Povežimo se

Izbor urednice

Zanimanje koje volim, želim i znam raditi – Učilište Profokus

dnevni-boravak-dizajn-profokus-domnakvadrat

Prema mnogim provedenim istraživanjima najveće zadovoljstvo pruža nam posao kojeg volimo i kojeg znamo raditi. Ponekad nas život jednostavno odvede u potpuno suprotnom smjeru i radimo nešto što nije bio naš prvi i pravi odabir. Na sreću danas je moguće promijeniti svoje zanimanje i uključiti se u kvalitetno obrazovanje i tako izgraditi svoj željeni poslovni put.

dnevni-boravak-dizajn-interijera-profokus-domnakvadrat
Foto: Lovro Lacković – polaznik programa Dizajn Interijera

Dizajn i kreativnost proizlazi iz kreativne energije

terasa-dizajn-profokus-domnakvadrat
Foto: Lucija Tolić – polaznica programa Dizajn Interijera

Znamo da kreativna energija nikada ne staje, naprotiv, ona pokreće i gura naprijed, potiče nas na stvaranje i prelaženje zapreka, a pojam nemoguće za nju ne postoji. Iz izazova proizlaze inovacije, nova rješenja i novi pogledi na svijet. Upravo to je ono čime se mi u UČILIŠTU PROFOKUS bavimo kada je u pitanju dizajn interijera.

Dizajn interijera i nova tehnologija

projektiranje-dizajniranje-profokus-domnakvadrat
Foto: PROFOKUS
projektiranje-profokus-domnakvadrat
Foto: PROFOKUS

Naš program dizajna interijera kojeg provodimo uz izvrsne mentore koji su obrazovani u Parizu i Zagrebu, donose svježinu u obrazovanju. U vrijeme najstrože izolacije uz timski rad koji pokreće znanje, kreativnost, entuzijazam kao i moć nove tehnologije stvorili smo u UČILIŠTU PROFOKUS novu formulu online nastave i izradili virtualnu učionicu u kojoj su se našli i mentori i polaznici. Omogućili smo svim polaznicima da u našoj virtualnoj učionici prate predavanja uživo, diskutiraju, postavljaju pitanja mentoru i odmah dobiju odgovor.

Jedinstveni kreativni program

boravak-stan-dizajn-profokus-domnakvadrat
Foto: Ivan Mikulčić – polaznik programa Dizajn Interijera

Program koji se provodi u UČILIŠTU PROFOKUS osmišljen je na najvažnijim parametrima stjecanja i usvajanja znanja u području dizajna interijera.

To je projektiranje prostora koje se sastoji od izmjere prostora, izradite tlocrta, kotiranja sve do potrebne tehničke dokumentacije kao i izrade troškovnika.

Kreativnosti potičemo kroz funkciju prostora, stil, odabir boja i ukrasnih detalja, primjenu rasvjete i tekstila u prostoru.

Znanje u programu SketchUp gdje polaznici u rekordnom roku savladavaju računalni program, predočavaju vizualizaciju 3D prostora s pogledima, te koriste renderiranje kao stvaran prikaz prostora. Objašnjavamo što i kako graditi svoj brand i koji su važni elementi poslovnog uspjeha

Ostvarujemo suradnju polaznika sa stvarnim klijentima gdje je pružena mogućnost da polaznik svojim stečenim znanjima radi na izradi i osmišljavanju prostora za stvarnog klijenta.

Rafinirana estetika

tlocrt-dizajn-interijera-profokus-domnakvadrat
Foto: Mate Jelavić – polaznik programa Dizajn Interijera
dnevni-boravak-dizajn-profokus-domnakvadrat
Foto: Mate Jelavić – polaznik programa Dizajn Interijera

Potaknuti dobrim rezultatima i dvadasepetogodišnjim iskustvom otvorili smo novu stranicu u sustavu obrazovanja za narednu školsku godinu. U njoj će sudjelovati eminentni arhitekti, gosti predavači, dizajneri interijera iz Pariza i tako podariti znanja iz rafinirane francuske estetike uređenja prostora.

Upis u dizajn interijera

predsoblje-dizajn-profokus-domnakvadrat
FOTO: Lovro Lacković – polaznik programa Dizajn Interijera

Upisom u verificirani program dizajna interijera s pravom upisa u e-knjižicu koji se provodi u UČILIŠTU PROFOKUS stvara se moderan pristup obrazovanju. Osim mogućnosti prisustvovanja predavanjima u prostorijama Učilišta, postoji opcija gdje se polaznik uključi u virtualnu učionicu i tako ima audio-vizualni kontakt i osobnu komunikaciju.

Iskoristite priliku pri upisu i mogućnost odabira da virtualno pratite nastavu bez obzira na nepredviđene situacije. Naučite od najboljih mentora što znači oblikovati prostor, poštivati ekologiju, estetiku, funkciju i stvoriti atmosferu udobnosti.

