stan u zgradi u kojoj je pričuva pedeset ili šezdeset eura, a zatim saznati da će zbog planiranih radova narasti na dvjesto eura ili više. Kada taj trošak pribrojite mjesečnoj rati kredita, možda biste za isti ukupan iznos mogli kupiti kvalitetniju nekretninu”, upozorava.

Energetska učinkovitost i stvarni troškovi stanovanja

Jedna od važnih prednosti novijih, kvalitetno izvedenih zgrada mogu biti bolja energetska svojstva. Toplinska izolacija, suvremena stolarija i učinkovitiji sustavi grijanja i hlađenja mogu smanjiti potrošnju energije. U novogradnji se koriste i dizalice topline te drugi sustavi za učinkovitije upravljanje energijom.

„Novogradnja u pravilu ima prednost kada govorimo o energetskim svojstvima. Suvremeni sustavi grijanja i dobra izolacija mogu omogućiti znatno niže mjesečne troškove nego u starijim, energetski neobnovljenim zgradama”, objašnjava Ćulibrk.

Ipak, energetsku učinkovitost ne treba procjenjivati isključivo prema godini izgradnje. Važno je provjeriti energetski certifikat, stanje izolacije, vrstu grijanja i stvarne troškove korištenja nekretnine. Na potrošnju energije utječu i položaj stana unutar zgrade, njegova orijentacija, površina vanjskih zidova te način korištenja prostora. Zbog toga dva stana jednake površine mogu imati vrlo različite režijske troškove.

Povrat poreza pri kupnji prve nekretnine

Pri kupnji prve nekretnine važnu ulogu mogu imati i državne potpore. Prema važećim pravilima, mjera povrata poreza na promet nekretninama ili dijela plaćenog PDV-a namijenjena je kupcima mlađima od 45 godina koji ispunjavaju i ostale uvjete, među kojima su državljanstvo, datum ugovora, prebivalište i stambeni status. Samo to što je nekretnina prva ne jamči pravo na povrat.

Međutim, Ćulibrk upozorava da kupci ne bi trebali unaprijed računati na puni povrat bez provjere uvjeta.

„Važno je provjeriti cijenu četvornog metra i dopuštena odstupanja jer postoje propisana ograničenja. Neki kupci unaprijed računaju na povrat polovice PDV-a, a tek kasnije shvate da možda ne ispunjavaju sve uvjete”, objašnjava.

Posebno je važno utvrditi porezni status prodavatelja. Nije svaka novogradnja nužno predmet oporezivanja PDV-om: ovisno o okolnostima prodaje, može se primjenjivati porez na promet nekretninama. Iznos eventualne potpore ovisi o plaćenom porezu te propisanim ograničenjima cijene i površine nekretnine. Zato prije potpisivanja ugovora treba provjeriti aktualne uvjete i utvrditi na koji oblik povrata kupac eventualno ima pravo.

O tome kako se provjeravaju uvjeti i izračunava moguća potpora detaljnije smo pisali u vodiču o povratu poreza za prvi stan.

Koliko stoje novogradnja i starogradnja u Zagrebu?

Razlike u cijenama zagrebačkih nekretnina vrlo su velike, a lokacija često ima presudnu ulogu. Kao okvirnu procjenu, Filip Ćulibrk navodi iznos od oko 3.600 eura po četvornom metru za stambene nekretnine u Zagrebu. To nije službeni gradski prosjek, nego procjena sugovornika.

Prema istoj procjeni, novogradnja se okvirno kreće oko 4.000 eura po četvornom metru, dok je starogradnja nešto ispod 3.500 eura. Cijene na pojedinačnim lokacijama mogu znatno odstupati, a iznosi se mijenjaju s tržištem.

„U Zagrebu je vrlo teško govoriti o jednom prosjeku jer imamo velike razlike između periferije i atraktivnih kvartova. Na lokacijama poput Maksimira i Trešnjevke cijene mogu biti pet ili šest tisuća eura po četvornom metru, pa i više”, objašnjava.

Filip Ćulibrk, agent za nekretnine

No zanimljivo je da starogradnja na atraktivnoj lokaciji ne mora nužno biti jeftinija.

„Ako je stariji stan potpuno renoviran, kvalitetno opremljen i prodaje se s namještajem i uređajima, može postići i višu cijenu od novogradnje”, ističe Ćulibrk.

