Povežimo se

Vrt

Deset najrjeđih cvjetova na svijetu

Posebni životni uvjeti, nekontrolirano ubiranje i klimatske promjene neki su od razloga zašto o pojedinim biljnim vrstama možemo samo čitati u medijima, ili ih vidjeti u nekom od poznatih botaničkih vrtova. U nastavku donosimo listu deset najrjeđih biljaka na svijetu.

Rijetke biljke skrivene su u različitim dijelovima svijeta, a njihovo cvjetanje većina ljudi nikada neće vidjeti. Ako ipak budete u prilici da ih vidite, zastanite i uživajte!

10. ŽADOVA LOZA (Strongylodon macrobotrys)

Žadova loza pripada porodici grahorica, a raste u tropskim kišnim šumama na Filipinima. Biljku krase kandžasti cvjetovi čija boja varira od plavo-zelene do mint zelene, a koji rastu u grozdu koji može narasti i do 3 metra. Biljku je vrlo teško uzgojiti, a zbog uništavanja njenog prirodnog okoliša i smanjenja jedinki koje prirodno oprašuju biljku, žadova ili smaragdna loza ubraja se među ugrožene biljne vrste.

 

Žadova loza Dom2

 

9. CVIJET – STRVINA (Rafflesia arnoldii)

Prirodno stanište jednog od najrjeđih i ujedno najvećih cvjetova na svijetu, Rafflesia arnoldii, indonezijske su tropske kišne šume. Ovaj parazitski cvijet bez stabiljke i korijena naraste i do metar u širinu, a biljka je ovisna o specifičnoj vrsti loze zvanoj Tetrastigma na kojoj raste i iz koje crpi hranjive tvari. Rafflesia arnoldii specifična je i po tome što u vrijeme cvatnje ispušta neugodni miris truleži kojim privlači određene vrste muha i buba koje oprašuju cvijet. Cvijet će uvenuti već tjedan dana nakon što procvjeta.

 

Cvijet Strvina Dom2

 

8. GIBRALTARSKI KLINČIĆ (Silene Tomentosa)

Za ovaj cvijet koji raste samo na visokim stijenama Gibraltara, do 1980-tih se vjerovalo kako je izumro, no lokalni botaničari dokazali su kako je nekoliko primjeraka preživjelo. Ipak, 1992. godine ovoj biljci gube se svi tragovi, da bi dvije godine kasnije jedan planinar pronašao primjerak Silene tomentosa na nepristupačnoj litici na Gibraltaru. Taj je pronalazak ovu rijetku biljku vratio u život, koja se danas može pronaći u gibraltarskom botaničkom vrtu Almeda te kraljevskom botaničkom vrtu Kew u Londonu.

 

Gibraltarski klinčić Dom2

 

7. PAPIGIN KLJUN (Lotus berthelotii)

Predivni narančasti cvijet poznat i pod imenom “Papigin kljun” još je davne 1884. godine smatran iznimno rijetkim. Vjeruje se kako ovaj endemski cvijet potječe s Kanarskih otoka, gdje ga je nekoć oprašivala ptica koja je u međuvremenu izumrla. Od tada se provode eksperimenti kojima se pokušava doći do novog prirodnog oprašivača kako bi cvijet opet rastao u divljini, no za sada nema pozitivnih rezultata.

 

Papigin kljun Dom2

 

6. ČOKOLADNI KOZMOS (Cosmos atrosanguineus)

Ovaj cvijet tamno-crvenih do kestenjasto-smeđih cvjetova potječe iz Meksika no nažalost posljednjih stotinu godina smatra se kako je Čokoladni kozmos u potpunosti izumro u divljini. Biljka danas preživljava kao neplodan klon koji je stvoren vegetativnim razmnožavanjem 1902. godine. Cvijet ima blagi miris čokolade, koji je nešto intenzivniji tijekom ljetnih mjeseci.

 

Čokoladni kozmos Dom2

 

5. TITAN ARUM (Amorphophallus titanum)

Osim što je vrlo rijedak, ovaj cvijet slovi i kao najsmrdljiviji cvijet na svijetu, čiji miris asocira na smrad raspadajuće strvine. Baš kao i Rafflesia arnoldii koja se našla na devetom mjestu naše liste, Titan arum također zovu cvijet-strvina. Biljka vuče korijene iz zapadne Sumatre, a u botaničkim vrtovima predstavlja pravu atrakciju i zbog veličine cvijeta koji u vrijeme cvatnje dosegne visinu i do 3 metra. Ženski cvjetovi cvjetaju jedan do dva dana prije muškog, čime je spriječeno njihovo samooprašivanje. Nakon što cvijet ocvate, iz podzemne lukovice naraste list koji dosegne i do 6 metara u visinu te 5 metara u širinu. Svake godine list strune, a na njegovom mjestu naraste novi. Kad lukovica pohrani dovoljno energije, postaje neaktivna iduća 4 mjeseca, nakon čege se cijeli proces ponavlja.

