Arhitektura i dizajn

Predivno imanje na obroncima Medvednice

Živjeti s poslom i i živjeti za posao, po mogućnosti na svojoj djedovini, želja je mnogih. Rijetkima to uspijeva. No, u pitoresknom okruženju, na obroncima Medvednice, jednom čovjeku je to pošlo za rukom.

“Živjeti u jednoj autohtonoj originalnoj drvenoj kući, raditi u ovom objektu na 500-tinjak kvadrata i izlagati to što radiš u galeriji svojoj iznad.”, riječi su gospodina Miljenka Milinovića, dizajnera unikatnog namještaja. A upravo tu stvarnost on i živi na svom imanju.

Cirkularna ekonomija

Imanje koje se prostire na 8000 kvadrata nastalo je kao konglomerat sjenika i ciglane iz Dobove. Naime, ciglana je raskopana, preseljena uz pomoć 3 šlepera i složena ponovno u Tudor stilu. Za gospodina Milinovića životni lajtmotiv je cirkularna ekonomija. “Osnova cirkularne ekonomije je zapravo, u mom slučaju, kroz čitav život se proteže, zapravo uzeti jedan stari povijesni objekt koji je imao u određenom trenutku svoju funkciju, preseliti ga ili izvršiti neko djelovanje na njega nekakvom novom tehnologijom i time stvoriti vrijednost.”, naglašava Milinović.

Unikati od unikatnog drva

A vrijednost djela koja se nalaze na imanju-u radionici u prizemlju i galeriji na gornjem katu, teško je pretočiti brojkama. Ona su odraz višegodišnjeg predanog rada i ljubavi utkanih u svaku rezbarotinu. Svako djelo krije svoju priču, a pojedine skulpture kao što su skidanje s križa i rezbareni stolci, rađeni su i od posebnog drva.

“To drvo je zapravo karbonskog porijekla, fosilnog porijekla, dao sam ga na ispitivanje u Ruđer Bošković, s C-14 karbon metodom, i ustanovljeno je, imam certifikat da je drvo staro 1200 godina.”, ponosno naglašava gospodin Milinović.

Dizajniranje, restauracija i kolekcionarstvo

Imanje odražava autorovu autentičnost koja se očituje u svakom komadu namještaja. U njihovoj izradi spajaju se stare i nove tehnike te se koriste kvalitetni materijali. No, ovaj uspješan restaurator i dizajner unikatnog namještaja i nešto drugo nabavlja. Iako je 80 posto eksponata na imanju njegovih ruku djelo, od namještaja, lustera, umjetnina i drvenih stepenica, kolekcionarstvo mu nije strano.

Križ na imanju, na ulazu u prostoriju je ni manje ni više nego križ sa Zagrebačke katedrale. Prilikom obnove Zagrebačke katedrale neki su elementi zamijenjeni. Među njima je i križ koji sada svoju priču priča na ulazu u izložbeni prostor. Uz križ se veže zanimljiva anegdota koju nam je gospodin Milinović ispričao. “On ima priču da je tridesetih godina u Zagrebu postojao jedan čovjek koji je žarko želio postati vatrogasac. No, nikako mu nisu dali da postane vatrogasac jer je u to doba za postati vatrogasac trebalo pokazati svojom neustrašivošću. On se popeo na vrh katedrale, na taj križ, sjeo, mahao je svojim škrlakom zagrebačkim, sve dotle dok ga nisu prihvatili kao vatrogasca.”

Poznate ličnosti na imanju

A imanje je prihvatilo, odnosno, svoja vrata u proteklih 40 godina, otvorilo i mnogim poznatim ličnostima. Tako je na jednom stolcu sjedio i Josip Broz Tito 50-ih godina kada je boravio na imanju.

A na unikatnim djelima ovog dizajnera i antikvitetima sjedit će, i u njima uživati, i mnogi drugi. Moderna vremena, moderni zahtjevi. Galerija, u kojoj su izlagana djela, sada je prenamijenjena u prostore za evente i partije. Ovima se postiže prava sinergija prošlosti, sadašnjosti i budućnosti-cirkularna ekonomija koja je lajtmotiv svih dizajnerovih pothvata.

Related Topics:antikviteti istaknuto unikatni namještaj

Up Next

GREEN BUILDING VIRTUAL STUDY TOUR VIENNA

Ne propustite

Tinel – kuća za odmor ovjenčana svjetskim nagradama

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Arhitektura i dizajn

Obnovljene hrvatske kurije – nova poglavlja starih priča

Iza zidova hrvatskih kurija skrivaju se stoljećima stare tajne, a obnovom se čuva njihova povijesna i arhitektonska vrijednost.