Zbog toga starogradnju nije moguće promatrati kao jedinstvenu kategoriju. Velika je razlika između stana koji zahtijeva potpunu adaptaciju, onoga koji je posljednji put uređen prije dvadeset godina i potpuno obnovljenog stana spremnog za useljenje.

Prije kupnje stana: 15 stvari koje treba provjeriti

Bez obzira na to koji tip nekretnine birate, ovaj popis može pomoći pri razgledavanju, prikupljanju dokumentacije i usporedbi ponuda. Pojedine provjere zahtijevaju pomoć stručnjaka.

Dokumentacija i stanje nekretnine

1. Vlasništvo: Provjerite zemljišnoknjižni izvadak, vlasnika nekretnine i eventualne terete.

2. Legalnost: Provjerite građevinsku i uporabnu dokumentaciju, odnosno odgovarajuće akte o legalnosti.

3. Stanje zgrade: Raspitajte se o krovu, fasadi, instalacijama i eventualnim konstrukcijskim oštećenjima.

4. Mogućnost adaptacije: Prije rušenja zidova ili premještanja kuhinje konzultirajte stručnjaka.

5. Konzervatorska zaštita: Provjerite postoje li ograničenja za obnovu stolarije, pročelja i druge zahvate.

Stvarni troškovi kupnje

6. Ukupna cijena: Provjerite jesu li parkirno mjesto, garaža, spremište i vrt uključeni u cijenu.

7. Trošak adaptacije: Zatražite okvirni troškovnik radova i predvidite rezervu za neplanirane zahvate.

8. Pričuva: Saznajte koliko iznosi i planira li se njezino povećanje zbog obnove zgrade.

9. Režije: Zatražite račune za grijanje, hlađenje, struju i ostale mjesečne troškove.

10. Porezi i potpore: Provjerite porezne obveze i ispunjavate li uvjete za povrat poreza pri kupnji prve nekretnine.

Kvaliteta svakodnevnog života

11. Lokacija: Provjerite udaljenost od javnog prijevoza, trgovina, škola i drugih važnih sadržaja.

12. Parkiranje i lift: Razmislite koliko su vam važni danas, ali i za deset godina.

13. Tlocrt: Provjerite stvarne dimenzije prostorija i može li se namještaj funkcionalno rasporediti.

14. Svjetlost i orijentacija: Obratite pozornost na prirodno osvjetljenje, pregrijavanje i položaj stana.

15. Dugoročne potrebe: Hoće li vam stan odgovarati ako se obitelj poveća ili se promijeni način života?

Najvažniji savjet: Nemojte uspoređivati samo cijenu četvornog metra. Usporedite ukupnu cijenu kupnje, potrebna ulaganja i buduće mjesečne troškove. Stan koji je danas jeftiniji ne mora biti i povoljniji tijekom sljedećih deset godina.

Što se na kraju više isplati kupiti?

Novogradnja i starogradnja imaju različite prednosti. Najbolji izbor ovisi o životnim navikama, financijskim mogućnostima i dugoročnim planovima.

Novogradnja će često biti privlačnija kupcima koji žele suvremene sustave grijanja, energetsku učinkovitost, osigurano parkirno mjesto i stan bez potrebe za velikim radovima.

Starogradnja može biti bolji izbor za one kojima su važniji lokacija, prostrane sobe, visoki stropovi i mogućnost stvaranja doma s posebnim karakterom. No prije konačne odluke važno je sagledati sve troškove, od kupoprodajne cijene i eventualne adaptacije do pričuve, režija i budućeg održavanja.

Jednako je važno razmišljati o tome hoće li stan odgovarati potrebama obitelji i za pet ili deset godina. Jer prava vrijednost nekretnine ne nalazi se samo u njezinim kvadratima, godini izgradnje ili cijeni. Ona se krije u kvaliteti života koju nam pruža i sigurnosti da smo donijeli odluku koja odgovara našim mogućnostima.

Nekretnine

Tražite stan za studij? 10 stvari koje morate provjeriti prije nego što ga unajmite

Prije nego krenete u potragu, korisno je znati što vas realno čeka na tržištu, jer se cijene posljednjih godina znatno promijenile…

student sa popisom i kutijama za selidbu u novom stanu

Kraj ljeta i početak akademske godine donose intenzivnu potragu za stanovima. Cijena i udaljenost od fakulteta logično su prve stvari koje gledamo. Ali stan za studente u kojem ćete provesti idućih devet ili deset mjeseci treba provjeriti puno detaljnije.