Kreativna energija u našem UČILIŠTU PROFOKUS nikada ne staje , pa se snovi mogu ostvariti.

spavaća-soba-dizajn-profokus-domnakvadrat
Foto: Lucija Tolić – polaznica programa Dizajn Interijera

Autorski tekst: Ravnateljica Učilišta Profokus Branka Vučetić mag.

profokus logo
Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Izbor urednice

Arhitektura Drage Galića kao idealna kulisa za seriju Dnevnik velikog Perice

U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu

Ako ste se ikada pitali zašto vas je serija Dnevnik velikog Perice tako uvjerljivo vratila u šezdesete godine prošlog stoljeća, odgovor ne leži samo u kostimima i scenografiji, već i u arhitekturi.

Jedna od ključnih lokacija snimanja bio je ovaj filmski stan smješten u stambenoj zgradi koju je projektirao Drago Galić, jedan od najvažnijih predstavnika zagrebačkog modernizma. Upravo ta arhitektonska podloga omogućila je da prostor bez velikih intervencija postane vjerodostojna scenografija jednog razdoblja.

Filmski stan kao scenografski alat, a ne mjesto stanovanja

Stan u Vukovarskoj ulici danas ne funkcionira kao klasičan životni prostor. Kako objašnjava Tomislav Peleski, koji se već dva desetljeća bavi location managementom, ideja je bila stvoriti polivalentni, lako prilagodljiv filmski stan – prostor koji može “glumiti” različite interijere, od bakinog stana do urbanog dnevnog boravka.

Stan je dvoetažan, površine gotovo 100 četvornih metara, i u trenutku početka projekta bio je potpuno prazan. Upravo ta “prazna ploča” omogućila je scenografima i producentima slobodu u oblikovanju prostora prema potrebama snimanja. Namještaj se po potrebi iznosi, zamjenjuje ili preslaguje, a svaki kadar dobiva novu priču.

Zašto su Galićevi stanovi idealni za snimanje

Arhitektura Drage Galića pokazala se iznimno zahvalnom za filmsku produkciju. Stanovi u njegovim zgradama odlikuju se velikim prozorima, obiljem dnevnog svjetla i jasnom konstrukcijskom logikom. Drago Galić (1907. – 1963.) jedan je od ključnih arhitekata zagrebačke moderne. Njegove stambene zgrade, osobito one uz Vukovarsku ulicu, odlikuju se humanim mjerilom, promišljenim tlocrtnim rješenjima i naglašenim odnosom prema svjetlu i prostoru.

Betonske grede omogućuju jednostavno postavljanje rasvjete, bez potrebe za vanjskom tehnikom, dok dobra toplinska i zvučna izolacija – rijetkost u današnjoj novogradnji – osigurava stabilne uvjete za snimanje.

Scenografija koja poštuje arhitekturu

Iako je prostor prilagodljiv, njegova arhitektonska vrijednost ostaje u prvom planu. Scenograf Bojan Drezgić sudjelovao je u savjetovanju oko boja i atmosfere, dok su pojedini komadi namještaja originali iz šezdesetih godina. Boje su naknadno “smirene” kako prostor ne bi djelovao previše ilustrativno, već životno i uvjerljivo.

Posebna pažnja posvećena je detaljima – od retro kuhinje s originalnim terrazzo pultom i umivaonikom, do harmonika-vrata koja omogućuju da se jedna prostorija u trenutku pretvori u zasebnu garsonijeru. Takva fleksibilnost čini ovaj filmski stan gotovo scenografskim studijem unutar stvarne arhitekture.

Kada arhitektura postane glavni glumac

Ovaj stan nije samo lokacija – on je aktivni sudionik priče. Njegova arhitektura omogućuje brze transformacije, ali istovremeno nosi snažan identitet vremena u kojem je nastao. U svijetu u kojem se scenografija često gradi od nule, ovakvi prostori pokazuju koliko dobra arhitektura može nadživjeti svoju izvornu namjenu.

Zato se ovaj stan ne doživljava kao “uređen interijer”, već kao živi arhitektonski resurs – mjesto gdje se susreću modernizam, film i suvremena produkcija. A upravo u tome leži njegova najveća vrijednost.

Nastavite čitati

Izbor urednice

Nova godina na tanjuru – od grožđa do odojka i skrivena simbolika hrane

Novogodišnji stol nije samo mjesto okupljanja, već mali ritual kojim simbolično krojimo godinu koja je pred nama

simbolika hrane za novu godinu

Nova godina oduvijek je bila više od običnog kalendarskog prijelaza. U mnogim kulturama ona označava novi početak, nadu u bolju budućnost i priliku za promjenu. Upravo zato uz doček Nove godine vežemo brojne rituale – od načina na koji je provodimo, do hrane koju stavljamo na blagdanski stol. Iako se danas ti običaji često shvaćaju s dozom humora, simbolika hrane za Novu godinu duboko je ukorijenjena u kolektivnoj svijesti i govori mnogo o vrijednostima, strahovima i željama ljudi.

