Vrt
Predivna cvatuća stabla
U proljeće svjedočimo svoj raskoši prirode. No jedan prizor potpuno ostavlja bez daha, a to je cvat predivnih stabala. U suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom donosimo vam 5 ljepotana koji oblače prekrasno proljetno ruho.
Stablo kao nacionalni simbol – Japanska trešnja
Japancima njezin cvat najavljuje dolazak proljeća i po njoj su nazvali tradicionalni praznik – Sakura. Sakura znači cvijet trešnje i taj naziv u sebi sjedinjuje brojna simbolička značenja. Sakura simbolizira život, ljepotu i radost. No, budući da stablo Japanske trešnje cvate samo dva tjedna godišnje, Sakura simbolizira i životni ciklus, prolaznost, smrt i regeneraciju. U vrijeme Sakure ili cvjetanja stabla organizira se Hanami- promatranje procvjetalih krošnji. Tada tisuće ljudi popune parkove i zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima uživaju u cvatu ovog prekrasnog drveta.
Nisu samo Japanci očarani cvatućim stablima. Zbog svoje ljepote rado su viđena u mnogim parkovima i vrtovima. O njihovim karakteristikama razgovarali smo s Ivorom Savkovićem, diplomiranim inženjerom agronomije u Iris MBM Vrtnom centru.
S krošnjom širine 3 do 4 metra i visinom od 6 metara Japanska trešnja djeluje impresivno. Iako joj je cvijet nježan, radi se o vrlo otpornoj biljci. Prezimljava i na minus 25 stupnjeva, a najviše joj odgovara vlažno i humusno tlo i sunčeva svjetlost. Cvate u skupinama te se odlikuje krupnim, ružičastim cvjetovima i zelenim listovima.
Specifično stablo-Judino drvo
U ljepoti i izdržljivosti Japanskoj trešnji bi moglo parirati Judino drvo. Ono je specifično, jer cvate uzduž starih grana i na vrhu debla-iz same kore. Stablo Judinog drva cvate prije listanja, najčešće krajem ožujka i početkom travnja. Zbog svoje iznimne otpornosti na sušu i niske temperature može se uzgajati i u kontinentalnim i mediteranskim predjelima. Postoji više vrsta, a radi se najčešće o manjim listopadnim stablima, do 5 metara visine ili o niskim grmovima, do 3 metra visine. Listovi su karakterističnog srcolikog oblika, a razlikuju se dvije vrste: klasično sa zelenim i kanadsko Judino drvo. Pogodno je i za uzgoj u teglama stoga može godinama krasiti vašu terasu.
Stablo uske piramidalne krošnje – Ukrasni glog
Ukrasni glog je listopadno stablo koje se sadi u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo. Ima usku piramidalnu krošnju i može narasti do čak 8 metara. Cvate u svibnju bijelim cvjetovima, no jednako je lijep i u jesen kada do izražaja dolaze njegove tamno narančaste bobice.
Stablo zahvalno za održavanje-Japanski cvijetni drijen
Japanski cvijetni drijen je listopadno nisko stablo koje se odlikuje krupnim, bijelim cvjetovima te žuto zelenim listom. Stablo naraste do 5m visine, ima krošnju piramidalnog oblika širine 2.5 metra. Cvate obilno u travnju i lipnju, a listovi u jesen poprimaju intenzivne boje. Dobro će uspijevati na širokom rasponu tipova tla, no najbolje na humusnim i vlažnim tlima. Ne zahtjeva posebnu njegu te je vrlo zahvalno stablo.
Sadnja crvenocvjetnog kestena
Crvenocvjetni kesten je listopadno stablo, široko razgranato, okruglaste krošnje s tamno zelenim velikim listovima. Cvate u krupnim, piramidalnim cvatovima. Zbog svoje otpornosti na zagađenje, najčešće se sadi u drvoredima uz ceste. U takvom jednom nizu smo ga i mi, u suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom, za vas odlučili posaditi.
Prije sađenja treba napraviti predradnje, ponajprije pripremiti rupu opsega dvaput većeg od opsega bale sadnice i dubine identične dubini zemlje u tegli. Također se treba i pripremiti miješavina supstrata i organskih gnojiva kojom ćemo zagrtati biljku.
Kada je zemlja spremna, trebalo bi provjeriti u kakvom stanju se nalazi korijen sadnice. Nakon što se sadnica izvadi iz tegle, treba razgrnuti zemlju oko korijena. Time će on dobiti prozračnost, a istovremeno ćemo provjeriti jesu li svi dijelovi korijena zdravi. Nakon provjere korijena, drvo se stavlja u rupu te se fiksira njegova visina.
Ako visina nije odgovarajuća, doda se malo zemlje koju treba zagrnuti oko stabla. Kada je stablo učvršćeno, kreće se sa zatrpavanjem. Supstrat s organskim gnojivom se ne smije utiskivati nego ga se treba ravnomjerno rasporediti oko sadnice stabla. Nakon toga uklanjaju se ostaci trave i kamenje te se ostatak zemlje stavlja u rupu. Završni sloj činit će univerzalni supstrat kojim se rupa puni do kraja.
Kada je rupa napunjena, stablo treba obavezno dobro zaliti da se zemlja slegne i da upije dovoljno vode koja korijenu treba za nesmetan rast i razvoj.