Fotografije oglasa ne otkrivaju vlagu ni buku susjeda. Ne pokazuju koliko je prostor zapravo taman. Ne govore ni hoće li računi za grijanje tijekom zime postati ozbiljan trošak. Evo deset stvari koje vrijedi provjeriti prije nego što potpišete ugovor.

Useljavate u novi stan? Ovo fotografirajte prvog dana kako biste zaštitili polog

Koliko danas stvarno košta studentsko stanovanje

Prije nego krenete u potragu, korisno je znati što vas realno čeka na tržištu, jer se cijene posljednjih godina znatno promijenile. Prema izvještajima iz agencija za nekretnine, cijena najma garsonijere u Zagrebu prije nekoliko godina kretala se između 260 i 350 eura, dok se danas garsonijere iznajmljuju za 450 do 600 eura, ovisno o kvartu i stanju stana. Najskuplji dijelovi grada tradicionalno su Središće, Trnje, Centar i Donji Grad, dok su Borongaj, Svetice i Kozari bok obično nešto pristupačniji.

Za studenta koji dijeli stan, najam sobe u zajedničkom stanu u pravilu je znatno jeftinija opcija. Sobe se najčešće oglašavaju od 200 do 350 eura mjesečno, plus dio zajedničkih režija, dok cijela garsonijera za jednu osobu lako prijeđe 500 eura bez računa. Zato dijeljenje stana s jednim ili dva cimera i dalje ostaje najisplativiji način studentskog stanovanja u većim gradovima, posebno za brucoše koji dolaze bez stalnog prihoda.

Studentski stan s krevetom, kaučem, televizorom, policama i radnim kutkom uređen za svakodnevni život.

Isplati li se iznajmiti samo sobu

Ako cijeli stan financijski ne dolazi u obzir, iznajmljivanje samo jedne sobe u već namještenom stanu sasvim je uobičajena i legitimna opcija, ne samo nužno rješenje kad nema drugog izbora. U takvim oglasima obično se dijeli kuhinja, kupaonica i dnevni boravak s drugim stanarima, dok je vlastita soba prostor za spavanje i učenje.

Prednost ovog modela je niža cijena i gotovo uvijek namješten prostor, spreman za useljenje bez dodatnih troškova. Nedostatak je manje privatnosti i ovisnost o tome kakvi su vam cimeri, jer zajednički prostori zahtijevaju dogovor oko čišćenja, gostiju i kućnog reda. Prije useljenja u sobu unutar dijeljenog stana vrijedi upoznati barem jednog od budućih cimera prije potpisivanja, ako je to moguće, kako biste imali osjećaj s kim ćete zapravo dijeliti prostor idućih mjeseci.

Troje studenata u zajedničkom stanu uče i rade u prostoru s krevetom, kaučem, radnim stolom i policama.

1. Ne računajte samo stanarinu — izračunajte stvarni mjesečni trošak

Stanarina je samo jedan dio računice. Tu su i režije, internet, grijanje, eventualna pričuva i prijevoz do fakulteta. Zbrojite sve to prije usporedbe dviju ponuda.

Stan koji je 50 eura jeftiniji može na kraju biti skuplji. To se događa ako je energetski loš ili predaleko od fakulteta.

2. Provjerite koliko vam stvarno treba do fakulteta

Nemojte gledati samo kilometre na karti. Provjerite javni prijevoz i broj presjedanja. Provjerite postoje li noćne linije za povratak kasnije navečer. Pogledajte i pješačku udaljenost do stanice, kao i blizinu trgovine i ljekarne.

Dobra povezanost često znači više za kvalitetu svakodnevnog života nego sama blizina fakulteta u zračnoj liniji. Stan pola sata tramvajem od faksa, ali uz direktnu liniju bez presjedanja, često je praktičniji od stana koji je bliže, ali do kojeg treba presjedati dva puta. U Zagrebu vrijedi unaprijed provjeriti koje tramvajske i autobusne linije prolaze u blizini adrese, jer neki kvartovi imaju gušću mrežu nego što se čini na prvi pogled.

