Vrt
Vertikalni vrtovi za svježinu prostora
Vertikalni vrtovi sežu još u doba Babilona i smatrali su se jednim od sedam svjetskih čuda. Tada je to bila građevina sa platformama prekrivenim slojem trske i zemlje, što je omogućavalo da biljke prekrivaju gotovo svu raspoloživu površinu građevine. Danas, vertikalni vrtovi krase poslovne prostore, ali i stanove.
Zeleni zidovi vrlo su praktični
Vertikalni ili uspravni vrtovi idealno su rješenje za sve one koji žele u svoj prostor unijeti zelenilo, a ne izgubiti slobodan prostor.
“Mogu se postaviti u praktički svakom prostoru, naravno ako ispoštujemo određene preduvjete koji su nam potrebni, a to je voda, jer nam je potreban dovod i odvod vode, te da imamo dovoljnu količinu svjetlosti. Naravno, da tu i tamo netko pripazi na njih, brine se i pogleda ih”, objašnjava Tin Udovč, dizajner zelenih zidova.

Ovaj zeleni zid ukrašava jedan zatvoreni balkon, no često se nalaze unutar stanova, a vrlo je popularan vertikalni vrt u kuhinji koji sadrži začinsko bilje.

Automatsko zalijevanje bilja
To bilje je živo, stoga mora biti zaliveno. Čovjek ne mora sam zalijevati svaku teglicu posebno, već se to može obavljati i automatskim zalijevanjem, a za to trebamo imati dovodnu cijev za vodu i na kraju odvod vode, jer svaka posuda iz koje raste bilje se procjeđuje jedna u drugu, a višak vode se skuplja u jedan žlijeb i iz tog žlijeba se odvodi u odvodnju iz kuće van.
Što ako nismo u mogućnosti imati zeleni zid?
U slučaju da u prostoru nemamo mogućnost dovesti i odvesti vodu, što je čest slučaj kada ljudi žele u svom dnevnom boravku imati zeleni zid, te bi to zahtijevalo takve građevinske radove i zahvate koje nisu isplativi te bi previše uništavali prostor, možete posegnuti za alternativnom opcijom.

Rješenje postoji, a to su cvjetni moduli, heksagoni, s kojima se može riješiti ovaj problem koji neće zahtijevati navodnjavanje, no, u tom se slučaju čovjek sam brine oko bilja.
Briga oko bilja je minimalna
Izbor bilja za vertikalni vrt ovisi o mikroklimi prostora u kojem će se nalaziti, dakle, ovisi o količini svjetlosti i topline. Na temelju tih podataka, napravit će se konačan izbor bilja, ali uglavnom se mogu koristiti sve sobne biljke. Kad su jednom posađene, briga oko njih je minimalna.

Nekakvo redovno održavanje koje provodi vlasnik tog zelenog zida se uglavnom svodi na to da se odrežu prerasli, osušeni listovi, jer to bilje konstantno raste i da se provjeri je li se neka kapaljka zaštopala od navodnjavanja zbog kamenca koji se taloži. To se primijeti po tome je li zemlja vlažna ili nije vlažna i onda u tom slučaju se kapaljka zamijeni.
Svaka je biljka posađena u svojoj posudi, a one su međusobno povezane u cjelinu
“Unutra stavljamo kao drenažu lapilo, vulkansku lavu, ne stavljamo ništa drugo zato što vulkanska lava osim što nam služi kao drenaža ima i svojstvo apsorpcije vode tako da taj drenažni sloj ujedno služi i kao mali rezervoar vode i nakon toga stavljamo unutra supstrat za sadnju koji sami miješamo”, objašnjava Tin.

Biljke koje sade prilagođene su rastu u modulima, a teglice mogu biti različitih veličina. U njihove module mogu se posaditi i veće biljke te se može postići efekt džungle.
Biljke pročišćavaju zrak pa unošenjem vertikalnog vrta u prostor, svoj dom činimo svježijim.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