 

Titan Arum Dom2

 

4.KOKI’O (Kokia cookei)

Ova endemska vrsta drveta prekrasnih jarko crvenih cvjetova potječe s havajskih otoka. Drvo Kokai cookei otkriveno je 1860. godine kada su pronađena samo tri primjerka. Drvo se vrlo teško razmnožava, što je uzrokovalo njegovo izumiranje 1950. godine. Ipak, dvadeset godina kasnije pronađen je jedini primjerak koji je 1978. godine stradao u požaru. Jedna grana drveta ostala je sačuvana te su cijepljenjem stvorene nove biljke. Danas brojimo 23 drveta Kokai cookei koja rastu diljem Havaja.

 

Koki'o

 

3. ŽUTA I LJUBIČASTA PAPUČICA (Cypripedium calceolus)

Ova iznimno rijetka vrsta divlje orhideje naziva žuta i ljubičasta papučica, može se pronaći na nekoliko lokacija diljem Europe. Jedini primjerak u Velikoj Britaniji tako raste na golf terenu koje je desetljećima pod policijskom zaštitom kako bi biljka ostala netaknuta. Pošto sjeme biljke ne pruža nikakve hranjive tvari, ona živi u simbiozi s posebnom vrstom gljivice dok se listovi dovoljno ne razviju i ne preuzmu tu ulogu.

 

Žuta i ljubičasta papučica Dom2

 

2. EUROAZIJSKA DUH ORHIDEJA (Epipogium aphyllum)

Jedna od posebnosti euroazijske duh orhideje svakako su neobične i nepredvidljive lokacije na kojima raste, kao i činjenica da biljka ne sadrži klorofil. Cvijet nema listova, ne vrši fotosintezu te poput žute i ljubičaste papučice ne proizvodi vlastite hranjive tvari, već joj je za to potrebna specifična vrsta gljivica koje rastu u neposrednoj blizini korijena duh orhideje. Za razliku od žute i ljubičaste papučice, ova vrsta orhideje nikada ne razvije listove zbog čega je cijeli svoj vijek ovisna o simbioznom odnosu. Rijetku biljku teško je pronaći i zbog činjenice što godinama može rasti pod zemljom, a procvjeta jedino kada za to ima optimalne uvjete. Ovu vrstu valja razlikovati od američke duh orhideje, Dendrophylax lindenii.

 

Duh orhideja Dom2

 

1. CRVENA MIDDLEMIST KAMELIJA (Middlemist camellia)

Na svijetu postoje samo dva primjerka Middlemist kamelije od kojih se jedna biljka nalazi u vrtu u gradu Waitangi na novozelandskom otočju Catham, dok druga ukrašava Duke of Devonshire konzervatorij u zapadnom Londonu. Cvijet potječe iz Kine, a 1804. godine u Europu ga donosi vrtlar John Middlemist po kojem kamelija i dobiva ime. Iako naziv biljke sugerira drukčije, cvijet je jarko ružičaste boje, a svojom formom podsjeća na ružu.

 

Middlemist kamelija Dom2

 

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Dizajn i trendovi

Luksuz više nije rezerviran za dnevni boravak, UnoPiù to potvrđuje u Milanu

UnoPiù je predstavio nove kolekcije koje pokazuju zašto vanjski prostor postaje jednako važan kao i interijer doma

Nekad su terasa i vrt bili tek dodatak kući. Danas su ravnopravni dio životnog prostora – mjesto za druženje, odmor i svakodnevni boravak. Upravo zato vanjski prostori više se ne uređuju usputno, nego s jednakom pažnjom kao interijer.

Taj pomak posebno se osjetio na ovogodišnjem Salone del Mobile u Milanu, gdje je talijanski brend UnoPiù predstavio nove kolekcije vanjskog namještaja koje brišu granicu između doma i prirode.

