Vrt
POKRIVAČI TLA Idealni saveznici svake okućnice
Idealni ako vam ništa ne uspijva i muče vas kosine
Muče li vas površine u vrtu na kojima ništa ne uspijeva i kosine s kojih tijekom kiša curi blato, imamo rješenje – idealni saveznici svake okućnice su takozvani pokrivači tla.
Za prekrivanje površina na kojima ništa ne uspjeva, idealni su zimzeleni pokrivači tla. Neugledne površine pretvaraju u cijelogodišnji zeleni tepih.
‘Pokrivači tla, kao što i sama riječ govori, pokrivaju tlo, tj, rastu vrlo nisko’, kaže Lidija Mamić iz Vrtnog centra Šestine. Mogu bit skroz niski, znači doslovno centimetar 2 od tla, a mogu biti i do 40-tak centimetara.
Biljke koje rastu do 40ak centimetara
‘Ono što se smatra ustvari pokrivačima tla su biljke koje su biljke koje rastu do 40-tak centimetara u visinu i rastu horizontalno’, dodaje.
Najčešći pokrivači tla su juniperusi horizontalis. Otporni su na onečišćenja zraka, jednostavni za održavanje i savršeni za popunjavanje kosina.
‘Prekrivače tla sadimo na razmak od pola metra, tj. na 1 metar idu dva komada ili na metar kvadratni 4 komada’, objašnjava. Kod kosih terena, obično zemlja curi kod velikih kiša, kod velike vlage, raste puno korova, nije pristupačno i uvijek to želimo pokriti nekim biljkama, a koje ne zahtjevaju puno održavanja.
Sadnja u liniji ili cik-cak
‘Zato smo odabrali juniperuse koji rastu vrlo nisko ravno, u liniji tla i oni će pratiti tu liniju, tu kosinu i popunit će taj prostor koji je problematičan’, kaže.
Obzirom da rastu u svim smjerovima, moguće ih je saditi u liniji ili u cik-cak.
‘Biljku ćemo namjestiti u rupu i samo ćemo ovu zemlju vratiti nazad. Usmjerit ćemo biljku u željenom smjeru da ide. Isto će sve to biljke popuniti, spojiti. Imat ćemo sve popunjeno sve će bit zeleno. Ovaj juniperus je poseban po tome što ima zlatni rub, tj. golden carpet se zove, znači kao zlatni tepih. I kad se jednom to sve razraste, bude stvarno onako lijepa zlatna površina.
Sprečavaju curenje zemlje
‘Juniperusi rastu vrlo nisko, ne idu skoro uopće u visinu i to je super jer oni će pratiti ovu kosinu. Ispod njih kao prvo neće rasti korov, tako da ste taj dio riješili, a druga stvar je što kada pada kiša, kad su obilne kiše, obično na kosinama, slijevaju potoci blata , a ovdje se to neće događati jer će vam ove biljke, bit će jako guste, sprječavat da ta zemlja ispod njih curi. Oni će držati to tlo’, objašnjava.
Nakon sadnje potrebno ih je nekoliko dana zalijevati, a nakon toga oko njih nema puno brige.
‘U proljeće lagana rezidba, znači, treba ih malo pokratiti, ošišati, suhe grane. Maknuti sve što biljci smeta. Treba ih ustvari malo osloboditi, malo prozračiti i oni će tako puno bolje rasti’, kaže Lidija.
Gdje se nalaze pokrivači tla, nema košnje. Vjerojatno je zbog toga sve češći stanovnik gradskih parkova i mnogih okućnica cotonaster. Osim njega sveprisutan je i brzorastući bršljan. Iznimno je otporan na sve uvjete, a uspijeva i u sjeni i na suncu.
Redovito kontroliranje je preduvjet
‘Kod bršljana je važno da ga konroliramo, znači da ga redovito, svake godine, orezujemo, skraćujemo jer ako to ne radimo, zna postati jako neugledan’, kaže. Samo u sjeni uspijeva pahisandra.
‘Ne podnosi sunce. Obično se sadi na području gdje ima puno velikih stabala, borova, velikih drvca, gdje rijetko što uspijeva, a htjeli bi ipak nešto imati’, tvrdi.
‘Raste do 40 centimetara i jedna je od višljih pokrivača tla. Svoju punu ljepotu pokazuje kroz 2-3 godine od sadnje. Razigranost površina jako dobro postiže bujni šarenolisni evonimus’, objašnjava.