Osim ZET-ovih linija, danas je opcija i gradski sustav javnih bicikala Bajs, koji funkcionira na stotinama stanica diljem grada, uz cijenu od svega 50 centi za polusatnu vožnju ili 30 eura za godišnju pretplatu. Za stanove koji su desetak minuta hoda od najbliže tramvajske stanice, bicikl često skrati taj put na tri do pet minuta, čime i stan koji na prvi pogled djeluje “predaleko” od fakulteta postane sasvim realna opcija. Vrijedi, dakle, prije odbacivanja stana zbog udaljenosti, istražiti kombinaciju tramvaja, autobusa i bicikla, umjesto da se gleda isključivo pješačka udaljenost.

3. Dođite na razgledavanje po danu

Ovo je jedan od najvažnijih, a najčešće zaboravljenih savjeta. Razgledavanje po danu pokazat će koliko prirodnog svjetla stan stvarno ima.

Fotografije u oglasu mogu biti snimljene širokokutnim objektivom. Sva svjetla mogu biti upaljena, a slike naknadno obrađene. Zbog toga prostor na fotografijama često djeluje svjetlije i veće nego što jest.

4. Otvorite prozore i pogledajte kutove prostorija

Na razgledavanju tražite znakove vlage, plijesni i kondenzacije. Pogledajte ima li ljuštenja boje ili mrlja oko prozora. Provjerite postoji li neugodan miris u prostoriji.

Posebnu pažnju obratite na vanjske zidove. Pogledajte i prostor iza većeg namještaja, ako je dostupan, te samu kupaonicu.

Kada se vlaga može riješiti, a kada je bolje potražiti drugi stan. Nije svaka vlažna mrlja razlog za automatski odustanak. Kondenzacijska vlaga, koja nastaje zbog slabog prozračivanja i hladnijih površina zidova, obično se rješava redovitim provjetravanjem, po potrebi odvlaživačem zraka i osnovnim uklanjanjem plijesni prirodnim sredstvima poput octa ili sode bikarbone, ako je površina zahvaćena mala i ograničena na kutove ili fuge u kupaonici.

Problem postaje ozbiljniji kod takozvane kapilarne vlage, koja se diže iz tla kroz porozne zidove, tipično u prizemljima i podrumskim stanovima starijih zgrada. Ona se prepoznaje po vlažnim mrljama uz sam pod, koje se dižu i do metar i pol visine, i nastaje zbog oštećene ili nepostojeće hidroizolacije zgrade, što stanar ne može sam trajno riješiti. Ako na razgledavanju vidite takve mrlje pri dnu zida, uz ljuštenje žbuke i bijele naslage soli, riječ je vjerojatno o građevinskom problemu koji zahtijeva sanaciju cijele zgrade, a ne stvar koju ćete popraviti odvlaživačem u sobi. U takvom slučaju realnije je nastaviti potragu nego računati da će se problem sam riješiti tijekom desetomjesečnog najma.

5. Provjerite prozore i grijanje (prije nego dođe zima)

Ovo krajem kolovoza student lako zanemari, a kasnije ga to najviše košta. Pitajte kakav je sustav grijanja. Provjerite kvalitetu stolarije i puše li oko prozora. Pitajte postoji li regulacija temperature po sobama.

Ako je moguće, zatražite primjer računa za grijanje iz prošlih zimskih mjeseci. Tako ćete imati realniju sliku troška.

6. Testirajte stvari koje obično nitko ne testira

Na razgledavanju nemojte samo gledati kako stan izgleda, nego odvojite minutu i provjerite funkcioniraju li stvari koje ćete svakodnevno koristiti. Pustite vodu na slavini i provjerite kakav je tlak, a zatim pričekajte da vidite dolazi li topla voda normalno. Isperite WC i obratite pozornost na to puni li se vodokotlić bez problema i curi li negdje voda.

Otvorite nekoliko prozora i provjerite otvaraju li se i zatvaraju bez zapinjanja te brtve li dobro. Pogledajte utičnice i obratite pozornost na vidljiva oštećenja, labave okvire ili tragove pregrijavanja. Ako se stan iznajmljuje namješten, provjerite i uređaje koji dolaze s njim, posebno hladnjak, perilicu rublja ili posuđa. Otvorite kuhinjske ormariće i svakako zavirite ispod sudopera, gdje se najlakše mogu uočiti tragovi curenja, vlage ili plijesni.