Njihov nastup nije bio fokusiran samo na proizvode, nego na atmosferu života koju žele stvoriti: sporiji ritam, boravak na svjetlu i osjećaj prostora koji jednako prirodno funkcionira iznutra i izvana.

Sajam koji je izgledao kao odmor

Izložbeni prostor brenda UnoPiù u Milanu nije funkcionirao kao klasična sajamska prezentacija. Više je podsjećao na luksuzni mediteranski retreat nego na showroom.

Svjetlo, prirodni materijali i smirene boje stvarali su ambijent koji evocira jutarnju kavu na terasi, duga druženja na otvorenom i opušteniji način života.

Najvažnija poruka bila je vrlo jasna: vanjski prostor više nije odvojen od doma – on jest dom.

“Komad namještaja koji je namijenjen za vanjsku upotrebu izrađen je tako da može izdržati kišu i različite vremenske uvjete, ali jednako se lijepo uklapa i u interijer. Upravo je trend da se briše granica između eksterijernog namještaja i interijera”, objašnjava Lidija Čavlović, vlasnica Good Placea, ekskluzivnog UnoPiù partnera u Hrvatskoj.

Igea – nova kolekcija Mattea Thuna

Najviše pažnje privukla je nova kolekcija Igea koju potpisuje poznati talijanski dizajner Matteo Thun.

“Ove godine predstavili smo nekoliko novih kolekcija i različitih materijala. Posebno smo uzbuđeni zbog nove kolekcije Igea”, ističe Beniamino Garofo, direktor UnoPiùa.

Igea reinterpretira klasične materijale na vrlo suvremen način. Tradicionalno željezo, koje se često povezuje s masivnim i dekorativnim vrtnim namještajem, ovdje djeluje lagano, elegantno i gotovo arhitektonski.

Tanke linije i vizualno rasterećena konstrukcija stvaraju osjećaj lakoće bez suvišnih ukrasa, dok cijela kolekcija djeluje smireno i sofisticirano.

Razlog interesa za Igeu vrlo je jasan – ona ne nameće stil, nego stvara atmosferu. Spaja nasljeđe talijanskog dizajna s potrebama suvremenog života i lako se prilagođava različitim tipovima prostora.

igea vrtni namještaj

Salò potvrđuje zašto bezvremenski dizajn traje

Uz Igeu, UnoPiù je u Milanu ponovno predstavio i kolekciju Salò koja je već prošle godine izazvala velik interes na tržištu.

“Salò kolekcija ima apsolutne ovacije na tržištu. Potpuno je drugačija od svega što smo dosad viđali, a konkurencija u segmentu vanjskog namještaja danas je zaista velika”, kaže Čavlović.

Salò se ističe vrlo čistim i smirenim dizajnerskim jezikom bez agresivnih trendovskih elemenata. Upravo zato djeluje bezvremenski – kao kolekcija koja neće vizualno zastarjeti nakon jedne sezone.

U vremenu u kojem korisnici sve više traže dugotrajnost i fleksibilnost prostora, upravo takav tip dizajna postaje ključan.

Novi materijali i pažljivo odabrane boje

UnoPiù je godinama bio prepoznatljiv po kombinaciji tikovine i čelika, no ovogodišnje kolekcije pokazuju i pomak prema novim materijalima poput aluminija.

“I dalje su u luksuznom segmentu, ali evidentna je promjena u materijalima. Uz tikovinu i čelik sada uvode i aluminij”, objašnjava Čavlović.

Posebna pažnja posvećena je i paleti boja. Umjesto velikog broja nijansi, UnoPiù se odlučio za nekoliko pažljivo definiranih tonova – terakotu, zelenu, grafitnu i bijelu.

Takav pristup omogućuje jednostavnije kombiniranje različitih elemenata i stvaranje elegantnih, smirenih vanjskih ambijenata koji djeluju povezano i skladno.

Vanjski prostor postaje jednako važan kao interijer

Vanjski prostori više nisu sezonski dodatak domu, nego njegov ravnopravan dio. Upravo zato raste potražnja za namještajem koji je istovremeno funkcionalan, otporan i dovoljno sofisticiran da se bez problema uklopi i u luksuzne interijere.

UnoPiù svojom filozofijom vrlo jasno odgovara upravo na taj trend – stvaranjem kolekcija koje jednako prirodno funkcioniraju u dnevnom boravku, zimskom vrtu ili na otvorenoj terasi.

Hrvatska kao jedno od važnijih tržišta

UnoPiù sve više pažnje posvećuje i hrvatskom tržištu.

