Povežimo se

Vrt

Predivna cvatuća stabla

U proljeće svjedočimo svoj raskoši prirode. No jedan prizor potpuno ostavlja bez daha, a to je cvat predivnih stabala. U suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom donosimo vam 5 ljepotana koji oblače prekrasno proljetno ruho.

Stablo kao nacionalni simbol – Japanska trešnja

Japancima njezin cvat najavljuje dolazak proljeća i po njoj su nazvali tradicionalni praznik – Sakura. Sakura znači cvijet trešnje i taj naziv u sebi sjedinjuje brojna simbolička značenja. Sakura simbolizira život, ljepotu i radost. No, budući da stablo Japanske trešnje cvate samo dva tjedna godišnje, Sakura simbolizira i životni ciklus, prolaznost, smrt i regeneraciju. U vrijeme Sakure ili cvjetanja stabla organizira se Hanami- promatranje procvjetalih krošnji. Tada tisuće ljudi popune parkove i zajedno sa svojim obiteljima i prijateljima uživaju u cvatu ovog prekrasnog drveta.

japanski-dvorac-nara-cvat-japanske-tresnje-sakura-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Nisu samo Japanci očarani cvatućim stablima. Zbog svoje ljepote rado su viđena u mnogim parkovima i vrtovima. O njihovim karakteristikama razgovarali smo s Ivorom Savkovićem, diplomiranim inženjerom agronomije u Iris MBM Vrtnom centru.

ivor-savkovic-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

S krošnjom širine 3 do 4 metra i visinom od 6 metara Japanska trešnja djeluje impresivno. Iako joj je cvijet nježan, radi se o vrlo otpornoj biljci. Prezimljava i na minus 25 stupnjeva, a najviše joj odgovara vlažno i humusno tlo i sunčeva svjetlost. Cvate u skupinama te se odlikuje krupnim, ružičastim cvjetovima i zelenim listovima.

Specifično stablo-Judino drvo

stablo-cvat-judino-drvo-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: Iris MBM Vrtni centar

U ljepoti i izdržljivosti Japanskoj trešnji bi moglo parirati Judino drvo. Ono je specifično, jer cvate uzduž starih grana i na vrhu debla-iz same kore. Stablo Judinog drva cvate prije listanja, najčešće krajem ožujka i početkom travnja. Zbog svoje iznimne otpornosti na sušu i niske temperature može se uzgajati i u kontinentalnim i mediteranskim predjelima. Postoji više vrsta, a radi se najčešće o manjim listopadnim stablima, do 5 metara visine ili o niskim grmovima, do 3 metra visine. Listovi su karakterističnog srcolikog oblika, a razlikuju se dvije vrste: klasično sa zelenim i kanadsko Judino drvo. Pogodno je i za uzgoj u teglama stoga može godinama krasiti vašu terasu.

stablo-cvat-judino-drvo-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Stablo uske piramidalne krošnje – Ukrasni glog

stablo-ukrasni-glog-cvat-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Ukrasni glog je listopadno stablo koje se sadi u parkovima i vrtovima kao soliterno stablo. Ima usku piramidalnu krošnju i može narasti do čak 8 metara. Cvate u svibnju bijelim cvjetovima, no jednako je lijep i u jesen kada do izražaja dolaze njegove tamno narančaste bobice.

stablo-ukrasni-glog-bobice-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Stablo zahvalno za održavanje-Japanski cvijetni drijen

stablo-cvat-janapski cvijetni-drijen-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Japanski cvijetni drijen je listopadno nisko stablo koje se odlikuje krupnim, bijelim cvjetovima te žuto zelenim listom. Stablo naraste do 5m visine, ima krošnju piramidalnog oblika širine 2.5 metra. Cvate obilno u travnju i lipnju, a listovi u jesen poprimaju intenzivne boje. Dobro će uspijevati na širokom rasponu tipova tla, no najbolje na humusnim i vlažnim tlima. Ne zahtjeva posebnu njegu te je vrlo zahvalno stablo.

stablo-japanski-cvijetni-drijen-list-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: Iris MBM Vrtni centar

