Mnogo smo puta rekli da je u trendu unošenje prirode u interijer. A kako to bolje učiniti nego drvom? Međutim, drvo je i jako dobar konstrukcijski materijal i u današnje se vrijeme u toj industriji događaju veliki iskoraci, odnosno novi materijali koji omogućuju gradnju drvom.

“To je jedna komponenta, a druga zapravo su spojna sredstva, mogućnost nosivosti gdje onda možemo ići na jako velike raspone i graditi objekte kao što su tornjevi, vrlo visoke zgrade, neboderi od 20 katova i slično. Kao poveznica između tog novog materijala i novih tih spojnih sredstava”, pojašnjava dipl.ing.građ Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta Zagreba.

Kanađani su u Vancouveru izgradili drveni neboder visok 18 katova i za to im je trebalo 18 dana. Uz Australiju, Novi Zeland i Ameriku prednjače u izgradnji i postotku drvenih konstrukcija. U Europi najviše drvenih stambenih jedinica ima u skandinavskih zemljama – čak 70 – 80%.

Odličan izolator

U odnosu na klasični materijal koji se najčešće upotrebljava poput betona, drvo je šest puta veći izolator, ne prenosi toplinu.

Upravo zato je u drvenim konstrukcijama vrlo ugodno boraviti. On je elektrostatički što znači da ne privlači čestice prašine niti peludi, zbog čega se ljudima s alergijama preporučuje boravak u drvenim kućama.

Uz to drvo je jedini materijal u koji ne morate dodatno ulagati da biste postigli smanjenje CO2.

Zato je francuski predsjednik odlučio da će 50% državnih investicija biti građeno kao drvena konstrukcija, a svjedoci smo da se i čuvena pariška katedrala obnavlja drvom.

Nema straha od urušavanja u potresu

“Drvo je vrlo lagano, a seizmičke sile su proporcionalne s masom. Tako da što imate manje mase, imate i manje zapravo opterećenja u samoj konstrukciji i vrlo je fleksibilan materijal i nema pucanja”, navodi Rajčić.

Dodatan plus je i vrlo brza gradnja. Obiteljska kuća je pod krovom za jedan do dva dana jer je riječ o predgotovljenoj montažnoj gradnji koja se na gradilištu samo slaže poput velikih kocki.

I možda najveći problem u našem mentalitetu je da drvo gori. Međutim, ovi noviji materijali gore sporije od drveta, a postoje i zaštitne folije.

Zašto ne graditi drvom?

Uz sve ove prednosti, nismo mogli a ne pitati zašto ne gradimo više od drveta? Mladi su parovi izuzetno zainteresirani, ali činjenica je da prije ulaska u gradnju moraju osigurati financije. Francuska i Slovenija primjerice, subvencioniraju takvu gradnju.

Da bi tako trebalo biti i u Hrvatskoj, slaže se Rajčić jer je sama gradnja ovim materijalom skuplja, ali je u konačnici zdravija za ljudski život i okoliš. . Jer drvo je s razlogom prozvano materijalom 21. stoljeća.  

Suncobran

Za direktno sunce i povišen UV indeks, rješenje je traženje hlada. Prirodni bi bio idealan, no mnogima je nedostižan pa se kao odlična alternativa za zaštitu ističu suncobrani.

S nepropusnim platnom, jednostavnim načinom rukovanja i prihvatljivim cjenovnim rangom unutar kojeg se pojavljuju na tržištu, suncobrani predstavljaju vrlo dostupnu zaštitu, a poneki dolaze i sa zanimljivim dodacima.

“Zgodni su neki koji imaju rasvjetu. Sve je to više-manje led rasvjeta, znači nema prevelike potrošnje energije. Odlična stvar za zaštititi sebe i svoje najmilije”, kaže prodajni predstavnik Zoran Jambrek.

Tenda

Odličnu zaštitu od sunca mogu pružiti i tende. Romantični prizori iz kaleta obalnih gradova mogu se prenijeti i na okućnicu ili pročelja zgrada. One mogu biti i izrađene po mjeri, ovisno o prostoru s kojim raspolažete.

“Postoje tende koje imaju i prednji dio zaštite od sunca. Dakle, ne onaj samo iznad glave, nego i onaj od ranog sunca, odnosno onog kasnog što se spušta sa zapada, prilikom zalaska. Rekao bih da je kod naših kupaca i mušterija takav oblik zaštitnih tendi najinteresantniji”, navodi prodajni predstavnik Mario Maljković.

Ako su mobilne, mogu se premještati po okućnici ovisno o potrebama. Neke imaju senzore koji im omogućuju automatsko zatvaranje pri većim naletima vjetra. No, ispod tendi i većih suncobrana, unatoč odličnoj zaštiti od sunca i vrlo atraktivnom izgledu, u najtoplijim dijelovima danima zna biti izrazito sparno.

“Tenda ima jedan nedostatak. Kad je temperatura tijekom dana najviša, tenda ne propušta toplinu nego je zapravo zadržava ispod stropa”, pojašnjava Maljković.

Pergola

Pergole su otvorene sjenice ili nadstrešnice koje omogućuju zaštitu od sunca i bolju cirkulaciju zraka ispod konstrukcije. Rade se od više raznih materijala, a popularne su one izrađene od materijala koji se lako održavaju naknadno plastificirani aluminij ili pocinčano kovano željezo. Rade se i od drvenih elemenata, najčešće je tu Nordijski bor, dakle Ariš i materijali koji su trajni i otporni i dodatno impregnirani. 

Klasične drvene su najdostupnije i cjenovno najprihvatljivije od svih pergola. Unutar njih se može umetnuti platno ili bilo koja tkanina koja će pružati zaštitu od sunca. Isto tako, moguće je posaditi puzajuću biljku koja će ispuniti nadstrešnicu i tako stvarati hlad. No, u slučaju kiše, platna na drvenim ili željeznim pergolama se mogu napuniti vodom i treba ih redovito održavati, pa postoje pergole kojima platna nisu potrebna. Zaštita od sunca je na njima osigurana malenim razmakom od 3 centimetra između pojedinačnih letvica.

A da bi pergola štitila i od kiše, idealne će biti one s lamelastim rešetkama koje se po potrebi mogu zatvoriti. “Ima pomični krov koji može vas štititi u momentu od kiše, a već u drugom trenutku zaštita od sunca, jer lamelice se mobilno pomiču, kako vam je u datom trenutku potrebno”, pojašnjava Maljković.

Za odabir odgovarajuće zaštite od sunca treba voditi računa o željama i mogućnostima. Kakav god odabir bio, važno da ispuni glavnu funkciju. Omogući vam duži boravak na otvorenoj površini vašega doma sada kada je on svakako preporučljiv.