Arhitektura
ECO-SANDWICH, novi način gradnje
Fasadni sustav fantastičnih svojstava, potiče recikliranje građevinskog otpada, povećava učinkovito korištenje postojećih resursa odnosno, povećava mogućnosti korištenja građevinskog otpada.

Prva ECO-SANDWICH® kuća, otvorena 7. rujna 2016., jedna je od dvanaest planiranih tipskih višeobiteljskih kuća s tri stana kao novi stambeni tip unutar programa poticane stanogradnje (POS). Energetskog je razreda A+. Smještena je u Zelenom kvartu grada Koprivnice (Lenišće – Istok).

Prva ECO-SANDWICH® kuća je prva realizacija predgotovljenog ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH®. Projekt ECO-SANDWICH® nastao je kao rezultat suradnje hrvatskih znanstvenih institucija (Građevinski i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i industrije (Beton Lučko d.o.o., Knauf Insulation d.o.o., Eurco d.d.), a odobren je za financiranje u okviru programa Europske unije CIP-EIP-Eco-Innovation 2011. Inovativni proizvod prepoznao je i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je u dijelu sufinancirao projekt.

Ciljevi projekta: su poticanje recikliranja građevinskog otpada, povećati učinkovito korištenje postojećih resursa odnosno, povećati mogućnosti korištenja građevinskog otpada. Promovira se i korištenje toplinsko-izolacijskih materijala na bazi ECOSE® tehnologije, koja ne sadrži štetne tvari poput formaldehida, fenola, pentana, butana i akrila te je za njezinu proizvodnju potrebno do 70 % manje energije nego u slučaju tradicionalne mineralne vune koja koristi veziva na bazi nafte. Dodatno projektom ECO-SANDWICH promiče se primjena predgotovljenih panela kojima se smanjuje ugrađena energija u proizvod, kao i emisije stakleničkih plinova i štetnih nusprodukata iz proizvodnje.

ECO-SANDWICH® panel ima mali koeficijent prolaska topline (U-vrijednost), pri čemu betona s recikliranim agregatom, ima 36% manju toplinsku provodljivost u odnosu na beton izrađen s prirodnim agregatom. Kao toplinska izolacija koristi se mineralna vuna izrađena korištenjem Ecose® tehnologije s prirodnim smolama kao vezivom. Cjelokupni fasadni sustav ECO-SANDWICH je otporan na požar (EI 90), te ga je moguće ponovo iskoristiti i u cijelosti reciklirati.

U usporedbi s drugim rješenjima koja postoje na tržištu, pretpostavljajući jednaku debljinu toplinske izolacije, ECO-SANDWICH® zidni paneli imaju povoljnije karakteristike u pogledu troškova životnog ciklusa i svojstava, uz istovremeno postizanje znatno manjeg stupnja utjecaja na okoliš.
ECO-SANDWICH® zidni panel je osvojio zlatnu medalju na 63. međunarodnom sajmu inovacijaIINOVA 2014 u Bruxellsu. Na sajmu BAU 2015., ECO-SANDWICH® je bio nominiran za BAU-trend AIT + Xia nagradu kao jedan od deset inovativnih novih proizvoda na sajmu BAU. ECO-SANDWICH® zidni panel predstavljen je i na sajmu inovacija u Genevi o kojem je na sastanku Vijeća za trgovinske aspekte intelektualnog vlasništva (TRIPS) WTO-a dan poseban osvrt od strane veleposlanice SAD-a. Proizvodu ECO-SANDWICH® također je na 38. internacionalnoj izložbi inovacija INOVA (studeni 2013, Zagreb) dobio zlatnu medalju i nagradu INOVA za najbolju ekološku inovaciju. Osim navedenog, nagradu “GREENOVATION 2013” u kategoriji ‘Najbolji team hrvatskog zelenog gospodarstva’ osvojio je konzorcij projekta ECO-SANDWICH® čime dobiva pravo na korištenje oznake “GREEN MARK – SIGN OF EXCELLENCE za izvrsnost u zelenom gospodarstvu.