Pokrivači tla, mogu prekrivati velike i kose površine, a one koje se o njima brinu oslobađaju čupanja korova, košnje i zalijevanja. Kad svim ovim dobrobitima dodamo i spječavanje curenja tla, lako je zaključiti da su zimzeleni pokrivači tla, savršeni saveznici svakog vrtlara.
Vrt
Što saditi u srpnju? Vodič za jesenski urod u vrtu i na balkonu
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni…
Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju, svibnju i lipnju, srpanj je mjesec koji mnoge zbunjuje. Vrućine su na vrhuncu, tlo je suho, a prva pomisao je da je za sadnju prekasno. Istina je upravo suprotna.
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni. Dok berete rajčice, tikvice i grah, gredice se prazne, a upravo tu praznu zemlju vrijedi odmah popuniti kulturama koje stignu do jeseni.
Riječ je o takozvanoj postrnoj sjetvi, koja povrtnjaku osigurava drugi krug uroda prije zime. Glavni izazov nije nedostatak vremena, već visoke temperature i suho tlo, pa svaka srpanjska sjetva zahtijeva malo više vode i strpljenja u prvim tjednima.
Što saditi u srpnju (od povrća)
Većina povrća koje se sadi u srpnju bira se prema jednom kriteriju: mora stići do berbe prije prvih jesenskih hladnoća.
1. Kupusnjače za jesen
Prva polovica srpnja idealna je za presađivanje kelja, cvjetače, brokule i prokulica. Ove biljke trebaju dulje vrijeme do zriobe, pa je srpanj zapravo posljednji trenutak za njihovu sadnju ako želite jesenski urod. Presadnice trebaju imati barem pet do šest razvijenih listova prije presađivanja na stalno mjesto.
2. Cikla i korabica
Cikla i korabica podnose ljetnu vrućinu bolje od većine povrća i imaju dovoljno vremena dozrijeti do jeseni. Sijte ih izravno u tlo, na mjesto koje ste oslobodili berbom graška, salate ili luka.
3. Mrkva i peršin
Srpanj je posljednji mjesec kad ima smisla sijati mrkvu za jesensku berbu. Sijte je rijetko i izravno u plitke brazde kako biste izbjegli naknadno prorjeđivanje, a redovito zalijevanje presudno je dok sjeme ne klije.
4. Radič, endivija i matovilac
Ove salate podnose vrućinu bolje od klasične zelene salate i mogu se sijati kroz cijeli srpanj, a neke vrste radiča i u kolovozu. Idealno mjesto je polusjena, kako mladi listovi ne bi izgorjeli na jakom suncu.
5. Niski grah i mahune
Ako imate slobodnog prostora nakon rane berbe, niski grah i mahune stignu dozrijeti prije jeseni. Za razliku od proljetne sjetve, ljetni usjev traži redovitije zalijevanje jer tlo brže gubi vlagu.
6. Rotkvica
Rotkvicu je u srpnju teže uzgojiti nego u proljeće, jer visoke temperature tjeraju biljku prerano u cvat umjesto u zadebljanje korijena. Ako je ipak želite posijati, birajte sjenovitije mjesto i računajte na manji prinos.
Što saditi u srpnju (od začinskog bilja)
Nastavlja se ono što je krenulo u lipnju — začinsko bilje u srpnju i dalje bujno raste, a povremena sadnja novih sadnica i dalje ima smisla, posebno na balkonu.
Bosiljak
Bosiljak se u srpnju i dalje može saditi iz sadnica kupljenih u vrtnom centru, a redovito ščipanje vrhova sprječava cvjetanje i produžuje berbu do jeseni.
Menta i ružmarin
Menta i ružmarin dobro podnose srpanjsku žegu i mogu se presađivati iz posuda tijekom cijelog mjeseca, uz redovito zalijevanje prvih tjedan dana nakon presadnje.
Što saditi u srpnju (od cvijeća)
Za razliku od povrća, cvjetne sadnice u srpnju uglavnom se biraju prema otpornosti na sušu, a ne prema brzini rasta.
1. Portulaka i angelonija
Ove dvije vrste izvrsno podnose izravno sunce i visoke temperature, a cvjetaju sve do prvih hladnijih dana. Idealne su za vrtove, ali i tegle i žardinjere na balkonu izloženom suncu cijeli dan.
2. Rudbekije i ehinaceje
Ako u lipnju niste stigli posaditi rudbekije i ehinaceje, srpanj je još uvijek prihvatljiv trenutak, samo im je potrebno češće zalijevanje dok se ne ukorijene.
