Gastro
I pića za ljetna osvježenja svoje čaše imaju
Bez obzira na to koje piće birate, pravilan odabir čaše posebno će istaknuti njegov okus. Međutim, ako niste poznavatelj, lako se naći u dilemi.

Volite li više vino ili pivo? Ili je pak vaš odabir neki fini koktel? Nije važno za što ste se odlučili sve dok je posluženo u odgovarajućoj čaši. Jer ona neodgovarajuća može zatomiti okus pića, prebrzo ga zagrijati i jednostavno umanjiti doživljaj. Osim odabira čaše, važno je voditi računa i o temperaturi na kojoj se pojedino piće poslužuje.

S obzirom na vrstu pića dijele se i čaše pa tako imamo vinske, pivske i one za koktele. No, bez obzira na to o kojoj je čaši riječ, nekoliko osnovnih pravila vrijedi za sve njih. Za početak, moraju biti kvalitetno izrađene, najbolje od stakla.
Ljepotice na stalku

Kao što ni svako vino ne ide uz svako jelo, tako ni svako vino ne ide u svaku čašu. Vina uvijek poslužujte u čašama namijenjenima isključivo vinima, dakle na stalku i nešto većeg obujma. Takve čaše sprječavaju gubitak temperature i arome. Kad je riječ o bijelim i rosé vinima, poslužite ih u čašama oblika tulipana. Za mlada crna vina ili crna vina koja su posredno starila koristite čaše istog tipa, ali malo veće. Zaobljeniju, izduženiju i čašu s lagano zaobljenim rubom koristite za reska bijela vina.

Trbušaste, veće čaše sa suženjem prema vrhu koristite za crna vina jer takva čaša bolje ističe njihovu aromu. Za desertna vina najbolje će biti manje čaše koje su sužene pri vrhu. S obzirom na to da ova vina imaju veći postotak alkohola i slađa su, manje čaše idealne su za njih. Za pjenušava vina koristite visoke i uske, tzv. flauta čaše koje će sačuvati mjehuriće i istaknuti okus pjenušaca i šampanjaca.

Držite se osnovnih pravila o temperaturi posluživanja vina. Bijela vina poslužuju se hladnija od crnih. Tako se pjenušci i šampanjci poslužuju na temperaturi između 6 i 8 °C, a na istoj temperaturi se poslužuju i laganija, slađa i suha bijela vina te roséi. Polusuha bijela i mlada, lagana i svježa crna vina poslužuju se na 10 do 12 °C, za obična crna vina idealna je temperatura između 14 i 15 °C. Vrhunska bijela vina poslužuju se na temperaturi između 12 i 14 °C, a vrhunska crna između 16 i 18 °C.+
Za pravi doživljaj piva

I piva imaju svoja pravila. Možda najklasičnija među čašama svakako je krigla. Napravljena je od čvršćeg stakla jer tako bolje čuva temperaturu piva, a istu funkciju ima i drška. U njoj se najčešće poslužuju pilsneri, lageri, stoutovi, porteri i određeni aleovi. Uz kriglu, pinta je također jedan od klasika kad su čaše u pitanju. Dolaze u veličinama od 473 i 590 ml, a pogodne su za gotovo sve vrste piva.
Visoka čaša ili flute idealna je za pšenična piva, ali i sva ona za koje je bitna čvrsta pjena. Stvorena je za Weizenbock, Dunkelweizen, Hefeweizen, Kristalweizen i Gose vrste piva. Snifter ili konjak čaša namijenjena je za piva jačih aroma, a njezin poseban oblik s kratkom nožicom i zaobljenim tijelom potiče na držanje tako da se pivo lagano zagrijava i time dodatno ističe svoju aromu. U njoj se poslužuju belgijska ALE piva, imperial IPA piva, eisbock piva i slično. Po funkciji, slična ovoj je i tulip čaša u kojoj arome jačih piva posebno dolaze do izražaja. Odlična je za voćna i gotovo sva belgijska ALE piva.