Ovih nekoliko minuta provjere može vas poštedjeti neugodnih iznenađenja i dodatnih troškova nakon useljenja.

7. Ako dijelite stan, gledajte raspored – ne samo broj soba

Tri spavaće sobe ne znače nužno dobar stan za tri studenta. Provjerite jesu li sobe približno ravnopravne po veličini i svjetlu. Pogledajte prolazi li se kroz jednu sobu da bi se došlo do druge. Provjerite postoji li zajednički prostor za druženje, koliko ima kupaonica i ima li dovoljno spremišta za sve stanare.

8. Zamislite gdje ćete zapravo učiti

Stan može izgledati simpatično na fotografijama. No pitanje je gdje će stajati vaš laptop tijekom cijele akademske godine. Provjerite postoji li radni stol, ili barem prostor za njega. Pogledajte ima li utičnice u blizini i dovoljno svjetla. Provjerite postoji li stolac i dovoljno miran kutak za koncentraciju.

Nemate mjesta za radni stol? Evo kako stvoriti mjesto za učenje u malom stanu

9. Poslušajte stan

Ovo je jednostavan, ali koristan trik. Na nekoliko trenutaka jednostavno prestanite razgovarati tijekom razgledavanja. Osluhnite čuje li se promet, tramvaj ili lift. Provjerite čujete li susjedni stan, kafić ispod zgrade ili ventilaciju.

Ako je moguće, kvart vrijedi posjetiti i navečer. To je posebno važno ako prvi put živite na toj lokaciji.

10. Ne dajte da vas pritisak početka akademske godine natjera na brzopletu odluku

Prije plaćanja pologa provjerite tko zapravo iznajmljuje nekretninu. Pažljivo pročitajte cijeli ugovor prije potpisa.

Prema Zakonu o najmu stanova, ugovor mora sadržavati barem: ugovorne strane, opis stana, visinu najamnine i način plaćanja, vrstu troškova, podatke o osobama koje će stanovati u stanu, trajanje najma, odredbe o održavanju te odredbe o primopredaji stana. Polog nije zakonom propisan, pa ako se ugovara, dobro je da bude jasno naveden u ugovoru ili potvrđen pisanom priznanicom s datumom i potpisima obje strane.

Checklist za razgledavanje studentskog stana

Prije nego kažete “uzimam”, provjerite:

  • ukupni mjesečni trošak
  • grijanje i zimske režije
  • vlagu i plijesan
  • prozore i prirodno svjetlo
  • toplu vodu i tlak vode
  • perilicu i osnovne uređaje
  • prostor za učenje
  • buku
  • javni prijevoz i alternative poput bicikla
  • uvjete pologa i ugovora
Nastavite čitati

Nekretnine

Useljavate u novi podstanarski stan? Ovo fotografirajte prvog dana kako biste zaštitili polog

Fotografije se često doživljavaju kao nešto što radi isključivo najmoprimac, kako bi se zaštitio od stanodavca. U praksi, isti zapis štiti obje strane podjednako

Žena mobitelom fotografira stanje stana tijekom useljenja, uz kutije i ljestve u prostoriji.

Ogrebotina na parketu, napuknuta pločica, mrlja na zidu ili oštećena kuhinjska fronta možda vam se pri useljenju čine nevažnima, no upravo takvi detalji mogu postati problem kada dođe vrijeme za iseljenje i povrat pologa za stan.

Zato bi prije raspakiravanja stvari trebalo fotografirati stanje svake prostorije, postojeća oštećenja, namještaj, uređaje i brojila. Te fotografije nisu samo uspomena na prvi dan u novom domu, nego dokaz u kakvom ste stanju preuzeli nekretninu. Ako se nakon nekoliko mjeseci pojavi pitanje tko je odgovoran za određeno oštećenje, nekoliko fotografija snimljenih pri useljenju može napraviti veliku razliku.