3. Lavanda
Ako imate već ukorijenjenu lavandu iz lipnja, srpanj je vrijeme kad odrezani cvat možete sušiti, dok je sadnja novih sadnica bolje ostaviti za rujan, kad popusti žega.
Balkon u srpnju – kada je prevruće za sadnju
Balkon izložen punom suncu u srpnju je najzahtjevniji dio vrta, jer se tegle zagrijavaju i brzo gube vlagu. Umjesto nove sadnje, fokus se prebacuje na održavanje onoga što već imate. Dobro odabrano zelenilo na balkonu može znatno sniziti temperaturu neposredno uz prozor, pa je srpanj idealan trenutak da provjerite prima li vaš balkon dovoljno zelenila da vam pomogne u hlađenju stana.
Savjeti za uspješno vrtlarenje u srpnju
Zalijevanje: Srpanjske vrućine zahtijevaju svakodnevno zalijevanje, uvijek rano ujutro ili navečer. Malčiranje slojem slame ili pokošene trave dodatno usporava isparavanje.
Berba: Redovita berba rajčice, paprike, tikvica, krastavaca i graha potiče biljke da nastave plodonositi. Višak se može zamrznuti, ukiseliti ili osušiti.
Gnojidba: Biljke u punom rodu troše puno hranjivih tvari — tjedna prihrana organskim tekućim gnojivom drži ih u dobroj kondiciji do kraja sezone.
Zaštita od štetnika: Visoke temperature pogoduju lisnim ušima i paukovom grinju. Redovito pregledavajte listove, posebno donju stranu, i reagirajte na prve znakove napada.
Priprema za odsutnost: Ako u srpnju planirate godišnji odmor, vrt i balkon treba pripremiti unaprijed. Grupiranje biljaka i sustavi za samozalijevanje mogu premostiti i dva tjedna odsutnosti.
Srpanj možda ne izgleda kao mjesec za sadnju, ali upravo je to ono što ga čini vrijednim pažnje. Dok drugi misle da je sezona gotova, dobri vrtlari već pripremaju jesenski urod — a razlika se vidi već u rujnu.
Sobno bilje
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru – praktični savjeti za svaku vrstu
Ne očajavajte – ovim savjetima vaše biljke neće ni primjetiti da vas nema
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru jedan je od češćih briga vlasnika sobnog bilja – i s razlogom.
Dva tjedna bez redovite njege mogu biti izazovni za mnoge vrste, ali uz dobru pripremu biljke mogu preživjeti – i to bez pomoći susjeda. U ovom vodiču donosimo praktične savjete za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru prema njihovim potrebama, kako biste se mogli opustiti znajući da vas kod kuće čeka zelenilo – ne osušene stabljike.
1. Biljke koje vole vlagu (paprati, kalateje, fitonije, marante)
Ova skupina biljaka prirodno raste u tropskim i suptropskim šumama, gdje je zrak konstantno vlažan, a tlo stalno lagano vlažno. Paprati (npr. Nephrolepis), kalateje, fitonije i marante imaju tanko korijenje i velike listove kroz koje brzo gube vlagu, što ih čini osjetljivima na sušu. Bez zalijevanja mogu početi venuti već nakon 3 do 5 dana.
Gdje ih smjestiti? Idealno mjesto je svijetla, ali neosunčana prostorija, poput kupaonice s prozorom. Ako to nije opcija, stavite ih u skupinu i stvorite “mikroklimu” uz pomoć pladnja sa šljunkom i vodom. Tako će se vlažnost zadržavati duže oko biljaka.
Koliko im inače treba vode? Ove biljke vole stalno vlažno tlo, ali ne podnose stajanje u vodi. Zalijevaju se svakih 2–3 dana ljeti, pa je ključno osigurati alternativu ako vas nema.
Uradi sam trik: Stavite biljku u prozirnu plastičnu vrećicu (s rupicama), uz vlažan sloj perlita ili mokar ručnik – napravit ćete mini staklenik koji zadržava vlagu i usporava isušivanje.
2. Sukulenti i kaktusi (aloe vera, sanseverija, echeveria)
Ove biljke potječu iz pustinjskih i polusušnih područja, zbog čega su izuzetno štedljive kad je u pitanju voda. Sukulenti poput echeverije i aloe vere, te otporne vrste poput sanseverije ili kaktusa, mogu bez problema izdržati dva tjedna bez zalijevanja – a previše vode im često više škodi nego koristi.
