Bez kategorije
Drvene podne obloge, parketi
Pored topline i ugodne atmosfere kojom zrači, drveni parket potvrđuje se osobinama koje krase drvo. Ugodan je za hodanje, jednostavan za održavanje, vrlo otporan i postojan.

Za izradu drvenih podnih obloga koriste se probrane sirovine vrlo dobre kvalitete u kojima se ogleda porijeklo, vrsta tla, klima kao i promjene godišnjih doba koje utječu na rast i razvitak svakog pojedinog stabla, a koje ga na taj način neponovljivo karakteriziraju. Zbog toga podne obloge izrađene od masivnog drveta najizvornije odražavaju kvalitetu i toplinu toga materijala. Ovisno o vrsti drveta, veličini letvica i načinu njihovog slaganja, parket u domu stvara posebnu atmosferu i željeni ugođaj.
Tipovi parketnih podloga
Razlikujemo različite vrste parketa. Klasične odnosno masivne parkete nakon postavljanja je potrebno brusiti i lakirati, i gotove parkete koji su nakon postavljanja odmah spremni za uporabu. Gotovi parket je specifičan i po tomu što ima više slojeva, od kojih je samo gornji izrađen od plemenitih vrsta drva, dok su donji slojevi uglavnom napravljeni od mekanog drva.
Postavljeni klasični parket može se obojiti bojom za drvo, odnosno “bajcati”, impregnirati uljem ili voskom, no pravu zaštitu i dugovječnost masivnog parketa osigurava njegovo završno lakiranje. Osim klasičnog parketa, izrađenog od rezanog masivnog drveta, drvene podne obloge u prodaji su ponuđene i kao gotovi parketi. Gotovi parketi izrađuju se od uobičajenih vrsta drveta, poput hrasta, bukve, oraha, bagrema, javor ili jasena, kao i od egzotičnih vrsta drveta koji parketu, kao i domu u kojem su postavljeni daju poseban dojam.

Izbor materijala i stila parketa
Vrlo je atraktivan i parket izrađen od drveta kruške, nježnog izgleda i dobre kvalitete, tvrdoće i stabilnosti. Od egzotičnih parketa treba izdvojiti onaj od tamnog wenge drveta, koji je osim svojom raskoši, popularan i zbog velike otpornosti.
Parket rustikalnog izgleda s četkanim godom, odnosno jače izraženom reljefnom strukturom, vrlo se lijepo uklapa u modernije, minimalistički uređene stanove, kojima daje nužnu toplinu. Ako bi došlo do oštećenja površine, gotovi parket je moguće pobrusiti, kao i klasični parket te ga ponovno polakirati.
Oni koji imaju nešto više avanturističkog duha i želju za jedinstvenošću mogu se poigrati daščicama neobičnog oblika i debljine te zanimljivim strukturama drveta industrijskog parketa. Industrijski parket čine letvice presjeka 20×20 milimetara, duljine 250 i 300 milimetara, od različitih vrsta drveta, koje se mogu slagati međusobnim izmicanjem letvice ili kao kvadratne ploče, s usporedno ili okomito postavljenim godovima.
S obzirom na jednostavnost postavljanja i kvalitetu podne obloge gotovih parketa kao i toplinu koju drvo daje u prostoru, možda ćete se baš sljedeći put odlučiti za taj tip parketa. Za svačiji ukus i stil uređenja interijera postoji određena vrsta parketa koja je individualna, jednako kao i sami prirodni materijal od kojeg je izrađen.
Bez kategorije
Danas je Badnjak, dan kojeg krase brojni običaji
Dio običaja je pao u zaborava, a dio ih se još uvijek njeguje.

Badnjak je dan uoči Božića kada se najčešće obavljaju posljednje pripreme za Božić. Čisti se kuća, kiti božićno drvce, peku kolači, radi francuska salata, jede bakalar. U ponoć se tradicionalno ide na polnoćku, a nakon na druženje. Ove godine morat ćemo bez toga kao i velikih obiteljskih okupljanja. No, pitanje je znamo li uopće što je Badnjak? I kakvi se običaji uz njega vežu?
Badnjak je posljednji dan Došašća. Sama riječ dolazi od riječi bdijeti, bdijeti čekajući rođenje Isusa Krista. Nekada se bdjelo uz svijeće u miru i tišini. Vjernici na ovaj dan poste, a na jelovniku je najčešće bakalar. Trpeza na stolu bi trebala biti bogata kako bi i naredna godina bila takva. Žene su na taj dan tradicionalno pekle kruh koji bi krasio stol sve do Sveta tri kralja.
Pred večer domaćin bi unio badnjak i slamu u kuću. Slama se tumači kao sjećanje, da se Isus rodio na slami, čime je simbol jasli u betlehemskoj spilji. U prošlosti se večeralo na slami na kućnom podu, pa se zato i danas, ispod stola za kojim se večera na Badnjak, stavi malo slame. Dok se ispod okićenog božićnog drvca stavljalo, a neki to još uvijek rade, žito. Na blagdanski stol stavlja se pšenica posijana na blagdan Svete Lucije.
Odlazak na polnoćku nije se propuštao. Nakon nje, običaj je bio da si ljudi međusobno čestitaju Božić. U nekim krajevima Hrvatske Božić su pjesmom po domovima čestitali koledari. Običaj koledovanja očuvan je u Dubrovniku.
Bez kategorije
Najšarmantnije kolibe u kojima bismo rado proveli zimu
Male su, simpatične i vrlo ugodne za boravak.

Iako nema zime, kolibe u planinama vrlo su atraktivno i poželjno mjesto za provesti zimske dane. Malo mira i tišine bez stresa i gradske vreve mnogima je lijek, a mi smo na Pinterestu pronašli baš takva mjesta. Možda dobijete inspiraciju i odlučite se na pothvat gradnje baš takve kolibe.
Naravno da moraju biti drvene i okružene drvećem.
Kako izvana, tako drvo dominira i iznutra. Rustikalni stil savršen je za ovakve kolibe jer im daje potrebnu toplinu i ugođaj.
A za još bolji ugođaj pobrinut će se i kamin koji je nezaobilazan u ovakvim kućicama. Ili pak peć na drva.
Tepisi i krzno utoplit će i najhladnije zimske dane i noći.
A u ovo vrijeme ne smiju se zaboraviti ni božićni ukrasi.
You must be logged in to post a comment Login