“Za nas je Hrvatska vrlo važno tržište. Imamo snažnog partnera uz nas, Good Place i Lidiju, i vjerujemo da će nove kolekcije ostvariti vrlo dobre rezultate”, ističe Garofo.

Sve kolekcije predstavljene u Milanu već su dostupne hrvatskim kupcima kroz Good Place showroom.

Dizajn koji oblikuje način života

Ovogodišnji Salone del Mobile još je jednom potvrdio kako dizajn danas nije samo pitanje estetike ili funkcionalnosti. On oblikuje način na koji živimo, odmaramo i koristimo vlastiti dom.

A upravo u tome leži snaga kolekcija poput Igee i Salòa – u sposobnosti da stvaraju atmosferu života koji djeluje sporije, mirnije i povezanije s prostorom koji nas okružuje.

Nastavite čitati

Tlo i priprema tla

Kako odabrati pravi kompost za biljke?

Vodič za zdraviji rast cvijeća, povrća i sobnih biljaka

kako izabrati pravi kompost?

Postoji trenutak koji gotovo svaki vrtlar dobro poznaje: biljka koja bi trebala cvjetati — ne cvjeta. Lišće joj je blijedo, rast usporen, a vi ste je zalijevali, gnojili i premještali prema svjetlu. Sve ste radili kako treba. Osim jedne stvari.

Supstrat u koji ste je posadili možda nikad nije bio pravi za nju.

Kompost nije neutralna podloga koju biljka jednostavno “prihvati”. On aktivno oblikuje uvjete u kojima biljka živi: koliko zraka dopire do korijena, kako brzo voda prolazi ili stagnira, koliko soli i hranjivih tvari okružuje mladi korijen već prvog dana. Loš odabir supstrata može poništiti sve ostale napore.

Problem je u tome što su sve vreće na polici naizgled slične. Iste boje, slični opisi, usporedive cijene. No unutra se kriju bitno različite strukture i kemijski sastavi — i upravo ta razlika određuje hoće li vaša biljka napredovati ili samo preživljavati.

Sami napravite gnojivo za sobno cvijeće

Zašto je vrsta komposta važna?

Kompost biljci ne nudi samo hranjivu podlogu — on definira koliko zraka dopire do korijena, kako brzo voda prolazi kroz supstrat i hoće li mlado korijenje imati dovoljno prostora za razvoj.

Kupovni komposti imaju kontroliranu strukturu i izmjeren pH, za razliku od vrtne zemlje koja varira od parcele do parcele. Ali ta kontrola znači i veću specijalizaciju — kompost koji odlično funkcionira za rajčice može biti preubojit za orhideju, a supstrat za kaktuse bit će potpuno pogrešan za hortenziju.

kompost - ruka drzi zemlju s biljkom

Ključni faktori koje svaki kompost određuje:

  • Brzina drenaže
  • kapacitet zadržavanja vlage
  • pH vrijednost
  • prozračnost oko korijena
  • koncentracija početnih hranjiva

Univerzalni kompost — solidna osnova, ali ne i rješenje za sve

Tzv. multi-purpose kompost dobra je polazišna točka za balkonsko cvijeće, začinsko bilje na prozorskoj dasci i povrće u teglama. Dobro balansira vlagu i prozračnost, sadrži dovoljan početni fond hranjiva i prilagodljiv je za veliku većinu svakodnevnih potreba.

Upravo zato ga stručnjaci preporučuju početnicima — ne zato što je “najbolji”, nego zato što rijetko griješi. Za iskusnog vrtlara, međutim, on je tek startna točka od koje se prema konkretnim biljkama odmičemo.

PAŽNJA! Moderni “peat-free” komposti (bez treseta) drugačije zadržavaju vlagu. Površina može izgledati suho dok je unutrašnjost još vlažna — ne zalijevajte po izgledu, nego prstom provjerite dublje u supstrat.

Kako napraviti prirodno gnojivo – kvalitetan vrtni kompost najbolja je hrana za biljke

Za sijanje i presadnice: manje hranjivih tvari, finija tekstura

Sjeme i mlade biljke paradoks su u vrtlarstvu: najranjivije su, ali im je potrebno najmanje. Supstrat za klijanje mora biti lagan, sitnozrnat i siromašniji hranjivim tvarima — previše dušika u ranoj fazi može “zagorjeti” mladi korijen.

