Vrt
Što je potrebno za uzgoj avokada iz koštice? Nije težak zadatak, ali na neke stvari treba paziti
Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete
Avokado je poznato tropsko voće koje se izvorno uzgaja u Južnoj i Sjevernoj Americi, točnije, centralnom Meksiku. Plod se izvorno naziva i aligatorskom kruškom. Ovo je vrlo ljekovito voće koje se može koristiti za izradu ulja u kozmetici, ali i za brojna jela u kulinarstvu.
Što je potrebno za uzgoj avokada?
Smatra se da postoji oko 80 sorti avokada, a svaka od njih zahtijeva uglavnom iste uvjete. Uzgojiti avokado iz koštice ili već gotove biljke nije nimalo težak zadatak. Ovo voće je poznato po svojoj velikoj koštici u sredini iz koje u vlastitom domu možete uzgojiti avokado.
Uzgoj avokada iz koštice
Prije nego se odlučite za sadnju, postoji par stvari na koje trebate pripaziti. Prvo, prilikom čišćenja avokada nemojte oštetiti smeđu kožicu koja prekriva košticu. Izvadite je i odredite koji je gornji, a koji donji dio koštice jer će se iz donjeg dijela razvijati korijenje. Gornji dio često je više šiljast nego donji što ćete lako prepoznati.
Probušite košticu s tri čačkalice tako da je možete postaviti na čašu na način da je jedna polovica koštice u vodi. Najbolje bi bilo da koristite prozirnu čašu da biste mogli vidjeti napredak. Ostavite je u vodi i uz sunčevu svjetlost sve dok ne počne klijati i stvarati korijenje i listiće. Listići će se pojaviti na mjestima na kojima se koštica raspuknula, što se najčešće dogodi nakon par tjedana boravka u vodi. Klijanje i pojavljivanje listića se događa nakon mjesec do dva mjeseca. Vodu promijenite svakih tjedan dana kako ne bi došlo do nakupljanja bakterija.
Artičoka u vašem vrtu ili na terasi – saznajte kako se sadi i njeguje ova ukusna biljka
Ostavite košticu u takvim uvjetima dok ne počne klijati i stvarati korijenje. Ono izlazi nakon dva do četiri tjedna. Nakon što stvori stabalce od 15-ak centimetara, možete je posaditi u zemlju. No, i nakon što ste se pobrinuli oko koštice, postoji nekoliko stvari na koje morate posebno paziti kod uzgoja avokada.
Temperatura
S obzirom na to da se radi o tropskoj biljci, klima za uzgoj avokada treba biti topla i bez mraza. Ova voćka jako voli sunce i toplinu pa bi bilo pametno izbjegavati temperature koje bi mogle izazvati smrzavanje. Teško će podnijeti temperature niže od 7°C. Sađenje je zato najbolje odraditi u kasno proljeće ili rano ljeto.
Ako biljci avokada neće odgovarati toplina počet će joj padati listovi, a ako ima premalo sunca, počet će gubiti boju.
Tlo
Tlo za sađenje avokada mora biti propusno pa nije loše u zemlju dodati kamenčiće. Prilikom sađenja avokada iz sjemenke, sadite je tako da korijen bude pod zemljom, ali da koštica ostaje iznad površine zemlje. Ako ga sadite na vrtu, a ne u posudu, bilo bi dobro da se nalazi u blizini drugih stabala kako bi se lakše oprašivalo i bolje razvijalo plodove.
Također, pazite da ga posadite na mjesto zaštićeno od vjetra. Gnojenje nije potrebno u velikim količinama, ali može pomoći rastu biljke. Avokado treba dušik i malo cinka pa možete koristiti gnojivo za stabla citrusa. Dobra opcija je da takav kompost sami napravite, ako imate mogućnost.
Voda
Zalijevanje avokada mora biti često, no biljka ne smije biti natopljena. Najbolji pokazatelj količine vlažnosti su listovi biljke. Ako poprime žutu boju, znači da je biljka previše natopljena vodom. Dok avokado raste, mijenjanje vode bi trebalo biti svakih nekoliko dana, oko dva do tri puta dnevno. Pravilo kod zalijevanja avokada je da dopustite da se zemlja osuši prije nego je ponovno zalijete.
Avokado zbilja voli vlažnu zemlju i to toliko da odrasla stabla zahtijevaju oko 75 litara vode dnevno.
