Vrt
VRT Donosimo ideje za šarene cvjetne slapove
Dobro je kombinirati razne vrste i boje ljetnica
Dolaskom toplijih dana, proširila se i ponuda cvijeća. U balkonskim i vrtnim teglama dobro je kombinirati razne vrste i boje ljetnica koje će činiti cvjetne slapove. Šarene ideje donosimo vam u nastavku.
Sredinom proljeća oduševljava šarenilo cvijeća kojim je moguće ukrasiti vrtove i balkone. Pozornost će najčešće privući teglice u kojima je posađeno cvijeće i bilje koje će činiti cvjetne slapove. Ljepši od jednobojnih su svakako šareni cvjetni slapovi.

Ne smeta ni sunce ni sjena
‘Odabrali smo Million Bells-e koji sami po sebi rastu tako da padaju dolje. Postoji jako puno boja, bezbroj varijanti, preporučamo da je teglica što šarenija pa će i balkon samim time biti veseliji. Uz Million Bells-e smo odabrali engleske pelargonije koje su ovako izuzetno otporne na sunce, vole sunce, koje ćemo posaditi u sredinu, kako bi ipak tegla imala nekakav pravilan pad, mi to zovemo piramida’, kaže Lidija Mamić, cvjetna dekoraterka u Vrtnom centru Šestine.
‘Odabrali smo i tamjan. Tamjan je necvatuća biljka. Ne smeta joj sunce, ne smeta joj ni sjena. Može rasti u sjeni. A s vremenom će i padati dolje. Sad trenutno izgleda kao da raste uspravno, ali njega težina i njegov prirodni rast vuče prema dolje. Njega smo htjeli ubaciti naprijed s Million bellsima, da se cijela teglica popuni sa cvjetnim i necvjetnim slapovima’, dodaje.

‘Tamjan prije svega ima specifičan miris, podsjeća malo na citrus iodbija razno razne insekte, između ostalog i komarce’, dodaje. Tamjan se brzo razraste pa ga je potrebno povremeno i šišati. Ove jednogodišnje biljke balkone krase do listopada, a jednom mjesečno potrebno ih je gnojiti univerzalnim gnojivom.
Treba ih često zalijevati
‘Ono što je važno kod svih ovih biljaka, iako one vole sunce, treba ih često zalijevati, znači četiri puta tjedno jer je u maloj teglici, nema toliko prostora, zemlja se isušuje, a jako je važno paziti na vlagu zemlje’, upozorava Lidija.

Osim u žardinijerama ili visećim teglicama, cvjetne slapove moguće je napraviti i u samostojećim teglicama. U ovoj terakotnoj lijepo je kombinirati Cosmose koji će ostati uspravni i tako dati ravnotežu visećem bilju.
‘Viseći slap ćemo dobiti od Verbena. Postoji više vrsta Verbena, postoje uspravne i postoje i one puzajuće koje rastu nisko, tj. Šire se kao nisko i onda ih težina glavice, težina cvijeta ih dolje prebaci. Možemo ih isto tako odmah preusmjeriti na koso ako želimo odmah dobiti efekt visećeg, tj. efekt slapa’, kaže.
Uspijeva u polusjeni
Verbene vole sunce isto kao i Cosmos. Zato uz Verbene i Cosmose sadimo Nepetu. Ona kao i tamjan odbija komarce i razne druge insekte.

‘To je zimzelena biljka koja inače raste nisko. Isto spada u porodicu puzavaca, međutim kad ju posadimo u teglu, onda će pratiti tlo do kuda ide i onda će početi padati. Kako će rasti, tako će padati. Htjeli smo obogatiti ovu teglicu. Prilično je šarena , a ovo će ju malo smiriti. Možemo to i tako reći’, kaže Lidija.
Ova kombinacija također zahtjeva dosta sunca. Može uspjeti i u polusjeni, ali nikako u sjeni. Uz svakodnevni pogled na šarene cvjetne slapove, ljeto će biti opuštenije i zabavnije.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.