Sva ova stabla krasi iznimna otpornost na vremenske uvjete. No, ono što ih ponajviše krasi je iznimna ljepota njihovog cvata. A u njoj imamo prilike uživati upravo sada, u proljeće!
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
Bilje
Erica carnea, proljetna crnjuša – cvijet koji prkosi zimi
Erica carnea L., poznata i kao proljetna crnjuša, zimocvijet ili winter heath, zimzeleni je ukrasni grm iz porodice vrijesova (Ericaceae) koji prkosi tišini zime. Dok priroda još miruje pod hladnim nebom, ova skromna, ali izdržljiva biljka otvara svoje nježne zvonolike cvjetove i unosi prve tonove boje u ogoljeli krajolik. Cvatući od kasne zime do ranog proljeća, često i ispod snježnog pokrivača, proljetna crnjuša postaje simbol buđenja i nade. Njezina ljepota nije samo u cvijetu, već i u poruci – da život u prirodi nikada u potpunosti ne prestaje, čak ni u najhladnijim danima godine. Osim estetske vrijednosti, ova vrsta ima i ekološki značaj jer predstavlja jedan od rijetkih izvora nektara za rane oprašivače u hladnijem dijelu godine.
Biljke koje cvatu zimi: Savjeti za sadnju i odabir najljepših vrsta
Podrijetlo i stanište
Ova vrsta potječe iz planinskih i brdskih područja središnje, istočne i južne Europe, uključujući Alpe, Apenine, Karpate i Balkanski poluotok. Raste prirodno na travnjacima, rubovima šuma i stjenovitim padinama, od nizina pa do oko 2000 m nadmorske visine.
U prirodi proljetnu crnjušu često nalazimo u šumskim rubovima i svjetlijim šumskim svodovima, gdje uspijeva na različitim tlima — od pjeskovitih i glinenih do vapnenastih i neutralno do blago kiselih. Otporna je na niske temperature i može cvjetati čak i dok je tlo još pokriveno snijegom.
Mahonia media – zimska zvijezda u vašem vrtu
Izgled biljke
Erica carnea je nisko rastući, zimzeleni grm koji se širi po tlu. Tipično doseže visinu 10–50 cm, ponekad do 60 cm, a grane mogu biti polegnute ili malo uzdižuće. Listovi su sitni i igličasti, skupljeni po 3–4 u pršljenu, tamnozeleni i sjajni, što biljci daje gustu zimzelen izgled tijekom cijele godine. Cvjetovi su karakteristični — viseći, zvonasti, obično roze, crvenkasti, rijetko bijeli, skupljeni u male grozdaste cvatove duž izboja. Cvatu vrlo rano, često već od veljače do travnja, zato je biljka posebno cijenjena u vrtlarstvu za razdoblje kada malo što drugo cvjeta. Plod je mala kapsula koja sadrži sitne sjemenke, a cvjetovi su dvospolni i privlače oprašivače poput pčela kada je vrijeme dovoljno toplo.
Sadnja i njega u vrtu
Erica carnea je relativno nezahtjevna za uzgoj, ali dobro prosperira ako joj se osiguraju odgovarajući uvjeti. Voli dobro drenirano, neutralo do slabo kiselo tlo, koje ne treba biti prebogato hranjivim tvarima. Podnosi i blago alkalna tla i preferira sunčane do polusjenovite položaje. Biljka je prilično prilagodljiva te uspijeva na različitim položajima u vrtu.
Sadnja
adnja se obično obavlja u jesen (rujan–studeni), uz razmak oko 20–30 cm između biljaka ako se sade grupe. Prilikom sadnje dobro je tlo lagano razrahliti i osigurati drenažu kako sadnica ne bi stajala u vodi.
Zalijevanje
Tijekom sušnih razdoblja treba redovito zalijevanje, osobito za vrijeme uspostave nakon sadnje. Biljka ne podnosi stajaću vodu i može trpjeti ako je tlo previše vlažno.
Rezidba
Blaga rezidba nakon cvatnje potiče bujniji rast i bolje formiranje novih izboja. Ne preporučuje se drastično rezanje starog, drvenastog dijela biljke.
Razmnožavanje
Razmnožava se ljetnim reznicama ili sjemenjem, a reznice najbolje ukorijenjuju u vlažnom supstratu.
Uloga u vrtu i korisnost
Proljetna crnjuša se često koristi kao ukrasna pokrivačica tla ili rubna sadnja u gredicama i kamenjarima. Zbog ranog cvjetanja, oplemenjuje vrt u kasnu zimu i rano proljeće kada većina biljaka još miruje. Također je medonosna: pčele sakupljaju nektar i pelud s njenih cvjetova kad su drugi izvori hrane ograničeni, čime pridonosi podršci ranog oprašivanja.
Erica carnea je lijepa, otporna i korisna vrtna biljka koja svojim ranom cvatnjom donosi boju i život u vrt u vrijeme kada je većina drugih biljaka još u mirovanju. Zahvaljujući jednostavnosti uzgoja i širokom spektru kultivara, idealna je za vrtne gredice, kamenjare ili balkonske posude — posebice ako želite zimzelen i cvjetajući vrt tijekom hladnih mjeseci.
Ove je biljke potrebno orezati zimi kako bi uživali u njihovoj ljepoti u proljeće
You must be logged in to post a comment Login