Održavanje
Ako sadite avokado iz koštice, ona će se s vremenom osušiti i stvoriti drvce od 15-ak centimetara, što je znak da je vrijeme da je presadite u vrt ili u veću teglu. Prije toga ćete je trebati skratiti za pola, na oko 7 centimetara visine. Sađenje iz sjemenke donosi plodove tek nakon nekoliko godina, to može biti pet godina, ali i u 15, a kroz to vrijeme ćete morati biljku orezivati.
Jednostavne i predivne… Uzgojite ivančice u vrtu ili na balkonu
Savjeti u vezi orezivanja avokada:ako želite postići grmoliki rast, prvo obrezivanje trebalo bi biti već kada biljka naraste oko 30 cm (nakon prvog orezivanja na 15 cm)orezivanje avokada se radi tako da biljku režete na pola njene visinepotrebno je odstraniti i vrhove, to su najčešće dva zadnja lista na granama, nemojte se brinuti što biljku režete na pola, to će pomoći da nema tanke grane već da se zdravo razvija.
Biljne uši na avokadu čest su neprijatelj koji dolazi uz niske temperature. Kako biste se riješili uši na ovoj biljci, za početak ih možete isprati vodom, a nakon toga koristite prirodne preparate kako bi zaštitili biljku. Potrebno je često provjeravanje jer se štetočine vrlo brzo mogu vratiti.
Avokado u Hrvatskoj
Uzgoj avokada u Hrvatskoj nije česta pojava iako Hrvatska ima ugodnu klimu s toplim ljetima i može biti pogodna za uzgajanje ovog tropskog voća, posebno na nekim mikrolokacijama po otocima i samom jugu.
Ipak, prva veća plantaža ove voćke u Hrvatskoj otvorena je tek 2019. godine. U Hrvatskoj će tako najlakše uspjeti u uvjetima suptropske klime – južnoj Dalmaciji, Korčuli, Hvaru i u Dubrovniku gdje postoji nekoliko velikih primjeraka ovog stabla. Zabilježen je i primjer stabla avokada kod Zadra koje daje plodove, što pokazuje da mu ne smeta niti malo sjevernija strana Dalmacije.
Izvor: ekovrtlar.me
Vrt
Postrna sjetva: Drugi urod prije nego vrt zaspi
Za sve koji žele iskoristiti svaki kvadrat zemlje, postrna sjetva ostaje jedan od najjednostavnijih i najisplativijih poteza u cijeloj vrtlarskoj sezoni…
Srpanj u povrtnjaku rijetko izgleda prazno. Grah je obran, grašak je davno završio svoj krug, a gredica koja je do jučer bila puna zelenila sada zjapi. Upravo tu počinje priča o postrnoj sjetvi.
Postrna sjetva znači da se ista gredica iskoristi dvaput u istoj sezoni. Nakon što se ubere rani usjev poput graha, graška ili mladog krumpira, na isto mjesto sije se nova kultura koja stigne sazrijeti prije zime. Neki vrtlari je nazivaju i naknadnom sjetvom ili drugim krugom sjetve, no princip je uvijek isti: iskoristiti svaki kvadrat zemlje i svaki preostali topli tjedan, umjesto da gredica čeka sljedeće proljeće.
Razlika prema plodoredu je bitna, iako se pojmovi često miješaju. Plodored je dugoročan raspored: kulture se izmjenjuju iz godine u godinu kako se tlo ne bi iscrpilo i kako se bolesti vezane uz određenu biljku ne bi nakupljale. Postrna sjetva je kratkoročan potez unutar iste sezone. Jedno ne isključuje drugo: dobro planirana postrna sjetva zapravo je dio šireg plodoreda, jer redovito mijenja koju kulturu gredica nosi.
Zašto je srpanj i dalje dobar trenutak
Najveći izazov u ovo doba godine nije nedostatak vremena, nego visoka temperatura i suho tlo. Klijanje sitnog sjemena u takvim uvjetima ide sporije nego u svibnju. Ipak, dani su dovoljno dugi da mnoge kulture stignu do berbe prije prvih hladnijih noći, pa je druga sjetva i dalje isplativa.
Prema iskustvima naših vrtlara, lipanj je mjesec kada vrt dobiva pravi zamah: mrkva i peršin siju se upravo tada za jesenski urod, jer preskaču najgori dio ljetne vrućine u tlu i intenzivnije kreću rasti čim dođu prvi hladniji dani. Isto vrijedi i za salatu: sorte poput maslačaste ili hrastove salate podnose visoke temperature bolje od klasičnih glavatih sorti, pa su bolji izbor za srpanjsku postrnu sjetvu. Rotkvica i repa rastu još brže. Do uroda im treba tek tri do četiri tjedna, što ih čini idealnima za popunjavanje svake gredice koja se odjednom oslobodila.
Blitva je posebno zahvalna kultura za ovo razdoblje. Brzo raste, dobro podnosi vrućinu i može se brati kroz cijelo ljeto, pa je česta preporuka za onaj dio vrta koji je ostao prazan nakon prvog kruga sjetve.
Kako srpanjska sjetva izgleda u praksi
Kad se gredica isprazni, prvi korak nije sjeme, nego tlo. Ljetni usjevi poput graha ili graška iscrpe hranjive tvari, pa gredicu vrijedi lagano prekopati i dodati sloj zrelog komposta prije nove sjetve. To je ulaganje koje se vraća već kroz nekoliko tjedana, kroz zdraviji i brži rast nove kulture.
Sjeme se u srpnju sije nešto dublje nego u proljeće, jer sunce brže isušuje površinski sloj tla. Nakon sjetve nužno je redovito zalijevanje, po mogućnosti ujutro, kako bi biljka imala vodu za cijeli dan, a lisna masa ostala suha do večeri. Vrtlari koji planiraju klimatsku zonu i raspored sadnje unaprijed, uglavnom lakše pogode pravi trenutak za ovu drugu sjetvu.
Zaštita od vrućine: kako sjeme uopće preživi srpanj
Najveći neprijatelj postrne sjetve nije nedostatak vremena, nego sunce koje u nekoliko sati osuši površinski sloj tla. Nekoliko provjerenih trikova pomaže da sjeme uopće proklija.
Sjenčanje je prvi korak. Laka mrežica za zasjenu, obično 30 do 50 posto propusnosti, postavljena preko gredice u prvih desetak dana smanjuje temperaturu tla za nekoliko stupnjeva, a time i isparavanje vode. Istu ulogu može odigrati i improvizirana sjena: postavljena daska, karton ili grančice položene preko reda dok klice ne izbiju.
Vrijeme sjetve tijekom dana također igra ulogu. Sjeme je najbolje sijati kasno poslijepodne ili predvečer, kada se tlo već malo ohladilo. Ako se sije ujutro, sunce tijekom dana može presušiti gornji sloj prije nego što sjeme uopće upije dovoljno vlage za klijanje.
Pred-namakanje sjemena dodatno ubrzava i olakšava klijanje. Sitno sjeme poput salate, rotkvice ili mrkve namoči se u mlakoj vodi šest do dvanaest sati prije sjetve. Time se skraćuje vrijeme koje sjeme provede u suhom, vrućem tlu, pa se smanjuje rizik da presuši prije nego što proklija. Nakon sjetve, gredicu je dobro odmah lagano zaliti i po potrebi prekriti tankim slojem malča koji zadržava vlagu bliže površini.
Krajem kolovoza i u ranom rujnu red dolazi na kulture koje podnose i prve hladnije noći: matovilac, zimska salata, špinat i razne vrste rukole. Prema našem vodiču za kolovošku sjetvu, salatna rukola posijana krajem kolovoza ima najbolju šansu preživjeti prve mrazeve, dok divlja rukola posijana ranije osigurava urod svježih listova prije zime, a zatim mirno čeka proljeće. Matovilac se sije izravno u pripremljeno tlo i pokriva netkanim materijalom čim temperature počnu padati, a onda se bere praktički cijele zime. Ovaj drugi val zapravo je klasična jesenska dosjetva, nastavak iste ideje koja je krenula još u srpnju.
Što posijati i kada: kratki pregled rokova
Za lakše planiranje, evo okvirnih rokova sjetve i vremena do berbe za kulture koje najčešće dolaze na red kod postrne sjetve:
- Rotkvica — sije se do kraja kolovoza, berba za 3 do 4 tjedna
- Salata (maslačasta, hrastova) — sije se tijekom srpnja i kolovoza, berba za 4 do 6 tjedana
- Blitva — sije se do sredine kolovoza, berba za 6 do 8 tjedana, a bere se postupno kroz cijelu jesen
- Mrkva — sije se u lipnju i srpnju za jesenski urod, berba za 10 do 12 tjedana
- Špinat — sije se krajem kolovoza, prva berba mladih listova za oko 6 do 8 tjedana
- Matovilac — sije se u rujnu, bere se tijekom cijele zime
- Rukola (salatna i divlja) — sije se krajem kolovoza, berba za 3 do 5 tjedana
Kad se ovi rokovi poklope s vremenom žetve ranijih kultura, gredica praktički nikad ne ostaje prazna.
Koje kulture najbolje odgovaraju postrnoj sjetvi
Za postrnu sjetvu najbolje prolaze biljke s kratkim vegetacijskim razdobljem, one kojima ne treba puno vremena da dođu do berbe. Rotkvica, salata, blitva, špinat, mladi luk i razne vrste kupusnjača spadaju u tu skupinu. Mrkva i peršin traže nešto dulje da sazriju, ali upravo zato ima smisla sijati ih baš sada: dok temperatura opada, korijen nastavlja rasti, a plod je slađi nego kad je sazrio u punoj ljetnoj vrućini.
Vrijedi izbjegavati ponovnu sjetvu iste porodice na istom mjestu odmah nakon žetve, isti princip koji vrijedi i kod klasičnog plodoreda i visokih gredica. Ako je gredica prije nosila mahunarke poput graha, dobro će joj doći lisnato povrće ili korjenaste kulture, jer imaju drugačije potrebe za hranjivim tvarima i manje su izložene istim bolestima tla.
Strpljenje u prvim tjednima
Srpanjska postrna sjetva traži malo više pažnje nego proljetna, prije svega zbog vode. Tlo se brzo suši, a sitno sjeme lako presuši prije nego što uspije proklijati. Zato je vrijedno provjeravati vlažnost prstom, nekoliko centimetara ispod površine, umjesto oslanjati se samo na izgled tla. Malčiranje tanjim slojem organskog materijala oko mladih biljčica dodatno pomaže zadržati vlagu i smanjuje potrebu za svakodnevnim zalijevanjem.
Nagrada za taj trud dolazi već krajem ljeta, kada gredica koja je izgledala prazna ponovno bude puna zelenila, a povrtnjak umjesto jednog kruga uroda daje dva. Za sve koji žele iskoristiti svaki kvadrat zemlje, postrna sjetva ostaje jedan od najjednostavnijih i najisplativijih poteza u cijeloj vrtlarskoj sezoni.
Vrt
Borgesov labirint u Veneciji obnovljen nakon 15 godina: PwC Italija glavni je sponzor restauracije
Po svojoj koncepciji podsjeća na formalne, geometrijski uređene vrtove kakvi su nekoć krasili talijanske renesansne palače, sličan pristup simetriji i preciznoj organizaciji prostora danas je i dalje jedan od omiljenih stilova pri planiranju vrta
Na otoku San Giorgio Maggiore u Veneciji ponovno se otvaraju staze Borgesovog labirinta, jednog od najljepših i najupečatljivijih labirinata u Italiji. Nakon petnaest godina od dovršetka, obnova je stigla baš na četrdesetu obljetnicu smrti argentinskog pisca Jorgea Luisa Borgesa (1899. – 1986.), kojemu je labirint i posvećen. Glavni sponzor projekta bila je tvrtka PwC Italija, koja se pridružila Zakladi Giorgio Cini u ovom zahtjevnom pothvatu.
Borgesov labirint je djelo arhitekata Buore i Palladija i danas predstavlja gotovo treći klaustar kompleksa, prostor koji spaja staro i suvremeno, arhitekturu i književnost, krajolik i literaturu. Otvoren za javnost 2021. godine kroz vođene obilaske u organizaciji VisitCinija, u posljednjih pet godina privukao je više od 25.000 posjetitelja. Po svojoj koncepciji podsjeća na formalne, geometrijski uređene vrtove kakvi su nekoć krasili talijanske renesansne palače, sličan pristup simetriji i preciznoj organizaciji prostora danas je i dalje jedan od omiljenih stilova pri planiranju vrta.
Renata Codello, glavna tajnica Zaklade Giorgio Cini, istaknula je da su obnova i trajna briga o otoku i njegovoj baštini temelj djelovanja zaklade još od 1951. godine. Prema njezinim riječima, riječ je o kontinuiranom, znanstveno utemeljenom i vizionarskom projektu, koji konzervatorsku obnovu ne shvaća kao puki odgovor na hitne situacije, već kao proces prilagodbe prošlosti sadašnjosti. Otok, dodaje, zaklada oduvijek doživljava kao svojevrstan laboratorij restauracije, mjesto koje povezuje strogost struke s kreativnim izazovom.
Giovanni Andrea Toselli, predsjednik uprave PwC Italije, naglasio je da je obnova Borgesovog labirinta osobito značajan projekt jer objedinjuje očuvanje baštine, promicanje kulture i brigu o pristupačnosti. Prema njegovim riječima, podržati ovakvu inicijativu znači učiniti lokalitet velike umjetničke vrijednosti pristupačnijim i otvorenijim širokoj publici, uz poštovanje jedinstvenog ambijenta otoka San Giorgio Maggiore. Time se, kaže Toselli, nastavlja smjer djelovanja inicijative PwC for Culture, koja kroz partnerstva s kulturnim institucijama nastoji čuvati sjećanje i stvarati vrijednost za zajednicu.
Kako je tekla obnova
Radovi su započeli uklanjanjem 165 osušenih ili oštećenih grmova šimšira (Buxus sempervirens), biljke koja se stoljećima koristi upravo za izradu ovakvih zelenih struktura zahvaljujući svojoj gustoći i otpornosti na rezidbu. Slična logika stoji iza topiarija kao ukrasnog elementa vrta, gdje se zimzelene, sporo rastuće vrste poput šimšira oblikuju u precizne geometrijske forme.
Nakon uklanjanja starih biljaka uslijedila je temeljita inspekcija sustava navodnjavanja, a malfunkcionalne linije zamijenjene su novima, čime je sustav vraćen u puni pogon. Tlo je pripremljeno gnojidbom i unošenjem oko dva kubična metra novog, prikladnog supstrata, kako bi se osiguralo pravilno ukorjenjivanje novih sadnica. Zatim su posađene nove biljke šimšira iste vrste, odabrane zbog već razvijenih krošnji i naknadno orezane tako da se skladno uklope u postojeći oblik labirinta.
Konstantnim praćenjem rasta i navodnjavanja utvrđeno je koje su se biljke uspješno ukorijenile, dok su primjerci koji nisu dobro reagirali zamijenjeni dodatnih 30 novih sadnica. Usporedno s tim radovima, ručno je uklonjen korov kroz cijeli labirint kako bi se očuvala njegova cjelovita skladnost.
Labirint dostupan svima
Poseban naglasak stavljen je i na pristupačnost lokaliteta. Prvi zahvat odnosio se na stazu prema ulazu: uklonjen je višak šljunka, staze su izravnate i trasirane, a postavljeni su certificirani saćasti paneli koji omogućuju sigurno kretanje i osobama sa smanjenom pokretljivošću. Zahvaljujući stabilizaciji površine, prilaz labirintu danas je prirodan, ugodan i siguran za sve posjetitelje, princip koji je sve prisutniji i u suvremenom urbanizmu, gdje se sve više razmišlja o gradovima prilagođenima svim skupinama građana.
U suradnji s Talijanskim savezom slijepih i slabovidnih osoba (UICI), a posebno uz doprinos Gabrielea Marina, predsjednika Područnog odbora za Veneciju, izrađena je i postavljena taktilna mapa koja prikazuje raspored labirinta. Ona posjetiteljima omogućuje da se unaprijed upoznaju s rutom prije nego što krenu među stazama od šimšira.
Renata Codello dodaje da je pitanje pristupačnosti kulturnim lokalitetima puno šire nego što se obično misli. U doba produženog životnog vijeka, kaže, potrebno je razvijati nove oblike gostoljubivosti, jer ljepota mjesta znatno pridonosi ljudskoj dobrobiti, ali zahtijeva konkretne akcije. Obitelji i mlađe generacije danas na drugačiji način doživljavaju umjetničke lokalitete, pa je ponuditi pozitivno iskustvo koje se može podijeliti s drugima važan korak prema uključivosti.
Kada posjetiti labirint
Borgesov labirint otvoren je za posjetitelje od sredine srpnja, s prilagođenim radnim vremenom, a sve informacije dostupne su na službenoj stranici visitcini.com. U jesen će PwC Italija ponuditi i besplatan vikend otvorenja, tijekom kojeg će svi zainteresirani moći doživjeti imerzivnu šetnju kroz zelenilo otoka San Giorgio. Detalji rezervacije bit će objavljeni putem službenih kanala Zaklade Giorgio Cini i PwC Italije.
Ovakvi projekti, u kojima zelenilo, arhitektura i pristupačnost postaju dio iste priče, sve su češći i u drugim europskim gradovima, gdje krajobrazna arhitektura i urbanizam više ne funkcioniraju odvojeno, već se promatraju kao cjelina.
Stefano Boeri: Arhitekt koji vraća prirodu u gradove
Info i foto:
Fondazione Giorgio Cini
Ufficio Stampa
PwC per la cultura
Ufficio Stampa