7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati
Gdje ih smjestiti? Držite ih na svijetlom mjestu, ali ne izravno na jakom popodnevnom suncu – idealno je difuzno svjetlo uz istočni ili sjeverni prozor. Visoke temperature mogu ubrzati isparavanje, pa je važno izbjeći “pećnicu” na prozoru.
Koliko im inače treba vode? Ljeti ih zalijevamo svaka 2–3 tjedna, a zimi još rjeđe. Prije odlaska na odmor – jednostavno ih ostavite takvima kakvi jesu.
Napomena: Zaboravite na trikove s bocama i špagicama – sukulenti nisu za to. Oni vole sušu i dobit će više ako ih ostavite na miru.
3. Zeleni klasici (zamioculcas, monstera, pothos, aglaonema)
Ove biljke su zahvalne i prilagodljive, ali dva tjedna bez zalijevanja mogu ipak ostaviti traga – osobito ako su temperature visoke. Zamije i pothos podnose sušu bolje, dok monstera i aglaonema preferiraju umjereno vlažno tlo.
Gdje ih smjestiti? Najbolje ih je držati dalje od direktnog sunca, u prostoriji s umjerenom temperaturom. Ako imate više biljaka, grupirajte ih zajedno – tako će vlaga između njih ostati dulje.
Koliko im inače treba vode? Zalijevaju se otprilike jednom tjedno ljeti. Prije odlaska, temeljito ih zalijte – neka se voda ocijedi kroz drenažne rupe, ali neka tlo ostane vlažno.
Uradi sam trik: Upotrijebite bocu s vodom – probušite čep iglom i okrenite bocu naopako u zemlju. Voda će polako otpuštati vlagu danima.
4. Male biljke i viseće teglice (peperomija, pilea, mini fikus)
Zbog manjeg volumena zemlje, ove biljke gube vlagu brže. Viseće tegle dodatno su izloženije toplini i isušivanju zraka.
Gdje ih smjestiti? Spustite ih s visine i grupirajte u veću posudu ili kutiju. Ako imaju rupice na dnu, stavite ih u plitku posudu s vodom – biljke će povlačiti vlagu prema potrebi.
Koliko im inače treba vode? U malim teglama – često, svakih 3–5 dana. Zato im morate osigurati dugotrajni izvor vlage.
Uradi sam trik: Položite mokre ručnike ispod tegle ili ih stavite na sloj vlažnog pijeska, perlita ili kokosovih vlakana.
5. Osjetljive biljke (orhideje, anthurium, fikus)
Neke biljke ne vole ni promjenu mjesta, ni pretjeranu vlagu, ni sušu. Orhideje su posebno osjetljive, ali i anthurium i neki fikusi mogu reagirati stresno na izostanak njege.
Gdje ih smjestiti? U miran kut stana, bez direktnog sunca i propuha. Idealno je mjesto s konstantnom temperaturom i difuznim svjetlom.
Koliko im inače treba vode? Orhideje se inače zalijevaju svaka 1–2 tjedna potapanjem. Anthurium i fikusi traže zalijevanje svakih 7–10 dana.
Uradi sam trik: Prije odlaska, orhideju dobro potopite i ocijedite. Ostale biljke zalijte kao inače i ostavite u stabilnom okruženju – nemojte ih seliti bez potrebe.
Navodnjavanje biljaka u vrijeme godišnjih odmora
Bonus savjet za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru : Ako imate pomoć – dajte jasne upute
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru nije nemoguća misija – ali traži malo planiranja prije nego što zatvorite vrata. Ključ nije u tome da svaku biljku tretirate jednako, nego da prepoznate njezine potrebe i prilagodite pripremu. Paprat i kalateja zahtijevaju drugačiji pristup od sukulenta, a orhideja opet svoju rutinu – i upravo ta razlika određuje hoće li vas kod kuće dočekati zelenilo ili osušene stabljike.
Ako odlazite uskoro, napravite jedan korak već večeras: grupirajte biljke, zalijte one kojima to treba i premjestite ih dalje od direktnog sunca. Ostatak – boce, mokri ručnici, mini staklenik od vrećice – možete srediti sutra. Dva tjedna je savladivo za gotovo svaku sobnu biljku, uz uvjet da ste ih dobro pripremili za odlazak.
A ako se ipak dogodi da se vratite na uvenule listove – ne paničarite. Većina sobnih biljaka može se oporaviti, samo im treba pravi pristup u prvim satima nakon povratka.