Upravo bi takvo dokumentiranje stanja stana uskoro moglo dobiti i puno veću važnost. Krajem srpnja 2026. potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja Branko Bačić predstavio je prijedlog novog Zakona o najmu stanova, koji je zatim upućen u javno savjetovanje, zaključeno 2. rujna 2026., uz izvješće o provedenom savjetovanju očekivano 1. listopada. Riječ je o zakonu koji bi, ako bude usvojen u predloženom obliku, znatno promijenio odnos između najmoprimca i najmodavca, od trenutka potpisivanja ugovora do svakodnevnog stanovanja.

VAŽNO: Ovo još nije važeća obveza. Riječ je o prijedlogu novog Zakona o najmu stanova. Javno savjetovanje o prijedlogu bilo je otvoreno od 3. kolovoza do 2. rujna 2026., a izvješće o provedenom savjetovanju očekuje se 1. listopada 2026. Zakon zasad nije upućen u Sabor niti usvojen, pa i dalje vrijedi postojeći Zakon o najmu stanova, prema kojem se ugovor sklapa u pisanom obliku, bez obveze solemnizacije.

Najavljene promjene, prema priopćenju Ministarstva, vrlo su konkretne:

  • svaki novi ugovor o najmu trebao bi biti sastavljen kao javnobilježnički akt i solemniziran
  • uvodi se detaljniji primopredajni zapisnik
  • zapisnik bi trebao sadržavati stanje brojila i fotografije svake prostorije
  • najmoprimac bi pri useljenju plaćao polog u visini jedne mjesečne najamnine
  • ako ugovorom nije drukčije određeno, najmodavac bi mogao pregledati stan dva puta godišnje uz prethodnu najavu
  • jasnije se definiraju obveze obje strane.

Zašto baš solemnizacija? Nije poanta samo u tome da ugovor mora proći kod javnog bilježnika. Ministar Bačić objasnio je da bi solemnizirani ugovor omogućio izravnije provođenje ovrhe radi naplate ili iseljenja, bez prethodnog dugotrajnog parničnog postupka.

Zašto je primopredajni zapisnik važan i danas?

Ono što je zanimljivo, čak i bez novog zakona, praksa koju on predlaže, fotografiranje i detaljan zapisnik, već je nešto što biste trebali raditi sami, za vlastitu zaštitu.

Zamislite klasičnu situaciju: uselite se, na parketu je već ogrebotina, na kuhinjskoj fronti sitno oštećenje, jedna pločica u kupaonici napuknuta, a na zidu je još od potresa ostala vidljiva pukotina. Godinu dana poslije selite se dalje. Čija su sada ta oštećenja? Ako nema fotografija ili zapisnika iz dana useljenja, počinje rasprava koju je gotovo nemoguće dobiti bez dokaza, bez obzira na to jeste li u pravu.

Osoba mobitelom fotografira pukotinu na zidu kako bi dokumentirala postojeće oštećenje u stanu.

Što fotografirati prvog dana u stanu?

Krenite sustavno, prostoriju po prostoriju, i ne žurite.

Zidovi i stropovi. Snimite pukotine, mrlje, tragove vlage, rupe od prethodnih polica ili slika te bilo kakvu oštećenu boju.

Podovi. Fotografirajte ogrebotine parketa, oštećen laminat, napuknute pločice i postojeće mrlje, po mogućnosti s nečim za mjerilo veličine u kadru.

Vrata i prozori. Provjerite i snimite oštećenja, stanje kvaka, roleta, stakala i brtvi oko okvira.

Kupaonica. Fotografirajte sanitarije, fuge, silikon, naslage kamenca, oštećenja kade ili tuša te sve tragove vlage.

Kuhinja. Snimite radnu ploču, fronte, sudoper, pećnicu, hladnjak, perilicu posuđa i ploču za kuhanje, po mogućnosti i iznutra, ne samo izvana.

Namještaj. Stol, stolice, krevet, ormari, kauč, sve što dolazi uz stan trebalo bi biti snimljeno prije nego što ga počnete koristiti.

I posebno važno: fotografirajte brojila. Struja, voda, plin, što god od toga u stanu postoji. Ovo je posebno relevantno jer je upravo stanje svih brojila predviđeno kao dio primopredajnog zapisnika u prijedlogu novog zakona, ali je jednako korisno i danas, dok ta obveza nije formalno na snazi.