Hrana pritom nikada nije bila samo pitanje okusa ili dostupnosti. Ona je nosila poruke – o obilju, zdravlju, dugovječnosti, uspjehu ili napretku. Kroz jednostavne namirnice ljudi su pokušavali prizvati sreću i osigurati dobar početak godine koja dolazi.

Odojak za Novu godinu – značenje obilja i napretka

U našim krajevima jedan je običaj posebno snažno ukorijenjen – svinjetina, najčešće u obliku odojka, kao središnje jelo novogodišnjeg stola. Razlog tome nije samo tradicija, već jasna simbolika. Svinja se u narodnom vjerovanju smatra životinjom koja ide naprijed – kopa i gura njuškom ispred sebe. Upravo zato povezuje se s napretkom, uspjehom i „guranjem sreće“ u budućnost.

U prošlosti je posjedovanje svinje značilo sigurnu zimnicu i punu kuću, pa je svinjetina bila simbol materijalne stabilnosti. Jesti odojak na prvi dan godine značilo je započeti novu godinu u znaku obilja i nade u dobar ishod mjeseci koji slijede.

Perad i Badnjak: simbolika zatvaranja stare godine

Za razliku od Nove godine, Badnjak je u tradiciji obilježen smirenošću, tišinom i pripremom za Božić. U mnogim krajevima bio je posni dan, a ondje gdje se jelo meso, često se birala perad.

Prema pučkom vjerovanju, kokoši i purice kljucaju unatrag, pa se smatralo da takva hrana ne nosi sreću naprijed. Upravo zato perad simbolički pripada kraju godine – vremenu zatvaranja, povlačenja i smirivanja prije velikog blagdana. Time se jasno razlikuju dva trenutka: završetak starog ciklusa i početak novog.

Simbolika hrane za Novu godinu u svijetu

Grožđe za Novu godinu – običaj koji donosi sreću

Jedan od najpoznatijih novogodišnjih običaja dolazi iz Španjolske. U ponoć se jede dvanaest zrna grožđa, jedno za svaki mjesec u godini koja dolazi. Vjeruje se da će onaj tko uspije pojesti sva zrna u ritmu otkucaja sata imati sretnu i uspješnu godinu.

Ovaj običaj proširio se i na brojne zemlje Latinske Amerike te je postao simbol nade, ritma vremena i dobrih želja.

Leća u Italiji – simbolika hrane i novca

U Italiji je leća tradicionalno novogodišnje jelo, često poslužena uz svinjetinu. Razlog je jednostavan – zrna leće oblikom podsjećaju na kovanice, pa simboliziraju novac i financijski prosperitet.

Prema vjerovanju, količina leće na tanjuru izravno je povezana s količinom obilja koja će pratiti osobu u nadolazećoj godini.

Riba u Japanu – dug život i otpornost

U Japanu se Nova godina dočekuje uz posebno pripremljena jela, pri čemu svaka namirnica ima svoje značenje. Riba, osobito haringa, simbolizira dug život, izdržljivost i snagu.

Za razliku od raskošnih zapadnjačkih stolova, japanska novogodišnja hrana naglašava ravnotežu, poštovanje ciklusa prirode i zahvalnost.

Simbolika hrane u različitim kulturama – važan je i oblik

U mnogim tradicijama simbolika se ne veže samo uz namirnicu, već i uz njezin oblik. Okrugli kruh, kolači ili peciva simboliziraju ciklus, cjelovitost i kontinuitet.

Okrugli oblik podsjeća da kraj i početak nisu suprotnosti, već dijelovi istog kruga.

Takvi običaji dodatno naglašavaju ideju da Nova godina nije nagli rez, već prirodan nastavak života.

Što se tradicionalno izbjegavalo za Novu godinu?

Osim namirnica koje su se smatrale „sretnima“, postojale su i one koje se, prema vjerovanjima, nije preporučivalo jesti:

  • perad, jer se vjerovalo da „odnosi sreću“
  • riba, jer sreća može „otplivati“
  • zec, jer sreća „pobjegne“

Iako se danas ova pravila rijetko shvaćaju ozbiljno, ona otkrivaju koliko su naši preci pažljivo promišljali simboliku svakodnevnih odluka.

Simbolika hrane za Novu godinu danas

Danas se većina ovih običaja njeguje više iz tradicije i zabave nego iz stvarnog uvjerenja. Ipak, simbolika hrane za Novu godinu i dalje ima svoju vrijednost – podsjeća nas na potrebu za nadom, optimizmom i osjećajem kontrole nad neizvjesnom budućnošću.

Bez obzira jedemo li odojak, grožđe ili leću, poruka ostaje ista: novogodišnji stol nije samo mjesto okupljanja, već mali ritual kojim simbolično krojimo godinu koja je pred nama.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama