Vrt
Zeleno je in – upoznajte kolekcionarku rijetkih biljaka
Kao i u cijelom svijetu i kod nas raste zajednica ljudi koji vole i uzgajaju kućne biljke
Kao i u cijelom svijetu i kod nas raste zajednica ljudi koji vole i uzgajaju kućne biljke. Među njima ima i ozbiljnih kolekcionara koji skupljaju rijetke biljke. Svoje posebne ljubimice predstavila nam je Klara Žučko.
Svoju kolekciju među kojima ima i rijetkih biljaka Klara Žučko naziva džunglicom. Ljubav prema biljkama Klara gaji od malena, a otkad ima svoj dom skuplja biljke koje se ne mogu naći u svakom vrtnom centru.

A kako je sve počelo…? Vidjela je na internetu savjete kako je lako razmnožiti puzavce. Od jedne reznice uspjela je uzgojiti biljku koju i sad ima. Kasnije je to ponovila još nekoliko puta i tako je zapravo sve krenulo.
Kolekcija rijetkih biljaka
U svojoj kolekciji Klara za sad ima 50-tak biljaka. Najviše voli filodendrone zbog predivnih listova plišane teksture i monstere teško izgovorljivih imena.

Najdraža biljka od svih mi je Monstera Albo Variegata, priča nam Klara Žučko. Zanimljivost je da je jako rijetka. Teško ju je naći, pa su samim time i cijene jako visoke. Ja sam imala sreću da sam pronašla jednu gospođu u Zagrebu koja je imala svoju veliku te mi je prodala reznicu.


Zadnjih par godina otkad se taj zeleni trend razvio, potražnja jako velika. Čak postoji informacija da je i zaliha jako velika, lako ih je razmnožit zapravo, ali da se ona kontrolira na svjetskoj razini zbog potražnje, upravo zbog toga da bi se zadržala visoka cijena, objašnjava Klara.
Kako nabaviti rijetke biljke poput Monstere?
Svoje ljubimice Klara nabavlja od privatnih kolekcionara jer je tako sigurnije da su se biljke privikle na kućne uvjete. Većina ovih biljaka dolazi iz dalekih tropskih krajeva pa kod online kupovine postoji rizik da će biljka stradati ili doživjeti šok zbog promjene klime. „Plant zajednica“ sve je veća i u Hrvatskoj, a svi biljkoljupci kreću slično – od jednostavnijih biljaka.

Rijetke biljke imaju višu cijenu, ali za početak, krenite s jednostavnijim biljkama čije reznice možete i razmijeniti, savjetuje Klara. Prva biljka koju je ona samostalno uzgojila je zlatni puzavac.
Savjeti za početnike-kako presaditi reznicu
Škarama se mora odrezati dio stabljike gdje je raste novi korijen. Stavite li ga u vodu, on će s vremenom – kroz neki tjedan, dva pustiti korijen i imamo novu biljku.
Kasnije ga možete posaditi u zemlju, ali može ostati u vodi gdje može zauvijek živjeti.


Klarin savjet za zalijevanje biljaka
Kolekcionarima poput Klare briga o biljkama je najbolje potrošeno slobodno vrijeme. Poseban je užitak pratiti ih kako rastu, a još veći – doći do još jednog rijetkog primjerka. Ali, kad već dođete do nerijetko skupih primjeraka treba nešto znati i o njihovoj njezi.

Svaka biljka ima različite potrebe što se tiče prihrane, temperature, vlage u zraku, ali najviše se griješi kod zalijevanja-ili se zalije previše ili premalo, kaže Klara.
Moja metoda je da pustim da se skroz osuši supstrat i onda biljke obilno zalijem tek kad vidim da su skroz suhe, savjetuje Klara.
Vrt
Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura
U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.
Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?
Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.
Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar
Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.
“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.
Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“
Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“
Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?
Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.
Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.
Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora
Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“
Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.
Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.
Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu
Podrijetlo i povijest jorgovana
Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.
Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.
Simbolika jorgovana
Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.
Kada jorgovan cvate?
Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?
Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.
Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?
Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:
- Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
- Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
- Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
- Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.
Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?
Za bogato cvjetanje jorgovan traži:
- sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
- propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
- zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka
Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.
You must be logged in to post a comment Login