Arhitektura
Održana online konferencija u organizaciji DAZ-a “BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA”
“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru”

Veliki interes struke, ali i javnosti izazvala je online konferencija pod nazivom BUDUĆNOST ZAGREBA NAKON POTRESA – Arhitektonski pogled. Razgovaralo se o pokretanju nužne obnove Zagreba, budućnosti graditeljskog naslijeđa, doprinosu turizma obnovi grada te o Danima zagrebačke arhitekture.
Konferenciju je organiziralo Društvo arhitekata Zagreba, a njihov predsjednik Tihomil Matković istaknuo je kako pravi izazovi tek slijede. Zakon o obnovi Zagreba, kojim je uređena konstruktivna obnova, je donesen, no Društvo arhitekata želi dodati dodatne vrijednosti na tu obnovu.
Fond za obnovu Grada Zagreba, čija je konstituirajuća sjednica u danima pred nama podržava cjelovitu obnovu. No, nužna obnova ide na trošak Fonda, a razlika do cjelovite na račun stanara zgrada.

Online konferencija u 4 je dana sa više od 23 predavača i dionika okruglih stolova, te s ukupno 20 izvrsnih i stručnih predavanja obradila 4 izuzetno važne teme:
10.11. – urbanizam.ZG – pokretanje nužnog procesa obnove Grada Zagreba
11.11. – arhitektura i naslijeđe – budućnost graditeljskog naslijeđa Grada Zagreba
12.11. – ARTUR – arhitektura i turizam – doprinos turizma obnovi Zagreba
13.11. – Dani zagrebačke arhitekture – budućnost Zagreba utemeljena na 350 g. Sveučilišta u Zagrebu
Dom na kvadrat je kao medijski pokrovitelj podržao i nastaviti će podržavati napore naših arhitekata i svih onih koji sudjeluju u planu obnove grada Zagreba.
Snimke konferencije dostupne su na YouTube kanalu DAZ-a i Doma na kvadrat

Tihomil Matković, dia, Predsjednik DAZ-a, u završnom izlaganju na konferenciji zaključio je:
“Grad je suživot ljudskih aktivnosti u urbanom prostoru. Niti jedan segment pri tome ne treba izostaviti. Šire promatrano i ciljevi zacrtani u Nacionalnoj razvojnoj strategiji do 2030. godine trebaju biti pokretač mnogih dopunskih procesa obnove Zagreba i okolice nakon potresa. Održivost gospodarstva i društva, jačanje otpornosti na krize poput ovog potresa, zelena i digitalna tranzicija te ravnomjeran regionalni razvoj, inovacije i konkurentnost kroz ulaganja u znanje i ljudske potencijale, nužni su segment i obnove Zagreba i okolice od posljedica potresa. U europskim okvirima trebamo se osloniti na viziju „Novog europskog Bauhausa“ promoviranog od strane Europske komisije, koja u traženjima budućnosti Europe poziva na sinergiju znanosti i tehnologije te umjetnosti i kreativnosti kao glavnog oslonca razvoja. Takav razvoj temelji se na tradicijama Europe, u cilju ostvarenja održivosti sa stilom, to je poruka koja nam svima treba ostati u pamćenju pri obnovi nakon potresa.
Interdisciplinarni pristup, sinergijska rješenja uz uvažavanje svih dionika, od stručnjaka svih inženjerskih struka: arhitekata, građevinara, strojara i elektroinženjera, geodeta, prometnih inženjera, te povjesničara umjetnosti, sociologa, demografa, geografa, pravnika, ekonomista do svih drugih stručnjaka i građana našeg grada jedini su put da se destruktivne posljedice potresa od 22. ožujka 2020. godine pretvore u priliku novog razvoja. Grad osviješten potresom postaje svjestan očiglednosti potreba održive urbane obnove. Urbana rekonstrukcija koja je predviđena zakonom nije dovoljna. Treba krenuti prema procesima urbane revitalizacije i regeneracije koji uključuju i društvenu i ekonomsku obnovu s kojom će jezgri Grada Zagreba biti vraćena puna povijesna vrijednost te biti dana dodatna vrijednost kvalitete življenja, boravljenja i korištenja. Za realizaciju tih procesa potrebna je potpuna participacija stručne i opće javnosti u svim procesima, uz novi sustav prostornog planiranja. Kulturna baština grada i države naslijeđe je koje nas čini ponosnim dionikom naše povijesti. U procesima obnove ova vrijedna baština mora biti valorizirana i sačuvana, a nove vrijednosti mogu biti interpolirane u tkivo grada na primjerenim mjestima baštinski nevrijedne i uništene izgradnje.
Gospodarske aktivnosti u urbanim cjelinama osnova su života. Tako i turizam doprinosi kvaliteti života, no njegov razvoj ne smije dominirati, već treba biti u sinergiji s drugim gospodarskim aktivnostima i društvom u cjelini. Prostornim planiranjem treba definirati održivi razvoj turizma koji nadilazi predodređene mu zone, te i za tu potrebu treba razvijati dodatnu infrastrukturu, kako lokalno tako i na nivou države, s naglaskom na javne prostore i željeznički promet. Nove tipologije i novi oblici rada, stanovanja i turizma su već prisutni, isprepliću se, i prema tim promjenama kao društvo trebamo biti otvoreni.
Znanstvena i sveučilišna zajednica našeg grada, obilježavajući 350 obljetnicu Sveučilišta, predstavlja izniman interdisciplinaran splet znanja nužnih za urbanu obnovu grada. Razvoj Sveučilišta i novog kampusa, te obogaćenje studentske, istraživačke i nastavničke populacije s inozemnim gostovanjima, treba unijeti nove vrijednosti u naš grad”










