Vrt / Eksterijer
Idealne cvjetne kombinacije za hladne zimske dane
Kasna jesen mnogima nije draga. Dani postaju sve kraći, a mogući jutarnji mrazovi tjeraju nas da osjetljive biljke sklonimo na sigurno. Tada na scenu stupaju ove.
Stižu nam hladniji dani, no to ne znači da će naši balkoni i okućnice ostati pusti i bez života. U Vrtnom centru Šestine potražili smo otporne zimske biljke koje će rasti i kad temperature padnu ispod ništice.
Kombinacija četiri vrste

Postoji velik broj biljaka koje uspijevaju i rastu upravo u hladnijim danima, a neke su otporne i na vrlo niske temperature. Dekoraterka u vrtnom centru Šestine Lidija Mamić pokazala je kako saditi i kombinirati zimske biljke.
U veću žardinjeru posadila je kalune, euonymus, mini konifere i maćuhice.
Kao i kod svake sadnje, u teglu se prvo stavlja zemlja. Prvo je posadila euonymus. Od nabrojanih, on je najveća biljka, i preporuka je da takva biljka bude u sredini. S ostalim biljkama posađenima pored tvorit će svojevrsnu piramidu.

Euonymus je zimzelana biljka koja raste do dva metra. Kako ne bi toliko narasla, potrebno ju je orezivati, a to joj i odgovara.
Zatim slijedi kaluna ili popularni vrijesak. Kaluna inače raste na Velebitu kao divlja biljka, a vrlo je poželjna i u okućnicama.

Dekoraterka je potom u žardinjeru posadila mini konifere. Oni se sade uz kalune zbog toga što kalune zahtijevaju kiselije tlo, a koniferi će im ga i dati.

Kako u žardinjeri ne bi prevladavalo samo zelenilo, Lidija je posadila dvije maćuhice. U velikoj paleti boja, odabrala je one jesenje. Maćuhice će cvasti cijelu jesen, zimu, a i u rano proljeće. Vrlo su otporne zimske biljke, a neće im smetati ni snijeg.

Možete dodati još koju maćuhicu no ne valja pretjerivati jer će se biljke razrasti.
Što se tiče održavanja, ocvale cvjetove treba orezati ili istrgnuti kako bi biljka neometano nastavila rast.

Na kraju sadnje, biljke zalijte vodom i žardinjera je spremna da uljepša vašu okućnicu.
Kombinacija za balkon

Balkon bi, pak, mogla krasiti ova živopisna žardinjera za ogradu u koju su posađene dvije erike i krizantema u žutoj boji.

Krizantema se najčešće povezuje s blagdanom Svih svetih jer je mnogi stavljaju na groblja. No, to je i jedna lijepa biljka koja dolazi u raznim bojama. Vrlo je otporna, a kada preraste teglu, možete je zasaditi u vrt.

Uz nju se našla, izgledom vrlo slična vrijesku, kraljica zime – erika. Ona će također odoljeti hladnoći i snijegu, te rasti dok su ostale biljke u zimskom snu.
Planiranje i uređenje
Kako napraviti kamenjar i što u njega posaditi?
Kamenjar je posebno zanimljiva vrsta vrta, a u proljeće je prava cvjetna oaza, bogata biljnim vrstama i bojama. Posebnu ljepotu i izražajnost daje mu upravo kamen, koji ga čini jedinstvenom, estetski oblikovanom cjelinom.

Kamenjar je vrlo popularan način uređenja vrtova prvenstveno zbog svoje praktičnosti. Ne mora zauzimati mnogo mjesta, a obogaćuje vrt svojom biljnom raznolikošću i ljepotom. Uobičajeno je da su biljke koje rastu u kamenjaru izdržljive i ne zahtijevaju veliku brigu, pa ako nemate viška vremena za održavanje vrta, kamenjar vam može pomoći i u tome.
Izrada kamenjara

Nepravilnost je glavno pravilo pri izradi naše male oaze. Nepravilan mora biti broj biljaka na jednoj hrpi, a isto tako i razmaci između njih. Formu budućeg kamenjara prije sadnje bilja dobro je obilježiti malim kolcima.
Ako kamenjar želimo napraviti na travnjaku, potrebno je ukloniti gornji sloj trave ili postaviti vodopropusnu crnu foliju. Zbog male količine zemlje, kamenjare ugrožava korov čije sjeme vjetar lako nosi i širi. Da bi to izbjegli, zemlju se najčešće malčira sitnim kamenom ili usitnjenom korom četinjača.
Stabilizaciji zemljišta pridonijet će kamen, svojom težinom, kao i korijen biljki svojom podzemnom mrežom, kojom sprječavaju eroziju tla, odnosno ispiranje zemlje na većim pokosima. Treba pripaziti i da ne dođe do velikog nakupljanja vode u kamenjaru, jer bi to moglo uzrokovati truljenje korijena biljaka.
Najprije treba postaviti veliko kamenje, uz njega postaviti manje komade te ih dekorativno okružiti manjim kamenčićima.
Koje biljke posaditi u kamenjar?

