Gornji grad

Ljepote zagrebačkog Gornjeg grada i danas oduzimaju dah brojnim građanima i posjetiteljima. Da mogu govoriti, zidovi starih građevina ispričali bi nam mnoge tajne. Zato, u modernim vremenima, imaju svoje glasnogovornike koji ne dopuštaju da se povijest zaboravi.

Kroz povijest ovog dijela grada proveo nas je gospodin Aleksandar Bašić, diplomirani inženjer arhitekture.

1647. tadašnji magistrat Grada Zagreba odobrio je časnim sestrama Klarisama gradnju samostana. Samostan je omeđen srednjovjekovnim obrambenim zidom na sjeveroistoku, a na zapadu ulicom na čijem vrhu se nalazi Popov toranj – utvrda koja je u 13. stoljeću bila u vlasništvu zagrebačkog biskupa zbog kojeg se u narodu i ustalio ovaj naziv.

“Zanimljivo je da je u vrijeme kada se gradio samostan, do njegova ukinuća, prema današnjoj Opatičkoj ulici postojao dio koji je spajao tri krila. I tu se nalazio hodnik koji je povezivao ta tri krila, a prema ulici nije imao prozore, jer je red bio vrlo strog i onda su ti prozori oslikani na donjoj etaži. Kasnije su probijeni drugi otvori, međutim, zanimljivo je da u originalnom nacrtu tih prozora nema i nisu bili.“, ističe arhitekt Bašić.

Stara vura kao primjer aktivne zaštite povijesnih građevina

Prozori nisu jedini koji su se počeli otvarati. Cijeli kompleks otvorio se građanima. Na vrhu Popova tornja od 1903. građani i posjetitelji mogu uživati u prekrasnom pogledu u nebo u Zvjezdarnici. A samostanska zgrada, koja je doživjela dosta preinaka u 19. stoljeću, obogatila je kulturnu i ugostiteljsku ponudu grada.

U atriju nekadašnje zgrade samostana, koja je danas u funkciji Muzeja Grada Zagreba, nalazi se i restoran Stara vura.

U unutrašnjosti restorana, osim savršenog spajanja okusa, spojio se i moderni dizajn sa starom arhitekturom. Zaštita povijesnih građevina pokazala se najboljom kad je aktivna – što znači da građevine imaju sadržaje koji će omogućiti njihovo redovito održavanje.

Prema arhitektu Barišiću, prostor restorana Stara vura prikazuje uspješnu mogućnost doživljaja povijesnog trenutka u jednom suvremenom ambijentu. Kameni blokovi kao temeljno ziđe za gradnju samostana, svodovi od opeke i žbuka skinuta sa zidova za bolji doživljaj građevinskih struktura oplemenjeni su modernim i funkcionalnim elementima. Prije svega, rasvjetom.

Svjetlost u ovaj podrumski prostor unijela su ogledala postavljena na svodovima i zidovima, a za dašak luksuza zaslužan je odabir baršunastih stolaca i biljaka. Poseban pečat i intimnost ovom interijeru daje kutak s klavirom i udobnom sofom.

Za one koji vole boraviti na otvorenom tu je i terasa. Uz čašu dobrog vina i zalogaj rade se najbolji planovi. A planskom prenamjenom starih prostora u moderne i njihovim korištenjem, središtima gradova udahnut ćemo novi život.

Dječji vrtić koji su projektirali arhitekti Marin Binički, Siniša Blažeka i Marko Salopek gradi se prema nZEB standardu, odnosno to će biti zgrada gotovo nulte energije. To znači da će imati nisku potrošnju energije i koristiti obnovljive izvore u iznosu od minimalno 30% ukupne energije iz neposredne blizine zgrade.

„Formula za takvu gradnju je čarobna, a glasi pažljivo, temeljito, vodeći računa o svim energetskim tokovima unutar zgrade. Rezultat se može postići korištenjem danas dostupnih tehnologija, koje već sada koristimo u projektima“, istaknuo je dipl.ing.arhitekture Toni Borković s Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu.

Iva Krkalo Mrvelj, dipl.ing.arhitekture iz privatnog sektora dodaje kako je osnova svega suradnja: „Sve struke moraju tijesno surađivati, prvenstveno se misli na arhitekte koji projektiraju prostor, na inženjere koji izračunavaju fiziku zgrade, i na strojare.“ Krkalo Mrvelj dodaje kako se propisi, koji se tiču izolacije zgrada i kuća, ne mijenjaju. „Vrijede isti kao i unatrag pet do šest godina. Ono što se mijenja je obveza ugradnje prozora i vrata prema RAL standardima“, kazala je arhitektica.

Kako bi se provjerilo jesu li poštivani RAL standardi radi se testiranje o zrakopropusnosti zgrade, odnosno Blower door testiranje. Obavezno ga je napraviti prije tehničkog pregleda zgrade, a mudrije bi ga bilo napraviti i ranije kako bi se izbjegli veći propusti i dodatni troškovi, pojasnila je Krkalo Mrvelj.

Za gradnju zgrada po nZEB standardu važni su i educirani građevinari. Edukacije se provode, ali su zbog manjka radne snage otežane. „Nedostaje nam ljudi za edukaciju radne snage, ali treba i određeno vrijeme da se građevinski sektor tome prilagodi,“ napomenuo je profesor na Arhitektonskom fakultetu Zoran Veršić.

A jesu li radnici educirani, možete provjeriti kroz reference. S druge strane važno je da na gradilištu postoji nadzor i uz sinergiju različitih struka ubrzo će zgrade gotovo nulte energije postati standard koji se gradi, a ne samo nešto propisano zakonom. Jer krajnje je vrijeme da se počnemo odgovorno ponašati prema planetu Zemlji. 

Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Klaster za energetsku učinkovitost i održivost u zgradarstvu – nZEB.hr u sklopu aktivnosti Stručnog usavršavanja AF-a pripremaju cjelodnevni stručni skup:

nZEB u praksi
Projektiranje zgrada prema nZEB standardima

Stručni skup održati će se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, Kačićeva 26, u velikoj dvorani 81 (kapaciteta 360 mjesta) 20.02.2020. godine.

Teme ovog stručnog skupa su:

• propisi, smjernice i planovi iz područja energetske učinkovitosti i održivog razvoja u zgradarstvu
• predstavljanje Smjernica za zgrade gotovo nulte energije
• projektiranje i izvedba novih i obnova postojećih energetski visoko učinkovitih i održivih zgrada
• materijali, proizvodi i sustavi za energetski visoko učinkovite i održive zgrade
• iskustva i izvedeni primjeri energetski visoko učinkovitih i održivih zgrada

Više informacija o skupu nalazi se na stranici: www.nzeb.hr