Sadnja crvenocvjetnog kestena

Crvenocvjetni kesten je listopadno stablo, široko razgranato, okruglaste krošnje s tamno zelenim velikim listovima. Cvate u krupnim, piramidalnim cvatovima. Zbog svoje otpornosti na zagađenje, najčešće se sadi u drvoredima uz ceste. U takvom jednom nizu smo ga i mi, u suradnji s Iris MBM Vrtnim centrom, za vas odlučili posaditi.

priprema-za-sađenje-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Prije sađenja treba napraviti predradnje, ponajprije pripremiti rupu opsega dvaput većeg od opsega bale sadnice i dubine identične dubini zemlje u tegli. Također se treba i pripremiti miješavina supstrata i organskih gnojiva kojom ćemo zagrtati biljku.

Kada je zemlja spremna, trebalo bi provjeriti u kakvom stanju se nalazi korijen sadnice. Nakon što se sadnica izvadi iz tegle, treba razgrnuti zemlju oko korijena. Time će on dobiti prozračnost, a istovremeno ćemo provjeriti jesu li svi dijelovi korijena zdravi. Nakon provjere korijena, drvo se stavlja u rupu te se fiksira njegova visina.

sađenje-određivanje-dubine-rupe-iris-MBM-domnakvadrat
Foto: DOMnaKVADRAT

Ako visina nije odgovarajuća, doda se malo zemlje koju treba zagrnuti oko stabla. Kada je stablo učvršćeno, kreće se sa zatrpavanjem. Supstrat s organskim gnojivom se ne smije utiskivati nego ga se treba ravnomjerno rasporediti oko sadnice stabla. Nakon toga uklanjaju se ostaci trave i kamenje te se ostatak zemlje stavlja u rupu. Završni sloj činit će univerzalni supstrat kojim se rupa puni do kraja.

Kada je rupa napunjena, stablo treba obavezno dobro zaliti da se zemlja slegne i da upije dovoljno vode koja korijenu treba za nesmetan rast i razvoj.

Sva ova stabla krasi iznimna otpornost na vremenske uvjete. No, ono što ih ponajviše krasi je iznimna ljepota njihovog cvata. A u njoj imamo prilike uživati upravo sada, u proljeće!

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Ostavi komentar

Bilje

Kako njegovati krizanteme da dulje cvjetaju? Tri stvari na koje treba paziti

Donosimo što provjeriti pri kupnji i što s biljkom nakon cvatnje

krizanteme na prodaju

Krizantema je najzastupljenija biljka u ovo doba godine. Dolazi iz istočne Kine, a osobito je popularna i u Japanu, gdje su joj posvetili Festival sreće na kojem slave ovo prekrasno cvijeće. U našim krajevima i susjednim zemljama krizantema je najčešće cvijet kojim ukrašavamo grobna mjesta na blagdan Svih Svetih.

Dolazi u različitim varijetetima vrlo zanimljivih cvjetova, različitih boja i oblika. Iako su krizanteme poznate po tome da su otporne na sušu i bolesti, bez odgovarajuće njege cvjetovi mogu brzo oslabiti i uvenuti.

Tjedan prije Svih svetih krizanteme su posvuda: na tržnicama, ispred cvjećarnica i na policama trgovina, u teglama svih boja i veličina. Većina ih završi na groblju ili na ulaznim stubama, a nakon nekoliko tjedana u kontejneru za biootpad.

Tako ne mora biti. Dobro odabrana i pravilno smještena krizantema može cvjetati do prvih mrazova, a neke se sorte mogu sačuvati i za iduću godinu. Sve počinje već na štandu.

Što provjeriti pri kupnji krizantema?

Pupovi. Birajte biljku na kojoj je više pupova nego otvorenih cvjetova. Takva će cvjetati dulje, jer se cvjetovi otvaraju postupno. Najbolji su pupovi koji već pokazuju boju. Potpuno zeleni i tvrdi pupovi mogu se u hladnijem razdoblju otvarati sporo ili se uopće ne otvoriti.