U srcu Hrvatske, između pitomih brežuljaka i slavonskih ravnica, stoje kurije – elegantne vlastelinske kuće i manji plemićki dvorci koji odražavaju duh jednog prošlog vremena. Nekoć središta plemićkih obitelji i župnih posjeda, neke od njih danas su ponovno oživjele, doživljavajući novu renesansu kroz pomno osmišljene obnove koje spajaju baštinu i suvremeni luksuz.

Kako je kurija stara tri stoljeća pretvorena u mjesto kao iz bajke

Energetski učinkovit dvorac iz 19. stoljeća

Šarm prošlih stoljeća

Diskretne, ali ponosne, kurije su nekada bile domovi nižeg plemstva, svećenika i lokalnih uglednika. Za razliku od raskošnih dvoraca, njihova je ljepota bila skromnija – suptilna i profinjena, više usmjerena na udobnost i tradiciju nego na demonstraciju moći. Njihove arhitektonske karakteristike – visoki stropovi, raskošni stubišni tornjevi, dekorativni fasadni detalji – svjedoče o statusu obitelji koje su tu živjele. Danas, nakon desetljeća propadanja, mnoge kurije doživljavaju transformaciju: pažljivo obnovljene, ali uz očuvanje povijesnih elemenata, pretvaraju se u hotele, galerije, vinarije i kulturne centre.

View this post on Instagram

A post shared by 🏰 Hotel Kurija Janković (@kurija_jankovic)

Kurija Janković, Kapela Dvor

Smještena u slikovitom naselju Kapela Dvor, u Virovitičko-podravskoj županiji, Kurija Janković sagrađena je početkom 19. stoljeća, a današnji izgled poprima oko 1880. godine, u vrijeme vlasnika Geze pl. Jankovića. Nekadašnje vlastelinsko imanje obuhvaćalo je kuriju, niz gospodarskih zgrada i raskošne perivoje koji su se prostirali na oko 4,5 hektara. Od nekadašnjeg pejzažnog vrta danas je sačuvano tek nekoliko stoljetnih stabala – tihi svjedoci nekadašnjeg sjaja. Početkom 20. stoljeća posjed kupuje Arpad I. Károly, koji na zgradi provodi preinake i dogradnje. Tijekom godina kurija mijenja vlasnike i namjene – neko je vrijeme služila kao škola, a potom je prepuštena zaboravu i propadanju. Njezin novi život započinje 2012. godine, kada ju otkupljuje Virovitičko-podravska županija i pokreće opsežnu obnovu. Već 2014. Kurija Janković ponovno zablista u punom sjaju – pretvorena u elegantan hotel s četiri zvjezdice, u kojem se povijesna arhitektura isprepliće s modernim komforom i toplinom slavonskog gostoprimstva.

View this post on Instagram

A post shared by Miroslav Kern (@fenjerkern)

Kurija Normann, Bizovac

Kurija Normann Ehrenfels u Bizovcu izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća za potrebe vlastelinskih činovnika i smatra se najvrjednijim kulturno‑povijesnim spomenikom općine. Iako je tijekom vremena više puta pregrađivana, sačuvala je osobine stila i razdoblja u kojem je nastala. Godinama je služila kao osnovna škola, sve dok nova školska zgrada nije izgrađena na mjestu njezina perivoja i vrta dvorca.

Kroz trogodišnju obnovu izrađenu u sklopu projekta „Čuvarica baštine u srcu Bizovca“ obnovljeno je oko 500 m² interijera, čime je kuriji vraćen sjaj i omogućena nova društvena funkcija.

View this post on Instagram

A post shared by Kurija Omilje (@kurija_omilje)

Kurija Omilje, Sv. Ivan Zelina

Kurija Omilje u Donjoj Drenovi kod Svetog Ivana Zeline izgrađena je 1822. godine kao ladanjska kuća za plemićko dobro, smještena na brežuljku s pogledom na vinograde i šume. Tijekom povijesti kurija je imala važnu ulogu u kulturnom životu – u njoj su se sastajale ličnosti Ilirskog pokreta, a u 19. i 20. stoljeću djelovala je i kao pučka škola. Nakon opsežne desetogodišnje obnove, kurija je pretvorena u heritage hotel, sa sačuvanim arhitektonskim detaljima i modernim sobama, dok vinarija obitelji Pisačić dodatno obogaćuje iskustvo posjeta. Kurija Omilje danas predstavlja spoj povijesne baštine, prirodnog okruženja i suvremenih funkcija.