Arhitektura
Grad dug 160 km bez ulica i automobila
Putovanje s jednog kraja na drugi trajat će svega 20 minuta, a zagađenja neće biti.

Saudijski prijestolonasljednik, Mohammed bin Salman otkrio je planove za gradnju novog grada u Saudijskoj Arabiji koji bi trebao biti dugačak čak 160 km i zvati se Linija (the Line) ili linijski grad.
Ovaj mega grad sastojat će se od povezanih zajednica, odnosno gradskih modula koji će povezivati obalu Crnog mora sa sjeverozapadom Saudijske Arabije.

Neće imati ulice niti automobile, a sve što će njegovim stanovnicima trebati, bit će dostupno na pet minuta hoda.
S jednog kraja na drugi putovat će se podzemnom željeznicom. To putovanje ne bi trebalo trajati dulje od 20 minuta.

Ovaj mega grad koristit će samo obnovljive izvore energije, što je i jedan od ciljeva uzimajući u obzir veliko zagađenje zraka. A prema najavama, cijeli proces izgradnje bi trebao proći bez zagađenja okoliša.
Gradnja ovog grada trebala bi započeti do proljeća ove godine, a predviđa se da će do 2030. godine u njemu živjeti milijun stanovnika.
Arhitektura
Moderna krasotica u najelitnijem dijelu grada
Jednostavnost i kompaktnost volumena, ograničeni izbor materijala i boje na kraju čine da kuća izgleda poput komada fine tamne čokolade postavljenog na zelenu livadu.

Jedna od najprestižnijih zagrebačkih ulica koja počiva pod Sljemenom – Pantovčak – desetljećima je dom brojnim obiteljskim kućama. Tako je udomila i ovu kuću koja ima divan panoramski pogled na šumu i grad.
Relativno strma i uska parcela uvjetovala je izgled ove kuće koja se nalazi na najvišoj točki parcele kako bi se najbolje iskoristio pogled na grad. Ograničenje u širini, nadomješteno je dužinom.
Cijela kuća, fasada i krov prekriveni su istim materijalom, tamno smeđim HPL pločama, koje čine njezin volumen kompaktnijim.
Pažljivo projektiran dnevni prostor

U prizemlju je smješten dnevni boravak u čijem se produžetku nalaze drvene terase, od kojih su neke natkrivene, dok su druge otvorene prema nebu.

Za razliku od dnevne sobe i blagovaonice, kontakt kuhinje i eksterijera nije toliko izravan. Iz tog razloga je iznad radne površine u razini s vrtnim travnjakom postavljen veliki kutni prozor. Stoga se čini da se radna površina, postavljena uz prozor, proteže prema otvorenom prostranstvu vrta.
Naglasak na rasvjeti
Glavni naglasak u interijeru je široka dvorana na dva kata koja ima funkciju hodnika, jer predstavlja glavnu poveznicu prizemlja i kata. Tim prostorom dominira viseće rasvjetno tijelo popularno nazvano artičoka, koje cijelom području daje jedinstvenu atmosferu.

Ugradbeni ormari u svakoj priči integrirani su u potpunosti u svoje okruženje bojom i materijalima, omogućujući tako minimalnu količinu vidljivog i pokretnog namještaja. Podovi od nauljene tikovine i bijeli zidovi stvaraju respektabilan temelj za bilo koju intervenciju u boji koja bi se mogla dogoditi u budućnosti.
Posebna pažnja posvećena je osvjetljenju soba. Prostori toaleta i garderobe osvijetljeni su stropnim svjetlima kako bi im pružili što više prirodnog i vrhunskog osvjetljenja.

Kotlovnica, fitness i wellness prostor i vinski podrum nalaze se u podrumu.
Garaža skrivena od pogleda

Na samom dnu kose parcele nalazi se garaža za dva automobila, koja je zakopana u zemljište i skrivena od pogleda. Čitava padina zadržava prirodni izgled travnate livade s vijugavim dijelovima zelenila. Uz prilazni put garaži sačuvane su voćke, zajedno s drvoredom čempresa.
Doticaji sa susjedima i ulicom riješeni su betonskim zidovima. Šetališta i prilazni putovi do kuće prekriveni su granitnim kockama.
Jednostavnost i kompaktnost volumena, ograničeni izbor materijala i boje na kraju čine da kuća izgleda poput komada fine tamne čokolade postavljenog na zelenu livadu.