Listovi. Trebaju biti zeleni i čvrsti, bez smeđih ili bijelih mrlja, koje mogu upućivati na bolest. Okrenite nekoliko listova i pogledajte im naličje, gdje se najčešće skrivaju štetnici.

Zemlja u tegli. Gurnite prst u supstrat. Ne smije biti potpuno suh i odvojen od rubova tegle, ali ni natopljen i kiselkastog mirisa. Plijesan na površini loš je znak.

Korijen. Ako kroz rupe na dnu tegle izlazi gusta mreža korijena, biljka je dugo stajala u premaloj posudi. Takva se brže suši i traži češće zalijevanje.

Stabilnost. Lagano protresite biljku. Ako se klima u tegli ili ima polomljene stabljike, potražite drugu.

Lončana ili vrtna: zašto je to važno?

Ovo je pitanje koje vrijedi postaviti prodavaču, jer o odgovoru ovisi što možete očekivati od biljke.

Velik dio krizantema koje se prodaju u jesen su lončane krizanteme, kompaktne biljke uzgojene da u punom cvatu ukrase grob, prozor ili ulaz. Uglavnom nisu otporne na hladnoću i obično se tretiraju kao sezonske biljke.

Vrtne krizanteme su višegodišnje trajnice, koje se u nas zovu i zimske astre. Uz dobar položaj mogu se vraćati godinama. Prema Britanskom kraljevskom hortikulturnom društvu (RHS), otporne vrtne krizanteme u pravilu podnose temperature do najmanje minus pet stupnjeva, ali ih je ipak bolje zaštititi od mraza.

Na deklaraciji ili etiketi potražite naziv sorte i oznaku je li biljka namijenjena vrtu. Ako je nema, pitajte.

Gdje je držati da dulje cvate?

Krizanteme vole svjetlo i hladnoću. Najdulje će cvjetati na svijetlom mjestu vani ili na hladnijem prostoru poput ulaza, stubišta ili balkona, uz najmanje šest sati sunca dnevno.

U toploj sobi cvjetovi brzo ocvatu. Ako krizantemu želite unutra, stavite je u najhladniju svijetlu prostoriju i dalje od radijatora.

Na groblju je izložena vjetru i suncu, a mala tegla brzo se isuši. Prije nošenja dobro je zalijte, a ako je stavljate u ukrasnu posudu, pazite da se u njoj ne skuplja voda.

Zalijevanje i njega dok cvate

Zemlju održavajte vlažnom, ali ne natopljenom. Kod lončanih biljaka to obično znači provjeru svakih nekoliko dana, a češće za sunčanih i vjetrovitih dana. Natopljena zemlja uzrokuje truljenje korijena, a potpuno isušena brzo ruši cvjetove.

Ocvale cvjetove redovito uklanjajte. Biljka će izgledati urednije, a snagu će usmjeriti u pupove koji se još otvaraju. Krizanteme kupljene u cvatu ne treba prihranjivati.

Što s krizantemom nakon cvatnje?

Ako je lončana, najjednostavnije je nakon cvatnje kompostirati je. Ako je želite pokušati sačuvati, prenesite je prije mraza u hladan prostor bez smrzavanja, primjerice u konobu, podrum ili garažu, gdje temperatura ne pada ispod nule. Stabljike skratite, a zemlju povremeno zalijte, tek toliko da se ne isuši. Rezultat nije zajamčen, ali u blagim zimama pokušaj često uspije.

Ako je vrtna, sačuvati je ima više smisla. RHS savjetuje da se nakon cvatnje cijela biljka skrati na oko 20 centimetara. U tegli je preko zime držite u hladnom prostoru bez mraza, a u vrt je presadite u proljeće, nakon posljednjeg mraza.

Krizantemu kupljenu u punom cvatu nemojte saditi u vrt sada, u kasnu jesen. Biljka sve snage troši na cvjetove, a ne na korijen, pa slabo ukorijenjena teže preživi zimu. Ako je vrtna krizantema već od prije u gredici, ostavite je preko zime neorezanu, s malčem oko korijena, a orežite je tek krajem zime.

