Bez kategorije
Prekrasan ured uređen kao dom
Uređenje ureda u današnje je vrijeme način stvaranja pozitivnog imidža tvrtke. A kad taj ured uredite poput doma, onda je i zaposlenicima i klijentima ugodno u njemu.
Dolazak u odvjetnički ured često je vrlo stresan, pa uvelike pomaže ako se u njemu osjećate kao kod kuće. Upravo smo se tako osjećali u ovom zagrebačkom uredu.
Projektni zadatak bio je osmisliti ured čija je prvobitna funkcija funkcija ureda, sekundarna funkcija funkcija mjesta za sastanke s klijentima, mjesta za razradu poslovnih strategija, za poslovnu inspiraciju, te funkcija doma.
Sala za sastanke

Sala za sastanke djeluje poput blagovaonice. Klijenti su inzistirali na ravnoteži između modernog i tradicionalnog pa su svi elementi koji su se mogli zadržati i zadržani. Stara kalijeva peć i rekonstruirane žute fotelje našle su svoje mjesto u ovom uredu.
Uredski prostor

Uredski prostor također odiše toplinom doma. Tome zasigurno pridonosi orijentalni tepih na podu. Za udobnost tu je dvosjed u kutu.
Arhitektica Mia Petričević istaknula je kako je u osmišljavanju prostora vrlo važnu ulogu imala analiza klijenata koji dolaze, kao i analiza zgrade u kojoj se ured nalazi. Radi se o zgradi izgrađenoj krajem 19. stoljeća. “Sve to nas je dovelo do harmonije uma i duha i naposljetku, ovog koncepta”, kazala je Petričević.

Za oko nam je zapelo da se dosta koristila umirujuća plava boja koja se smatra i bojom poslovnog svijeta. Korištena je u detaljima kako bi se dodatno naglasili pojedini elementi. No, valja biti oprezan. Kako je istaknula arhitektica, pretjerano korištenje plave boje može izazvati kontraefekt, odnosno prostor učiniti hladnim.
Hodnik

U hodniku se smjestila arhiva koja je skrivena u ugradbenom ormaru. Nasuprot njega nalazi se još jedan udoban dvosjed i podsjetnik na stara vremena – pisaća mašina.

Prostorom se provlače štukature kojima su arhitekti htjeli dati značaj povijesti lokacije u centru Zagreba. A opet ovaj zid na kojem se nalaze ima i svoju dodatnu funkciju. Tu su sakriveni ulazi u sanitarije i servisne sadržaje.

Kuhinja

Nekada su se pauze provodile u restoranima, a sada za to imaju kuhinju.
Pločice na zidovima su reciklirane. Pronađene su u starim sanitarijama. Skinute su, očišćene i umjesto da su završile u otpadu, dobile su novu vrijednost.
Umjetnost na zidovima


Dodatnu toplinu ovom prostoru opet daju umjetnine na zidu. Neke su naslikali pravi umjetnici, a druge su dječjih ruku djelo. A dojam doma zasigurno pojačavaju uspomene na polici u kuhinji.
Na kraju, kome ne bi bilo ugodno raditi u ovakvom uredu kad uopće nemate osjećaj da se nalazite u poslovnom prostoru.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login