Vrste bilja koje se dobro uklapaju u kamenjare su trajnice poput puzave sadarke, sase, čuvarkuće, kamenike, enciana, jastučca i drugih. Biljku koju svakako treba izdvojiti i posebno spomenuti je čuvarkuća. Sposobna je preživjeti veoma nepovoljne životne uvjete – mraz, sušu i siromašno, kamenito tlo, što ju čini idealnim izborom za sadnju u kamenjarima.
Patuljasto zimzeleno grmlje također nerijetko susrećemo u ovom pejsažu, a neizostavne su i ukrasne trave, kao što je šaš i različite vrste festuka. Ambijent će dodatno upotpuniti i timijan, origano i drugo začinsko bilje, lavanda i melisa.
Redovno održavanje

Kako bi godinama ostao atraktivan, ovaj simpatičan kutak vrta traži i odgovarajuću njegu. Na proljeće stoga treba odstraniti svo bilje koje je uvenulo ili se smrznulo, a praznine treba popuniti novim trajnicama.
Pri sadnji cvijeća i uređivanju vrta, kao i kamenjara, osnovni je cilj postići što prirodniji izgled i dobiti dojam da je taj kamen tu već desetljećima, a ne da smo ga postavili prije mjesec dana. Puna ljepota kamenjara neće se vidjeti odmah. On je za one strpljivije jer pravi izgled se vidi tek za dvije do tri godine.
Sve biljke za kamenjare trebaju jako propusno tlo jer previše vlage za njih može biti kobno. Kamenjar je u proljeće prava cvjetna raskoš upravo zato što većina biljaka za takav oblik vrta cvate baš u to doba.
Kamenjar može postati efektan ukras vrta ili dvorišta koji u eksterijer vašeg doma unosi dašak Mediterana ili planinskog pejzaža. U njemu se nа relativno malom prostoru može posaditi mnogo raznovrsnih biljaka, koje će svojim oblicima teksturama i bojama stvoriti zanimljivu sliku prirode u malom.
Bilje
Najpoželjnija proljetnica – tulipan
Cvjetni ukras bez kojeg bi parkovi, perivoji, ali i privatni vrtovi u proljeće izgledali prazno i nedorečeno.

Njegova ljepota nadahnula je brojne umjetnike koji su ga opjevali i oslikali. Iako ga se često povezuje s Nizozemskom, tulipan svoje korijene vuče još iz Otomanskog carstva gdje je bio simbol bogatstva i blagostanja. Tulipan u Europu dolazi tek u 16. stoljeću te ubrzo postaje izuzetno skupa i tražena roba.
Tulipan je lukovičasta biljka iz porodice ljiljana. Ovisno o vrsti, biljka naraste između 10 i 71 cm, ima između 2 do 12 listova. Dok se cvijet najčešće sastoji od 6 latica koje mogu biti zaobljene, šiljate ili nazupčenih rubova.

Ovaj proljetni cvijet cvate već od ožujka pa do svibnja. Dolazi u cijeloj paleti boja zbog čega je rado viđen u svim tipovima vrtova, a lako se kombinira i s drugim biljnim vrstama.
O popularnosti tulipana govore i brojni festivali njemu u čast koji se održavaju diljem svijeta – od Sjedinjenih Država i Kanade do Švicarske, Velike Britanije i naravno Nizozemske. Potonja je najveći svjetski proizvođač komercijalnih tulipana s 3 milijarde lukovica godišnje.

Sadnja lukovica tulipana obavlja se u jesen i to najčešće u cvjetne gredice, uz rub travnjaka. Jednako će lijepo izgledati ukoliko tek jedan tulipan smjestimo u ukrasnu teglu i njome ukrasimo balkon, terasu ili prozor. Ipak, tulipani najviše dolaze do izražaja kada su zasađeni u skupini, a vole plodna, dobropropusna tla te osunčane dijelove vrta.