Posebni komposti za sijanje i reznice dizajnirani su upravo za tu fazu: finija tekstura osigurava bolji kontakt između sjemena i supstrata, a smanjena koncentracija soli ne stresira tek izniklu biljčicu. Koriste se za rajčice, paprike, čili i sve cvjetne presadnice koje uzgajamo od sjemena.

Sobne biljke i supstrat koji im ne guši korijen

Sobna biljka u tijesnoj tegi u zatvorenom prostoru ima malo tolerancije za pogreške. Klasičan vrtni kompost u tim uvjetima sklapa se, postaje kompaktan i počinje zadržavati vlagu dulje nego što je zdravo — što vodi do truljenja korijena, najčešćeg uzroka propadanja sobnih biljaka.

  • Orhideja – Supstrat od kore drveta i kokosovih vlakana — korijen mora “disati”, ne smije biti u vlažnoj zemlji.
  • Kaktusi / sukulenti – Mješavina s pijeskom i perlitom koja se brzo suši. Vlaga je neprijatelj broj jedan.
  • Tropske sobne biljke – Lagan, humusan supstrat s dobrom drenažom — ni previše suh, ni previše mokar.

Vodič za kućno kompostiranje: Metode, savjeti i rješenja za svako kućanstvo

Acidofilne biljke: pH koji se ne smije zanemariti

Hortenzije, azaleje, rododendron i kamelije ne traže drugačiji kompost iz hirova — bez kiselog supstrata ne mogu apsorbirati željeza i mangana iz tla, bez obzira na to koliko ih hranite. Rezultat su žuta listovi, slabije cvjetanje i biljka koja godinama životari umjesto da cvjeta.

Kiseli supstrat (tzv. ericaceous kompost) ima pH između 4 i 5.5, što je optimalan raspon za ove biljke. Ako su posađene u standardan kompost s neutralnim pH, ni gnojivo neće pomoći — najprije treba ispraviti supstrat.

Acidofilne biljke kojima je potreban kiseli kompost: Hortenzija, azalea, rododendron, kamelija, borovnica, erika, magnolija.

Poboljšivači tla: Kada kompost nije dovoljan

Kompostirano korijenje, humus, stajski gnoj i malč nisu zamjena za kompost — oni ga nadopunjuju i prilagođavaju konkretnom tlu u vrtu. Glineno tlo koje se zbija i teško propušta vodu poboljšat će se dodatkom krupnijeg organskog materijala; pjeskovito tlo koje brzo gubi vlagu trebat će humuse i kompost koji je zadržavaju.

Malč na površini tla posebno je koristan ljeti: smanjuje isparavanje, štiti korijen od vrućine i usporava rast korova — a dok se razgrađuje, postepeno hrani tlo ispod.

Kratki vodič za odabir

Balkon, cvijeće, začini u tegliUniverzalni kompost
Sijanje i presadniceKompost za sijanje
OrhidejeSupstrat od kore drveta
Kaktusi i sukulentiKaktusni supstrat s perlitom
Hortenzija, azalea, rododendronKiseli (ericaceous) kompost
Poboljšanje vrtnog tlaHumus, kompostirana kora, malč

Sedam iznenađujućih stvari za koje niste znali da se mogu kompostirati

Tri greške koje rade gotovo svi

  • Tretiranje komposta kao generičnog proizvoda – Kvaliteta varira dramatično između brendova — razlika u sadržaju organske tvari, pH i strukturi može biti golema. Isplati se pročitati deklaraciju, a ne samo pogledati cijenu.
  • Zalijevanje “po oku”, a ne po stvarnoj vlažnosti – Posebno kod peat-free komposta, površina se suši puno brže od ostatka supstrata. Uvijek provjerite prstom 3–4 cm duboko prije nego posegnete za kantom.
  • Univerzalni kompost za specijalizirane biljke – Orhideje, sukulenti i acidofilne biljke statistički su najprodavanije kategorije za koje se redovito bira krivi supstrat. To je i razlog zašto te biljke imaju reputaciju “teških” — u pravom kompostu su zapravo robusne.

Pravi kompost nije samo obična zemlja za biljke, nego važan faktor koji utječe na razvoj korijena, zadržavanje vlage, rast i cvjetanje. Kvalitetno odabran supstrat može smanjiti probleme s biljkama i olakšati njihovo održavanje, zato je važno prilagoditi kompost potrebama svake biljke, a ne birati ga samo prema univerzalnoj namjeni.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama