Povežimo se

Vrt

Vertikalni vrtovi za svježinu prostora

Vertikalni vrtovi sežu još u doba Babilona i smatrali su se jednim od sedam svjetskih čuda. Tada je to bila građevina sa platformama prekrivenim slojem trske i zemlje, što je omogućavalo da biljke prekrivaju gotovo svu raspoloživu površinu građevine. Danas, vertikalni vrtovi krase poslovne prostore, ali i stanove.

Zeleni zidovi vrlo su praktični

Vertikalni ili uspravni vrtovi idealno su rješenje za sve one koji žele u svoj prostor unijeti zelenilo, a ne izgubiti slobodan prostor.

“Mogu se postaviti u praktički svakom prostoru, naravno ako ispoštujemo određene preduvjete koji su nam potrebni, a to je voda, jer nam je potreban dovod i odvod vode, te da imamo dovoljnu količinu svjetlosti. Naravno, da tu i tamo netko pripazi na njih, brine se i pogleda ih”, objašnjava Tin Udovč, dizajner zelenih zidova.

Ovaj zeleni zid ukrašava jedan zatvoreni balkon, no često se nalaze unutar stanova, a vrlo je popularan vertikalni vrt u kuhinji koji sadrži začinsko bilje.

Automatsko zalijevanje bilja

To bilje je živo, stoga mora biti zaliveno. Čovjek ne mora sam zalijevati svaku teglicu posebno, već se to može obavljati i automatskim zalijevanjem, a za to trebamo imati dovodnu cijev za vodu i na kraju odvod vode, jer svaka posuda iz koje raste bilje se procjeđuje jedna u drugu, a višak vode se skuplja u jedan žlijeb i iz tog žlijeba se odvodi u odvodnju iz kuće van.

Što ako nismo u mogućnosti imati zeleni zid?

U slučaju da u prostoru nemamo mogućnost dovesti i odvesti vodu, što je čest slučaj kada ljudi žele u svom dnevnom boravku imati zeleni zid, te bi to zahtijevalo takve građevinske radove i zahvate koje nisu isplativi te bi previše uništavali prostor, možete posegnuti za alternativnom opcijom.

Rješenje postoji, a to su cvjetni moduli, heksagoni, s kojima se može riješiti ovaj problem koji neće zahtijevati navodnjavanje, no, u tom se slučaju čovjek sam brine oko bilja.

Briga oko bilja je minimalna

Izbor bilja za vertikalni vrt ovisi o mikroklimi prostora u kojem će se nalaziti, dakle, ovisi o količini svjetlosti i topline. Na temelju tih podataka, napravit će se konačan izbor bilja, ali uglavnom se mogu koristiti sve sobne biljke.  Kad su jednom posađene, briga oko njih je minimalna.

Nekakvo redovno održavanje koje provodi vlasnik tog zelenog zida se uglavnom svodi na to da se odrežu prerasli, osušeni listovi, jer to bilje konstantno raste i da se provjeri je li se neka kapaljka zaštopala od navodnjavanja zbog kamenca koji se taloži. To se primijeti po tome je li zemlja vlažna ili nije vlažna i onda u tom slučaju se kapaljka zamijeni.

Svaka je biljka posađena u svojoj posudi, a one su međusobno povezane u cjelinu

“Unutra stavljamo kao drenažu lapilo, vulkansku lavu, ne stavljamo ništa drugo zato što vulkanska lava osim što nam služi kao drenaža ima i svojstvo apsorpcije vode tako da taj drenažni sloj ujedno služi i kao mali rezervoar vode i nakon toga stavljamo unutra supstrat za sadnju koji sami miješamo”, objašnjava Tin.

Biljke koje sade prilagođene su rastu u modulima, a teglice mogu biti različitih veličina. U njihove module mogu se posaditi i veće biljke te se može postići efekt džungle.

Biljke pročišćavaju zrak pa unošenjem vertikalnog vrta u prostor, svoj dom činimo svježijim.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice