Vrt

Sobno bilje koje podnosi nedostatak svjetla

Često jednostavno nemamo dovoljno svjetla u zatvorenom prostoru da naše biljke budu najsretnije. Biljke u koje se zaljubimo nisu uvijek one koje se dobro uklapaju u prostore u koje ih želimo staviti, nažalost.

Prije nego što počnemo, možda se pitate što se točno računa kao slabo osvijetljeno područje. Slabo osvjetljenje je zasjenjeno ili uglavnom zasjenjeno bez izravne sunčeve svjetlosti. Ipak nije bez svake svjetlosti. Nijedna biljka ne može rasti u potpunom mraku. Kada govorimo o slabom osvjetljenju, govorimo o onome što ćete često pronaći u blizini sjevernih prozora, u kutovima sobe ili na stubištima.

Biljka zmija (Sansevieria)

Sve Sansevierie imaju arhitektonski izgled i postoji mnogo različitih boja i raznolikih uzoraka koje možete izabrati.

Treba napomenuti da su biljke zmije osjetljive na prekomjerno zalijevanje. Ako im ne dajete previše ljubavi i pažnje, u redu je, rado će se osušiti između zalijevanja.

ZZ biljka (Zamioculcas Zamiifolia)

Druga biljka za slabo osvjetljenje jer, poput biljke zmije, može preživjeti bilo gdje, od slabog do jako osvijetljenog područja i ne smeta joj malo zanemarivanja (predlažemo zalijevanje kada je tlo gotovo potpuno suho ).

Aglaonema

Nazivaju se još i kineske zimzelene biljke, dobro se snalaze u uvjetima slabog osvjetljenja. Oklijevamo spomenuti da se ove biljke klasično smatraju standardnim, dosadnim biljkama za trgovačke centre. Ono što je uzbudljivo kod kineskih zimzelenih biljaka je to što su ovim kompaktnim, bujnim biljkama s lišćem uvedeni novi šareni uzorci i boje križanjima.

Ne samo da su prekrasne, već su jednostavne i sjajne pri slabom osvjetljenju! Obratite pažnju na prekrasne crvene, ružičaste, srebrne i mrlje ili pruge – u kineskom zimzelenom možete pronaći pomalo od svega.

Pothos (Epipremnum Aureum)

Kod kuće, mogu biti tolerantni prema jarko osvijetljenim područjima, kao i prema sjenovitim područjima, poput vrha police za knjige nekoliko metara od prozora. Ne dopustite da se tlo osuši i oni će sretno nastaviti rasti raskošno lišće. Što je područje na kojem se nalaze tamnije, to ćete više zelenila vidjeti na lišću.

Na gornjoj slici je Pothos ‘Marble Queen’, s prekrasnim šarenilom krem boje kroz lišće. Često nosimo i Golden Pothos, koji ima svjetliju žutu šarenost i Green Queen, koja je bliska čvrstoj dubokoj zelenoj boji.

Dracaena Deremensis ‘compacta’

Ova Dracaena izgleda malo drugačije od mnogih drugih u svojoj obitelji, sa svojim bujnim, kompaktnim lišćem. Može postati visoka, iako će ostati prilično uska. Dakle, ako imate usko mjesto gdje ne želite da se biljka raširi, ali želite malo visine, ovo je sjajna opcija. Zapravo, cijela obitelj Dracaena odlična je opcija ako tražite biljke koje podnose slabo svjetlo.

Bršljan (Hedera)

Bršljan je klasik! Može narasti dugo i bujno, a izvrsno je što mogu živjeti u područjima sa slabim osvjetljenjem. Može biti brzorastuća penjačica, ali također lijepo izgleda padajući preko police ili iz viseće posude.

Haworthia

Malo je teško povjerovati da je ovo sukulent jer većina sukulenata voli vrlo jaku svjetlost s barem nekoliko sati izravnog sunca, ali haworthia može preživjeti u slabo do srednje osvijetljenim područjima. Rastu vrlo sporo, ali rado se stave u kut na neko vrijeme, čak i ako nema jakog svjetla.

Aspidistra (Aspidistra Elatior)

Fantastične su biljke za koje se lako brine. Preživljavaju nedosljedno zalijevanje, jako ili slabo osvjetljenje i sobe s temperaturnim fluktuacijama. Ovo je žilava, lijepa biljka koja ima do metra duge listove koji ostaju prilično uspravni.

Ljiljan mira (Spathiphyllum)

Mirovne ljiljane nije potrebno održavati i lijepi su! Sjajnom, bujnom zelenom lišću može biti teško odoljeti, posebno s cvijećem. U duboko zasjenjenim područjima cvat će rjeđe, ali ne može krivo rasti ispunjavajući kut prekrasnim zelenim lišćem.

Imajte na umu nekoliko stvari kada su vaše biljke na slabom svjetlu. Dok će neke sobne biljke tolerirati slabo osvjetljenje i pritom mogu izgledati nevjerojatno, idealno svjetlo je obično neizravno. Možda ćete primijetiti spor rast, a cvjetanje može biti rijetko u sjeni budući da im je obično potrebno barem srednje svjetlo da ubrzaju rast ili cvjetanje. Ipak, ispunite svoja slabo osvijetljena područja ovim biljkama i bit ćete počašćeni lijepim zelenilom svaki put kad prođete.

Related Topics:biljke sobno bilje zatvoren prostor

Up Next

10 najboljih vrsta drveća za izradu bonsaia

Ne propustite

Idealno je vrijeme za sadnju lukovica cvijeća

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.