Pehar čaša savršena je za pravljenje mjehurića, a osobito će ju voljeti oni koji uživaju u dugom ispijanju piva. U njoj se najčešće poslužuju njemačka bock piva, belgijska ALE piva, dubbel i druga. Pilsner čaša koristi se za svijetla lager i pilsner piva. Zbog izduljenog oblika dulje čuva gaziranost piva i pjenu.
Slatki kokteli

Ljubitelji koktela i žestokih pića također znaju da i za njih postoje posebne čaše. Rock čaša (poznata i kao Old Fashioned ili lowball) namijenjena je koktelima i žestokim pićima s ledom ili bez njega. Brandy najčešće pijemo iz istoimene čaše, a sam oblik s malim otvorom zadržava arome unutar čaše. Koktel ili martini čaša plića je, V oblika i na visokoj nožici koja sprječava da se piće zagrije.

Viša verzija lowball čaše naziva se highball i koristi se za pića koja sadrže više leda ili više bezalkoholnih sastojaka. Iz nje se ispijaju kokteli poput mohita, Bloody Mary, piña colade, Long Island Ice Tea i slično. Slična joj je collins čaša koja je nešto uža i viša. Žestoka alkoholna pića najčešće pijemo iz shot čaše.
Od ostalih čaša za koktele, tu su cordial (za pića koja se poslužuju nakon jela), irish coffee čaša, Nick & Nora i brojne druge.







Borovnice (Vaccinium myrtillus – šumska, Vaccinium corymbosum – američka uzgojena sorta) spadaju među najcjenjenije voće zbog bogatstva antioksidansa, prepoznatljivog okusa i svestrane primjene. Iako su u našim krajevima šumske borovnice oduvijek dio prirodne flore, uzgojene borovnice – poznate i kao američke visoko grmolike – u Hrvatsku su stigle krajem 20. stoljeća, kada su ih poljoprivrednici i OPG-ovi počeli saditi u kontinentalnim krajevima zbog velike potražnje i relativno jednostavnog uzgoja.
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Danas su dostupne u gotovo svakom supermarketu, ali mnogi ih i dalje radije beru sami – bilo u šumi, bilo na plantažama.
Gdje i kada brati borovnice u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ih možete pronaći u divljini ili ih ubrati na organiziranim plantažama. Šumske borovnice rastu u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Like, Velebita i Medvednice, a berba obično počinje krajem lipnja i traje do kolovoza. Budući da su mnoge lokacije zaštićena prirodna područja, prije branja provjerite lokalne propise i dozvole.
S druge strane, plantaže uzgojenih borovnica – najčešće američke sorte – nalaze se u Slavoniji, Međimurju, okolici Zagreba i Dalmatinskoj zagori. Mnoge nude i opciju “berbe za vlastite potrebe”, što je odlična prilika za obiteljski izlet i svježu kupovinu s grma.
Razlika između šumskih i uzgojenih borovnica
Borovnice koje beremo u prirodi i one koje dolaze s plantaža razlikuju se po veličini, boji, okusu i primjeni.
Šumske borovnice su sitne, tamne i iznutra ljubičaste. Imaju intenzivan, kiselkast okus i boje jezik, prste i odjeću. Sadrže više antocijana, pa imaju i jači antioksidativni učinak. Idealne su za džemove, kompote, pite i sokove, ali i kao dodatak zobenim kašama.
Uzgojene (američke) su veće, iznutra svijetle, blažeg i slađeg okusa. Ne boje prste, pa ih djeca posebno vole. Prikladne su za svježu konzumaciju, smoothieje, kolače i salate.