Obnovljena Kurija Mihalović iz 16. stoljeća danas je heritage hotel i potpuno nas je oduševila

Hrvatske kurije predstavljaju važan dio kulturne i arhitektonske baštine zemlje. One svjedoče o društvenim, povijesnim i gospodarskim okolnostima vremena u kojem su nastajale, a kroz stoljeća su često mijenjale funkciju i namjenu. Njihova obnova omogućuje očuvanje arhitektonskih i povijesnih vrijednosti, dok istovremeno pruža prostor za suvremene društvene, kulturne i lokalne aktivnosti. Kurije tako ostaju svjedoci prošlih epoha, dajući uvid u život i običaje plemićkih obitelji, kao i u razvoj lokalnih zajednica.

Nastavite čitati

Arhitektura i dizajn

Festival DA2 – gdje se susreću arhitektura, dizajn, umjetnost i film

Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu

U Zagrebu je održan Festival DA2, događaj koji već sedmu godinu zaredom okuplja zaljubljenike u arhitekturu, dizajn, umjetnost i film. Ovogodišnje izdanje održano je u Kaptol Boutique Cinemu, gdje su posjetitelji kroz pet festivalskih dana mogli pogledati niz pažljivo odabranih dokumentaraca. Svaki film povezuje svijet estetike, ideja i društvenih promjena.

Festival DA2 iz godine u godinu postaje jedno od najvažnijih mjesta kulturnog dijaloga u regiji. Njegova vrijednost leži u tome što ne okuplja samo autore i stručnjake, već i širu publiku. Time potiče raspravu o ulozi umjetnosti i dizajna u svakodnevnom životu.
Kroz filmski medij festival pokazuje kako arhitektura i vizualna kultura oblikuju način na koji doživljavamo prostor, identitet i zajednicu. Takvi događaji podsjećaju da kreativnost nije luksuz, nego temeljni dio ljudskog iskustva.

Festival DA2 istražuje granice između umjetnosti i života

Umjetnička direktorica i selektorica festivala Tina Hajon istaknula je da je ovogodišnji program obuhvatio 11 filmova, od kojih se osam natjecalo za glavnu nagradu Iskra – priznanje za najinspirativniji film godine.
„Ove godine prvi put smo imali i regionalni program koji je otvorio prostor domaćim autorima. Uvrstili smo i prvi hrvatski film u natjecateljski dio – Vude, ti si pobijedio, posvećen našem velikom Oskarovcu Dušanu Vukotiću“, rekla je Hajon.

Zajednička nit svih filmova bila je istraživanje kreativnih procesa – od obiteljskih odnosa do karijera arhitekata, umjetnika i dizajnera. Publika je mogla pogledati i dokumentarce koji propituju granice umjetnosti te teme vezane uz klimatsku umjetnost, koja zauzima sve važnije mjesto u globalnim raspravama.

Filmovi koji spajaju estetiku, emociju i odgovornost

Festival je otvoren dokumentarcem David Lynch: Enigma u Hollywoodu. Tijekom festivala prikazani su i filmovi Kandinski: Boje zvukova, Klimatska umjetnost – Od prosvjeda do utopije, Nuvola: Otvoren projekt za grad i Ada – Moja majka arhitektica.
Posljednji je film posebno dirljiv. Redateljica, po struci arhitektica, kroz priču o majci arhitektici progovara o majčinstvu i stvaralaštvu koje se isprepliću u životu žene umjetnice.

Stručni žiri u sastavu Alemka Lisinski, Denise Zmekhol i Alen Žunić nagradu Iskra dodijelio je filmu Tiranska urota redatelja Manfredija Lucibella. Riječ je o radu koji kritički promišlja suvremene prakse vrednovanja umjetničkih djela. Posebno priznanje dobio je film Schindler: Arhitekt prostora.

Kreativnost u dijalogu

Kroz priče o arhitektima, dizajnerima i umjetnicima, Festival DA2 još je jednom dokazao da se kreativnost rađa u dijalogu.
Kada se različite umjetnosti susretnu i počnu govoriti zajedničkim jezikom, nastaju nova promišljanja i svjež pogled na svijet.

Ovaj zagrebački festival ne donosi samo nove filmove, nego i nova prijateljstva, ideje i perspektive.
U vremenu kada umjetnost sve češće prelazi granice disciplina, Festival DA2 ostaje mjesto susreta, inspiracije i stvaranja novih veza između kulture i života.

Nastavite čitati