Vrt

Savjeti za jesensku sadnju maćuhica

Maćuhice cvjetaju tijekom proljeća i jeseni kada su noći hladne, a dani topli. Ako ste među onima sretnicima koji uživaju u blagim južnim zimama, možete uživati u bojama maćuhica posađenih na jesen tijekom cijele zime – čak ih ni mraz i lagano smrzavanje ne zaustavljaju

Idealne za jesenske vrtove, maćuhice nude šareni prikaz gotovo šest mjeseci. U jesen kada su posađene, tijekom zime za vrijeme sunčanih dana, i ponovno u proljeće! S toliko boja za uživanje na različite načine, jesenske i zimske maćuhice trebale bi biti neizostavan dio svakog vrta. Ove biljke donijeti će radost u vrt čak i tijekom hladnih, sumornih mjeseci.

Posadite maćuhice u listopadu kako biste uživali u njihovoj ljepoti tijekom jeseni i zime.

Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Sadnja maćuhica

Priprema: Odaberite mjesto za sadnju koje ima dobru drenažu i unesite 10-15 cm bogate organske materije. Maćuhice vole rahlo, plodno tlo. Idealno je tlo s pH vrijednošću od 5,5 do 6,0.

Sadnja: Pazite da ne sadite preduboko jer biljke mogu uvenuti, istrunuti, a korijenje se ugušiti. Iskopajte rupu malo veću od korijenove kugle maćuhice. Postavite biljku u rupu i nježno popunite tlo oko nje. Dobro pritisnite kako bi biljka bila stabilna.

Održavanje: Nakon sadnje, malčirajte i temeljito zalijte cvjetnjak. Provjeravajte biljke u prva tri tjedna nakon sadnje ili dok ne započne novi rast, kako biste osigurali odgovarajuću vlažnost potrebnu za zdrav rast. Kako ove biljke zahtijevaju vrlo malo njege, daljnje održavanje obično nije potrebno da bi dosegle svoj puni potencijal.

Maćuhice su otporne na hladnoću, ali ako očekujete izuzetno hladne noći, možete ih prekriti i plastičnim tunelom kako biste ih zaštitili

Maćuhice – šarolike biljke otporne na hladnoću

Gdje saditi maćuhice

Maćuhice su izuzetno svestrane i mogu se koristiti za ukrašavanje različitih dijelova vašeg vrta ili krajolika. Evo nekoliko ideja za sadnju:

Uz staze i zidove: Dodajte nježni niz maćuhica jedne boje ili masu miješanih boja kako biste uljepšali rub, ispod stabla ili uz ogradu, stazu, terasu ili zid.
Vrtne gredice: Pokušajte posaditi pojedinačne biljke u gredice oko trajnica i grmlja koji su završili s cvjetanjem kako biste uljepšali inače sumorni dio krajolika i sakrili stariji, uveli rast.
Kontejneri: Maćuhice također uspijevaju u posudama postavljenim na terasu ili dvorište, ili pored ulaza u vaš dom kako bi goste dočekale veselim bojama.
Viseće košare: Pokušajte s maćuhicama u visećim košarama, koje možete čak unijeti unutra kako biste ih uživali kad je vrijeme prehladno za vrtlarstvo na otvorenom.
Kao poklon: Mala posuda s jesenskim maćuhicama također može biti odličan dar za zimske praznike, rođendane ili samo za uljepšavanje dana nekome tko treba dodir boje u svom životu.

Savjeti kako njegovati krizanteme da cvjetaju tijekom cijele jeseni

Related Topics:biljke istaknuto maćuhice sadnja cvijeća

Up Next

7 dobrih razloga zašto ne biste trebali grabljati lišće u jesen

Ne propustite

5 sobnih biljaka koje su dobre za vaše zdravlje – provjerite imate li ih

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.