Vrt

Zeleno je in – upoznajte kolekcionarku rijetkih biljaka

Kao i u cijelom svijetu i kod nas raste zajednica ljudi koji vole i uzgajaju kućne biljke

Kao i u cijelom svijetu i kod nas raste zajednica ljudi koji vole i uzgajaju kućne biljke. Među njima ima i ozbiljnih kolekcionara koji skupljaju rijetke biljke. Svoje posebne ljubimice predstavila nam je Klara Žučko.

Svoju kolekciju među kojima ima i rijetkih biljaka Klara Žučko naziva džunglicom. Ljubav prema biljkama Klara gaji od malena, a otkad ima svoj dom skuplja biljke koje se ne mogu naći u svakom vrtnom centru.

A kako je sve počelo…? Vidjela je na internetu savjete kako je lako razmnožiti puzavce. Od jedne reznice uspjela je uzgojiti biljku koju i sad ima. Kasnije je to ponovila još nekoliko puta i tako je zapravo sve krenulo.

Kolekcija rijetkih biljaka

U svojoj kolekciji Klara za sad ima 50-tak biljaka. Najviše voli filodendrone zbog predivnih listova plišane teksture i monstere teško izgovorljivih imena.

Najdraža biljka od svih mi je Monstera Albo Variegata, priča nam Klara Žučko. Zanimljivost je da je jako rijetka. Teško ju je naći, pa su samim time i cijene jako visoke. Ja sam imala sreću da sam pronašla jednu gospođu u Zagrebu koja je imala svoju veliku te mi je prodala reznicu.

Zadnjih par godina otkad se taj zeleni trend razvio, potražnja jako velika. Čak postoji informacija da je i zaliha jako velika, lako ih je razmnožit zapravo, ali da se ona kontrolira na svjetskoj razini zbog potražnje, upravo zbog toga da bi se zadržala visoka cijena, objašnjava Klara.

Kako nabaviti rijetke biljke poput Monstere?

Svoje ljubimice Klara nabavlja od privatnih kolekcionara jer je tako sigurnije da su se biljke privikle na kućne uvjete. Većina ovih biljaka dolazi iz dalekih tropskih krajeva pa kod online kupovine postoji rizik da će biljka stradati ili doživjeti šok zbog promjene klime. „Plant zajednica“ sve je veća i u Hrvatskoj, a svi biljkoljupci kreću slično – od jednostavnijih biljaka.

Rijetke biljke imaju višu cijenu, ali za početak, krenite s jednostavnijim biljkama čije reznice možete i razmijeniti, savjetuje Klara. Prva biljka koju je ona samostalno uzgojila je zlatni puzavac.

Savjeti za početnike-kako presaditi reznicu

Škarama se mora odrezati dio stabljike gdje je raste novi korijen. Stavite li ga u vodu, on će s vremenom – kroz neki tjedan, dva pustiti korijen i imamo novu biljku.

Kasnije ga možete posaditi u zemlju, ali može ostati u vodi gdje može zauvijek živjeti.

Klarin savjet za zalijevanje biljaka

Kolekcionarima poput Klare briga o biljkama je najbolje potrošeno slobodno vrijeme. Poseban je užitak pratiti ih kako rastu, a još veći – doći do još jednog rijetkog primjerka. Ali, kad već dođete do nerijetko skupih primjeraka treba nešto znati i o njihovoj njezi.

Svaka biljka ima različite potrebe što se tiče prihrane, temperature, vlage u zraku, ali najviše se griješi kod zalijevanja-ili se zalije previše ili premalo, kaže Klara.

Moja metoda je da pustim da se skroz osuši supstrat i onda biljke obilno zalijem tek kad vidim da su skroz suhe, savjetuje Klara.

Up Next

Vrijeme je za jesensko ukrasno bilje!

Ne propustite

Sjenica koju su vlasnici izgradili sami

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.