Nemojte snimiti samo prostoriju izdaleka. Jedna široka fotografija dnevnog boravka neće pokazati ogrebotinu od petnaest centimetara na parketu. Pravilo je jednostavno: jedna šira fotografija cijele prostorije, plus detaljna fotografija svakog postojećeg oštećenja izbliza. Uz to, preporučljivo je snimiti i jedan kontinuirani video obilaska cijelog stana, koji dodatno potvrđuje raspored i stanje prostora u trenutku useljenja.

osoba koja ima mobitel u ruci i fotografira brojila

Fotografije nisu dovoljne — napravite popis inventara

Ovo je posebno važno kod namještenih, pa tako i studentskih stanova, gdje uz sam prostor preuzimate i velik broj predmeta.

Primjer za kuhinju: hladnjak, perilica posuđa, pećnica, četiri stolice, stol, kuhalo za vodu. Primjer za dnevni boravak: televizor, daljinski upravljač, kauč, stolić, dvije lampe.

Kod svakog predmeta zabilježite i stanje, ne samo naziv. Razlika je velika između zapisa “televizor, 1 komad” i zapisa “Samsung televizor, ispravan, daljinski upravljač priložen”. Drugi zapis, u slučaju spora, puno je teže osporiti.

Kako zaštititi polog ako ste najmoprimac?

Najvažnije pravilo: nemojte davati polog bez pisanog traga. U ugovoru, ili barem u pisanoj potvrdi, trebalo bi jasno stajati koliki je polog, kada je plaćen, za što ga najmodavac smije koristiti, pod kojim uvjetima se vraća, u kojem roku nakon iseljenja, što se smatra štetom te kako se obračunavaju eventualno neplaćene režije.

Ovdje je važno razumjeti jednu razliku: normalno trošenje nije isto što i šteta. Parket nakon nekoliko godina korištenja neće izgledati identično kao prvog dana, i to je očekivano, uobičajeno trošenje za koje najmodavac ne smije naplatiti iz pologa. Razbijena vrata ormara, s druge strane, nisu normalno trošenje, nego stvarna šteta.

Granica između ta dva pojma ponekad zna biti nejasna, pa je kod većih sporova oko pologa uvijek dobra ideja konzultirati se s pravnim stručnjakom prije nego pristanete na bilo kakav odbitak od pologa koji smatrate neopravdanim.

Kako se zaštititi ako ste najmodavac?

Ova zaštita nije jednosmjerna. Najmodavac bi trebao napraviti potpuno istu stvar, fotografirati vlastiti stan prije predaje ključeva, i to iz istih razloga.

Uz fotografije, korisno je unaprijed popisati inventar, evidentirati postojeća oštećenja, zapisati stanje brojila, jasno definirati tko plaća koje režije, dopušta li se pušenje u stanu, jesu li dopušteni kućni ljubimci, tko točno smije stanovati u stanu, koji su uvjeti otkaza ugovora te koliko je ključeva predano najmoprimcu.

Tu vrijedi spomenuti i jednu odredbu koja je već stvarno na snazi, ne samo predložena: prema Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., vlasnik stana dužan je obavijestiti predstavnika suvlasnika o promjeni najmoprimca najkasnije u roku od 15 dana od nastanka promjene. To je konkretna, danas važeća obveza koju mnogi vlasnici stanova jednostavno ne znaju, a njezino nepoštivanje može se smatrati grubim zanemarivanjem dužnosti suvlasnika prema istom zakonu.

Žena s popisom inventara u rukama tijekom useljenja u stan, uz kutije za selidbu i ljestve u pozadini.

Najbolja zaštita zapravo štiti obje strane

Fotografije se često doživljavaju kao nešto što radi isključivo najmoprimac, kako bi se zaštitio od stanodavca. U praksi, isti zapis štiti obje strane podjednako.

Ako je pukotina na zidu postojala prije useljenja, najmoprimac ima dokaz i ne mora plaćati za nešto što nije prouzročio. Ako je stol bio potpuno neoštećen prije useljenja, a nakon iseljenja je razbijen, najmodavac ima jednako čvrst dokaz za naknadu štete.

Zato je najbolje rješenje da obje strane, pri useljenju, dobiju identičan primjerak zapisnika, fotografija i popisa inventara. Bez obzira hoće li novi Zakon o najmu stanova na kraju biti usvojen u predloženom obliku, ova praksa već danas štedi vrijeme, novac i živce objema stranama u trenutku kad se ugovor o najmu bliži kraju.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama