Gastro
Tri kombinacije za sadnju na vašem balkonu – u “jestivom” vrtu
U suradnji s Vrtnim centrom Šestine donosimo vam tri kombinacije povrtnica i začinskog bilja idealnih za sadnju na vašem balkonu, u “jestivom” vrtu.
Povrće i začini za najukusniju salatu vam nikada nisu bili bliži. Od njih vas može dijeliti svega nekoliko metara, jer ih možete uspješno uzgojiti i na svom balkonu, u malom “jestivom” balkonskom vrtu.

Po savjete za uzgoj povrtnica i začinskog bilja na balkonskom vrtu smo otišli u Vrtni centar Šestine, agronomki Saneli Predojević, koja za uzgoj na balkonu preporučuje sađenje višegodišnjih i jednogodišnjih biljaka, cvijeća, začinskog bilja i povrtnica.


Pripreme za sadnju
Okusi cherry rajčice i bosiljka savreno će se sljubiti u jelima, a ove dvije biljke čine i idealnu kombinaciju za sadnju u vrtu. No, prije sadnje treba pripremiti:
- posudu s rupicama, najbolje plastičnu
- drenažni šljunak
- univerzalni supstrat
- prirodno gnojivo




Cherry rajčica i bosiljak- savršena kombinacija u vrtu i na tanjuru



Nakon što na dno posude s rupicama stavite drenažni šljunak, u posudu stavite i zemlju. Budući da su sadnice cherry rajčice malene, trebalo bi 2/3 posude napuniti zemljom. Nakon zemlje, stavlja se prirodno gnojivo, kompost, kojeg su preradije crvene gliste te se ono pomiješa se sa zemljom.

Sadnice cherry rajčice se postavljaju na međusobnoj udaljenosti od 20 centimetara, a tolika bi trebala biti i dubina posude u koju ih sadite. Trebale bi biti zelene boje sa stabljikama debelim oko 1 centimetar. S njima, u istoj posudi, sadi se bosiljak. Za ovakvu posudu odaberite dvije sadnice bosiljka. Dodajte supstrat i biljke zalijte. I cherry rajčica i bosiljak zahtijevaju dosta vode, a budući da su sadnice malene treba ih tjedno i prihranjivati. Kada malo porastu pokraj rajčica se postavljaju štapovi te se one privežu za uspravan rast. Na ljeto očekujte prve plodove cherry rajčica u vrtu.


Jestivi vrt sa salatom i krastavcom

Za sadnju krastavca treba prilagoditi posudu. U Vrtnom centru Šestine su postavili drvene štapove koje su učvrstili izolir trakom i dodali plastičnu mrežicu. Priprema podloge je ista kao i za sadnju rajčice i bosiljka. Krastavci se sade pokraj svakog štapa, a na suprotnoj strani se mogu posaditi različite vrste salata. Nakon mjesec dana krastavce treba povezati za štapove, a njihove prve plodove na svom balkonu, u jestivom vrtu, možete očekivati već krajem sedmog ili početkom osmog mjeseca.

Važno je da sve ove vrste povrtnica i začinskog bilja zalijevate kad je zemlja suha. A to ćete najlakše provjeriti umetanjem prsta u zemlju. Ako prst izađe mokar, ne treba zalijevati, no ako teško prolazi kroz zemlju i bude suh – vaše biljke je potrebno zaliti.
Začinsko bilje u malome vrtu

Začinsko bilje se sadi na istoj podlozi kao rajčica, krastavac i salata. Dakle, nakon što ste posudu napunili šljunkom, supstratom i organskim gnojivom, potrebno je izvaditi začinsko bilje i korijen razgrnuti, jer je on za razliku od korijena povrtnica, puno kompaktniji. Za ovu prigodu u Vrtnom centru Šestine posadili su ružmarin, kadulju i mentu od kojih možete napraviti čajeve, koktele te oplemeniti okus svojih jela. Kada malo narastu kadulju, metvicu i ružmarin će trebat presaditi u veću posudu.

Nadamo se da su savjeti bili korisni i da ćete na ljeto uživati u svojim plodovima. Mi vam zajedno s Vrtnim centrom Šestine želimo dobar tek!

Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.
You must be logged in to post a comment Login