Kupljena za jedan dan, ali ne mora trajati samo toliko

Krizantema je uz Sve svete gotovo obavezna, pa je lako zaboraviti da je riječ o živoj biljci, a ne o ukrasu s rokom trajanja. Malo pažnje na štandu i pravo mjesto kod kuće dovoljni su da cvjeta tjednima. A ako ste odabrali vrtnu sortu, ova jesen može biti tek prva u kojoj će vam cvjetati.


Nastavite čitati

Balkoni i terase

Sadnja lukovica: Evo što posaditi sada za cvjetni vrt i balkon u proljeće

Tulipani, narcisi i krokusi sade se u jesen, a cvatu kad zima prođe. Donosimo kako ih posaditi u vrtu ili u tegli, uz tri prijedloga kombinacija za balkon

Kad nakon zime iz zemlje izbiju prvi krokusi, a za njima narcisi i tulipani, rijetko tko se sjeti da je sve počelo jednog jesenskog popodneva. Proljetne lukovice traže malo posla u jesen i malo strpljenja preko zime. Odaberete li vrste i sorte različitih termina cvatnje, vrt ili balkon mogu dobivati nove cvjetove tijekom više proljetnih tjedana.

Za sadnju lukovica ne treba vam velik vrt. Lukovice možete uspješno uzgajati i u gredici i u tegli, uz nešto više pažnje pri zalijevanju.

Kada saditi koju lukovicu?

Većina lukovica proljetnog cvijeća koje kupujemo za jesensku sadnju sadi se tijekom jeseni. Točan termin ovisi o vrsti, lokalnoj klimi i stanju tla.

Za orijentaciju mogu poslužiti preporuke Britanskog kraljevskog hortikulturnog društva (RHS): narcise, krokuse i zumbule najbolje je posaditi ranije, a tulipane kasnije, kad se tlo ohladi. Kod nas je jesen u pravilu toplija nego u Britaniji, osobito na obali, pa britanske mjesece shvatite kao smjernicu, a ne kao kalendar. Pouzdan oslonac su i upute na pakiranju lukovica.

Maćuhice su dvogodišnje biljke, prigodno ih je saditi u jesen i proljeće,  ne zahtijevaju puno vode, dosta su otporne na niske temperature i važno je samo da imaju propusno tlo, objasnila je Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine.

Kako prepoznati zdravu lukovicu?

Dobra cvatnja počinje već pri kupnji. „Zdrava lukovica mora biti tvrda na dodir i nikako ne smije biti mekana”, savjetuje cvjetna dizajnerica Adriana Kolar Combaj. Meke lukovice ili one s tragovima truleži odmah bacite, a ostale posadite što prije nakon kupnje.

Sadnja lukovica u vrtu: dubina, razmak i skupine

Većina proljetnih lukovica, uključujući tulipane i narcise, voli sunčano mjesto i dobro drenirano tlo.

  • Dubina: lukovicu posadite na dubinu dva do tri puta veću od njezine visine. Lukovicu visoku pet centimetara stavite u rupu duboku 10 do 15 centimetara.
  • Položaj: šiljasti vrh, iz kojeg raste izdanak, okrenite prema gore.
  • Razmak: između lukovica ostavite barem dvije njihove širine.
  • Skupine: sadite ih u skupinama od najmanje šest lukovica, jer pojedinačni cvjetovi u gredici djeluju izgubljeno.
  • Nakon sadnje: zemlju lagano poravnajte, ali je ne gazite, kako ne biste oštetili lukovice.

Sadnja lukovica u tegle: što vam treba

Dovoljno velika tegla. Za sadnju u slojeve RHS preporučuje teglu široku i duboku najmanje 30 centimetara. U plitkoj tegli nema mjesta za više slojeva, a zemlja se zimi brže smrzava.

Rupe na dnu, i to obavezno. Lukovice ne podnose stajaću vodu. U tegli bez odvodnih otvora voda se skuplja na dnu i lukovice trunu, a sloj kamenčića to ne može spriječiti.