Dobrobiti borovnica za zdravlje
Bez obzira na vrstu, borovnice su iznimno korisne za zdravlje:
- Snažni su antioksidansi – usporavaju starenje stanica i djeluju protuupalno
- Pomažu zdravlju mozga – poboljšavaju pamćenje i koncentraciju
- Podupiru rad srca i krvnih žila – reguliraju krvni tlak
- Pogoduju probavi – zahvaljujući vlaknima
- Štite vid i jačaju imunitet
- Pomažu u regulaciji šećera u krvi
Redovita konzumacija borovnica preporučuje se svima, a posebno djeci, starijima i osobama pod stresom.
Zašto djeca toliko vole borovnice?
Borovnice su zabavne, malene i slatke – djeca ih često vide kao “voćne bombone”. Uz to, lako se jedu prstima, nemaju koštice i ne zahtijevaju guljenje. Posebno su praktične kao užina, dodatak u jogurtima ili voćnim kašama.
Mogu li se borovnice uzgajati u vrtu ili u tegli?
Da – uzgoj borovnica kod kuće je moguć, ali zahtijeva malo znanja i pripreme. Borovnice vole:
- Kiselo tlo (pH 4,5 – 5,5) – može se pripremiti uz dodatak borove kore, treseta ili kupovnog supstrata
- Sunčanu poziciju – barem 6 sati sunca dnevno
- Redovito, ali umjereno zalijevanje – najbolje kišnicom ili mekom vodom
Ako nemate vrt, borovnice se mogu saditi i u velikim teglama (30+ L). Važno je koristiti kiseliji supstrat i redovito prihranjivati gnojivom za acidofilne biljke (poput rododendrona).
Patuljaste i stupaste voćke idealan su izbor za balkone i male vrtove
Prve veće plodove možete očekivati nakon 2-3 godine, ali biljka je dugovječna i rađa desetljećima.
Borovnice su više od ukusnog voća
Bilo da ih berete u šumi, na plantaži ili uzgajate na vlastitom balkonu, borovnice su pravo bogatstvo ljeta – ukusne, zdrave i svestrane. Njihova popularnost raste s razlogom: s malo truda i znanja, svatko ih može imati pri ruci – i u tanjuru.
Gastro
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju? Ovi će vam trikovi pomoći!
Slatku i sočnu lubenicu ili dinju ponekad nije lako prepoznati

Ljeto je sezona najraznovrsnijeg i najsočnijeg voća – od bobičastih plodova do breskvi, smokava i marelica, lubenica i dinja. Mnogi se slažu da se radi o najukusnijem voću, ali za razliku od borovnica i banana, teško je prepoznati je li voće zrelo i ukusno.
Donosimo vam praktične savjete kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju i izbjeći razočaranje nakon rezanja.
Kako odabrati zrelu dinju
One prije svega trebaju biti lijepe žuto – narančaste boje, a nikako zelene. Voće će imati i slatku mirisnu aromu kada je spremno za jelo.
Kod dinje treba obratiti pažnju na boju kore, miris, težinu i trag stabljike.
1. Boja i miris
Savršeno zrela dinja ima žuto-narančastu nijansu, a iz blizine se osjeti intenzivan slatkasti miris.
2. Trag stabljike
Ako dinja još ima stabljiku, vjerojatno je ubrana prerano. Umjesto toga, potražite malu udubinu na tom mjestu – to je znak da je voće prirodno dozrelo.
3. Težina i elastičnost
Zrela dinja uvijek djeluje teža za svoju veličinu. Laganim pritiskom na dno trebalo bi se osjetiti blago savijanje koje se odmah vraća u prvotni položaj.
4. Zvuk
Ako dinju lagano protresete i čujete unutarnji zvuk – to je znak da je prezrela i više nije u najboljem stanju.

Tikvice se mogu uzgajati i u teglama na balkonu – pratite ove jednostavne korake
Kako odabrati zrelu lubenicu?
Od svibnja do rujna možemo uživati u lubenicama i nabaviti ih u trgovinama, a zrela lubenica neće biti tako privlačna izgledom, niti će biti sjajne kore, što se često smatra znakom zrelosti.
Za obje vrste voća vrijede slična pravila – ali kod lubenice posebno pazite na boju kore, donju mrlju i zvuk pri kuckanju.
1. Donja mrlja (field spot)
To je dio koji je bio u kontaktu s tlom.
- Bež ili žuta mrlja: znak zrelosti
- Bijela mrlja: znak da lubenica nije dozrela
- Tamno žuta mrlja: lubenica je moguće već prezrela
2. Težina
Kod dvije lubenice iste veličine, uvijek birajte onu koja je teža – veća količina vode znači više slatkoće i sočnosti.
3. Zvuk pri kuckanju
Dubok i šuplji zvuk najčešće je znak zrelosti. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se na zvuk ne treba oslanjati kao na jedini kriterij.

Voće i povrće iz vrta koje morate oprati prije kuhanja ili jela
Kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju baš svaki put
Savršeno zrelo voće prepoznat ćete kombinacijom više znakova: boje, mirisa, težine i izgleda donjeg dijela ploda. Ako vam je cilj kako prepoznati savršenu lubenicu i dinju, najbolje je razviti vlastiti osjećaj kroz praksu – ali ovi savjeti odlična su polazna točka za svaku ljetnu kupovinu.
You must be logged in to post a comment Login