Prva asocijacija na jesen zasigurno su crvene i smeđe boje koje vladaju prirodom. Unesite ih na svoje balkone takvim biljkama.

Ljubitelji cvjetnih kombinacija teško će odoljeti jednoj ovakvoj – maćuhice, ivančice i ukrasna trava Red Baron, odnosno crveni barun jesenski će duh unijeti na balkon svojim bojama.

Pridružite im teglicu u kojoj ste kombinirali Heucheru iste boje s bršljanom.

Topli zemljani tonovi možda vladaju jeseni, ali ne treba zaboraviti ni zelenilo. Ovakvu zelenu kombinaciju Conice i Erice upotpunite malčem od kore ariša koji istovremeno zadržava vlagu i djeluje dekorativno.

Za ljubitelje modernijeg izražaja predlažemo modernije teglice za biljke. A evo čime ih i napuniti. Calune, odnosno vrijesak kombinirajte s Pierisom – zimzelenim grmićem koji može narasti do metra visine. Za vrijesak je važno da voli kiselu zemlju i polusjenovite pozicije.

Posude za začine ispunite sezonskim začinima. Paprike Capiscum ukrasit će vaše balkone, a jesti će ih samo oni najhrabriji. Vlasac će vjerojatno imati više poklonika zbog blažeg okusa. Obogatite njime variva, umake, ali i razne namaze.

U trećoj modernoj teglici je kombinacija Hebe i opet Heuchere, ali u drugoj boji.

Jesen je šareno godišnje doba, pa prenesite to šarenilo i na svoje balkone. Kombinirajte niske Erice i maćuhice uz pokoji ukrasni kamenčić.

Uz vrijesak i maćuhice savršeno će se uklopiti ukrasni kelj, a teglicu s maćuhicama i ukrasnom travom crveni barun obogatite vulkanskim kamenom.

Osim dekorativne funkcije, u njemu ima i minerala koji će prihraniti vaše biljke.

Osim biljaka, i posude koje krase mogu biti dekorativne. Ova u obliku pruća daje jedan prirodan duh balkonu.

Kombinacija maćuhice i Calocefalusa svojim nas bojama priprema za hladnu zimu. Sve je dodatno naglašeno ukrasnim kamenčićima koji ujedno služe i za drenažu.

I za kraj smo ostavili praktičnu posudu idealnu za balkone jer se može staviti na ogradu. Ležernu kombinaciju čine vrijesak i Festuca trava.

Ideje za jesenske balkonske kombinacije bilja donosimo vam u suradnji s Vrtnim centrom Šestine.

Volite biljke ali često im zaboravite pokloniti dovoljno pažnje? Nema razloga da prestane uživati u zelenilu u svom domu – sukulenti su idealne biljke za vas! Prepoznati ih možete po njihovim mesnatim listovima, koji su ujedno i deponij vode, i upravo zato ove biljke ne trebaju mnogo zalijevanja.

Sukulenti ne zahtjevaju previše vode, dapače, ukoliko ih previše zalijevate možete ih uništiti. Sukulenti vole drenirano tlo, a ukoliko nemate supstrat posebno za ove biljke, možete ga izraditi samostalno. U običan supstrat umiješajte komadiće cigle i perlita.

Sukulenti vole južnu stranu, ali trebaju biti zaštićeni. Najviše vole balkone i vrtove s kamenjarima. Ako ih držite u zatvorenim prostorima koji se ne vjetre često, mogu se izvitoperiti.

Čuvarkuća je posebno popularan sukulent u Europi jer može preživjeti zimu, čak i na otvorenom. Listovi čuvarkuće nisu previše debeli stoga ne nakuplja mnogo vode koja se na niskim temperaturama smrzava, te upravo zato lako preživljava zimu. Nekada je svaki dom imao svoju čuvarkuću. Izuzetno je dekorativna i izvrsno se kombinira s ostalim kaktusima. Dobro ju je saditi u posude koja imaju odvod, kako se ne bi utopila u previše vode. Sade se u plitke tegle, a možete ju kombinirati s drugim sukulentima kako bi teglica bila atraktivnija.

Ovo je vrijeme godine kad nas magnolije uveseljavaju svojim predivnim velikim cvjetovima. Po priču o njima otišli smo u zagrebački Botanički vrt PMF-a i za početak saznali da je riječ o staroj skupini biljaka koje su se javile još u mezozoiku. Zato se često kaže da su među najprimitivnijim cvjetnicama..

Kad pogledate cvijet magnolije vidjet ćete zapravo niz primitivnih karakteristika, ti cvjetovi su veliki, obojani su, sastoje se od jedne vrste latica, ajmo reći, to nisu prave latice. Neki put su mirišljavi, imaju strašno puno prašnika u sebi, dakle, one su se javile u vrijeme kad nije bilo onih oprašivača koje danas poznajemo, najčešće pčele, bumbari i slično. Magnolije oprašuju tvrdokrilci, dakle one bube kak ljudi to vele…

Želite li jedan ovakav primjerak u svojem dvorištu treba znati koja se vrsta prilagođava kojem podneblju. Ima onih otpornih na hladnoću, ali isto tako i osjetljivih. Magnolijama odgovara dobro drenirano tlo. Uspijevaju u polusjeni, ali za punu raskoš cvjetova potrebno je sunce.

Magnolija ima strašno puno vrsta. Dolaze nam iz Sjeverne Amerike, Srednje Amerike, ima i južnoameričkih i zapravo čitavo mnoštvo iz Azije. Mnoge te vrste nećete vidjeti niti lako kupiti u rasadnicima, niti vidjeti po vrtovima nego ovako na posebnim mjestima kao što je botanički vrt jer ljudi ipak traže najviše ono što zovemo kultivarom, dakle možda se neki put čuje naziv sorta, to je zastarjeli naziv, a to su uglavnom magnolije koje su stvorene zbog nekakvih svojih odlika, bilo najčešće boje cvjetova, veličine cvjetova, boje listova čak i plodova i najveći dio ovih magnolija koje su iza nas, koje su u cvatu su upravo takvi kultivari jednog križanca koji se zove magnolija soulangeana.

Kultivari cvjetaju samo jednom godišnje tako da u njihovoj ljepoti možete uživati samo u ovo doba godine. Takozvane liliflore cvatu više puta tijekom ljeta, ali zato imaju skromnije cvjetove.

Ove magnolije su uglavnom za nekakvo kontinentalno podneblje jer upravo i dolaze iz takvih dijelova svijeta. One teško mogu podnijeti to žestoko sunce Sredozemlja, sredozemnih zemalja, treba im jako puno vode, mi smo čak primijetili da ovdje kod nas, zbog suše zadnjih godina i evidentne promjene klime polako te magnolije odumiru.

Za mediteransko područje idealna je takozvana velecvjetna magnolija koja dolazi iz toplijih krajeva, većinom s juga SAD-a. To je zimzelena magnolija s velikim bijelim cvjetovima i kožastim listovima. Podnosi posolicu, sušu, jako sunce, pa čak i zagađeni zrak. I za kraj treba znati da nije sve u ljepoti. Ekstrakt kore magnolije koristi se u tradicionalnoj medicini zemalja Dalekog istoka za ublažavanje različitih tegoba poput nervoze i depresije. Nećemo ulaziti u medicinska pitanja, ali možemo zaključiti da od samog pogleda na magnolije mi se definitivno osjećamo opuštenije i sretnije.