Lazanja tehnika: kako složiti lukovice u slojeve

Tajna tegle koja cvate tjednima je u slaganju lukovica u slojeve, poput lazanja. Na dno idu najveće lukovice koje cvatu najkasnije, u sredinu srednje velike, a na vrh najmanje koje cvatu prve. Kad jedne ocvatu, sljedeće izrastu i prekriju njihovo lišće.

Tri prijedloga kombinacija za proljetnu teglu

1. Sunčana tegla: žuto i bijelo

  • Vrh: žuti ili bijeli krokusi
  • Sredina: niski narcisi
  • Dno: bijeli kasni tulipani

Krokusi otvaraju sezonu, narcisi preuzimaju sredinu proljeća, a bijeli tulipani je zatvaraju. Ovo je jednostavna kombinacija žutih i bijelih cvjetova.

2. Romantična tegla: plavo i ljubičasto

  • Vrh: presličice (muskari)
  • Sredina: plavi ili ljubičasti zumbuli
  • Dno: ljubičasti kasni tulipani

Plave presličice i zumbuli donose i miris, a ljubičasti tulipani daju visinu na kraju sezone. Kombinacija izgleda posebno lijepo u svijetloj ili sivoj tegli.

3. Tegla za veliki efekt: sve cvate odjednom

Ako vam je draži jedan raskošan trenutak od duge cvatnje, odaberite lukovice koje cvatu u isto vrijeme, primjerice tulipane i presličice koji cvatu sredinom proljeća, u dvije boje koje se slažu.

Vrijeme je za sadnju lukovica tulipana – pratite ove jednostavne korake

Izbjegnite praznu teglu do proljeća

Tegla s lukovicama preko zime može izgledati kao da u njoj ništa ne raste, pa se na vrh mogu posaditi niske biljke koje podnose hladnoću. Terezija Radoš iz Vrtnog centra Šestine za jesensku sadnju u posude preporučuje maćuhice, potočnice i jaglace. Ako ih posadite u jesen, kako objašnjava, preko zime će ojačati i u proljeće biti bujnije.

Maćuhice su otporne na niske temperature, a važno im je da imaju propusno tlo. Kao i lukovicama, ni njima ne odgovara natopljen supstrat.

Gdje držati teglu preko zime?

Teglu ostavite vani, na svijetlom mjestu, jer lukovicama treba hladnoća da bi u proljeće procvjetale. Od jakog mraza zaštitite je prema uvjetima svoje lokacije, primjerice jutenom vrećom ili stiroporom, kako savjetuju u Vrtnom centru Šestine u tekstu o tome kako i koje biljke zaštititi od zime.

Supstrat održavajte blago vlažnim, bez zadržavanja vode. Povremeno ga provjerite, osobito na natkrivenom balkonu, i ne dopustite da se potpuno isuši.

Kad lukovice ocvatu

Ocvale cvjetove uklonite, ali lišće ostavite da se samo osuši, jer ono puni lukovicu snagom za iduću godinu. Dok je lišće zeleno, nastavite zalijevati prema potrebi. Zalijevanje smanjujte kako lišće prirodno žuti i biljka ulazi u mirovanje.

Nakon toga teglu premjestite na manje vidljivo mjesto do iduće jeseni ili lukovice presadite u vrt. Računajte s tim da lukovice iz gusto posađene tegle iduće godine mogu cvjetati slabije.

Adriana savjetuje i jednostavan trik: zapišite što ste i gdje posadili.

„Jednom kada se lukovice posade i završe sa svojim cvjetanjem, ostat će samo lukovica u zemlji i vi više nećete znati gdje je ona posađena”, objašnjava. Bilješka u mobitelu ili štapić s imenom biljke uštedjet će vam iznenađenja kod sljedeće sadnje.

Ovo je jedan od rijetkih poslova u vrtu kod kojih se rezultat ne vidi odmah. Ali kad nakon zime ugledate prve cvjetove, bit će vam drago što ste jesenas odvojili vrijeme za sadnju.

Nastavite čitati

Pratite nas na drušvenim mrežama