Prva izvedba ECO-SANDWICH® panela nastala je u suradnji s Agencijom za društveno poticanu stanogradnju grada Koprivnice (APOS), koja je projekt podržavala od samoga početka. Ujedno je projekt ostvaren zahvaljujući i prvoj primjeni održive, inovativne, zelene javne nabave kao modela financiranja u Hrvatskoj.

Prva ECO-SANDWICH® kuća, prvo je ostvarenje i pilot-projekt kojim se istražuju mogućnosti primjene sustava. Zbog toga je zgrada kompleksnijeg, razvedenog oblika te se na kući pojavljuju elementi kao što su konzole, ugaoni prozori, terase, lođa, balkon, kako bi se kroz projekt i izvedbu riješilo što više karakterističnih detalja i na taj način stvorilo svojevrsni katalog kvalitetnih rješenja za buduće primjene.
U ovojnici zgrade ugrađeni su sustavi za mjerenje temperature, relativne vlažnosti i sadržaja vlage za potrebe daljnjeg unapređenja i razvoja ventiliranog fasadnog sustava ECO-SANDWICH®.

Arhitektura
Neobično zdanje u Grčkoj koje gledano iz zraka nimalo ne liči na kuću
Kuća je u potpunosti u simbiozi s prirodom.

Gledana odnaprijed, lijepa kamena prizemna kuća. No, ako je se gleda iz zraka, onda je nema. Tako bismo mogli opisati ovu vrlo zanimljivu kuću smještenu u pustoši otoka Milos u Grčkoj. No, nije jedina takva tamo izgrađena. Riječ je o posebnom projektu nazvanom Voronoi’s Corrals.

Na području veličine oko 90 000 četvornih metara smješteno je pet ovakvih “koralja”, odnosno objekata. “Ovakav dizajn odvaja ruralna područja krajolika od divljih s jasno definiranim granicama”, naveli su arhitekti.
Ideja je bila da kuće za odmor budu prošarane kulturnim utjecajima obala južne Europe. Također, umjesto da velike površine divljine i poljoprivrednog zemljišta prepuste pritiscima turističke industrije, ti koralji reinterpretiraju lokalno nasljeđe stvaranja teritorija za zajednički život i međusobno očuvanje divljih, ruralnih i domaćih vrsta.

Oko kuće i na samom krovu kuće uzgajaju se brojne biljne vrste. Krugovi koji se vide na krovu su zapravo krovni prozori.

U unutrašnjem dijelu ove kuće u Grčkoj, uobičajena slika modernih interijera. Minimalističko uređenje, naglasak na prirodnim materijalima i puno prirodnog svjetla.
Arhitektura
Znate li što je biofilija?
Gradovi diljem svijeta je prihvaćaju, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.

Biofilija je sve zastupljeniji trend u uređenju interijera, a u posljednje vrijeme sve je češće pronalazimo i u arhitekturi. Ideja “Biofilije” u drevnoj je Grčkoj bila definirana kao “ljubav prema životu”. Taj koncept prvi je 1964. godine uveo psiholog Erich Fromm, a potom ga je 1980. godine popularizirao biolog Edward O. Wilson . Proučavali su nedostatak povezanosti s prirodom uzrokovan gradskim životom.

Nit vodilja je vrlo jednostavna: povezati ljude s prirodom kako bi poboljšali njihovu dobrobit i kvalitetu života. Kako je to mogla arhitektura? Traženjem alternativa za integriranje prirode – bilo kroz prirodne elemente ili tehnike – u njezin dizajn.
Najčešći je pristup ugrađivanje prirodnih obilježja u izgrađeno okruženje. Voda, vegetacija, sunčeva svjetlost i prirodni materijali koriste se prilično često. Ostakljene zgrade, zgrade sa vertikalnim vrtovima i bazenima na krovovima danas nisu rijetkost.

Sljedeća tipična karakteristika biofilnih projekata je uporaba organskih oblika i silueta umjesto ravnih linija. Također, prisutne su i boje koje pronalazimo u prirodi.
Gradovi diljem svijeta prihvaćaju ovu promjenu, a biofilija polako ulazi i u hrvatsku arhitekturu.
