Povežimo se

Vrt

Ove biljke vole sjenu i hlad – najljepši su ukras za balkon ili terasu

I u hladu neke biljke najbolje rastu…

Ako ste pretpostavili da radi hlada koji prekriva vaš balkon nemate mogućnosti saditi cvijeće, sjetite se one izreke, koja kaže kako dobar vrt postoji tamo gdje se nalazi dobar vrtlar! Drugim riječima, nema straha radi hlada, potrebno je samo malo volje.

Prema savjetima stručnjaka, ovo su najbolje biljke za balkon i vrt u hladu.

Cvijeće jarkih boja

Hlad je upravo idealno mjesto za rast biljkama koje krase latice jarkih boja, vi samo morate dobro proučiti koliko prostora za njih imate.

Kako se radi o vašem balkonu, birajte boje koje volite, a odlično će na njemu sigurno izgledati kombinacija tratinčica, sve boje hortenzija i lobelija. Ako volite ružičasto cvijeće, odlično ga je kombinirati s bijelim i žutim cvjetovima, a nemojte zaboraviti na predivne fuksije, begonije ili anđeosku trubu.

Ove sobne biljke godinama mogu rasti u vodi – zemlja im nije potrebna

Ako želite balkon ukrasiti nečim neobičnim, probajte s rascvjetanom lozom, koja će rasti i na suncu i u sjeni. Zimi vaš balkon može isto biti okupan cvijećem ako ga ukrasite Japanskom anemonom.

Začini

Ima li većeg zadovoljstva od svježe ubranog začina za pripremu obroka… Predivni mirisi koje mogu širiti sigurno su vam dobro poznati, treba li bolji razlog za ukrašavanje balkona začinima?

Što možete saditi? Češnjak, mentu, peršin, kopar, bosiljak… Popis je dug. Začini dobro uspijevaju u sjeni pa se ne morate brinuti da će im ona usporiti rast. Kako oni jako brzo rastu i sigurno ih je teško sve na vrijeme potrošiti, uberite ih i osušite te ih nastavite koristiti cijele godine. Idealno bi bili pohraniti ih u zatvorene posude na tamno, hladno i suho mjesto.

Hosta i paprati

Hoste su trajnice i dolaze u nekoliko vrsta. Postoje svjetlije i tamnije a sami intenzitet ovisi o količini svjetlosti. Same se razmnožavaju tako da kroz godine dobijete pozamašnu količinu hosta i važno je za znati da su otporne na bolesti.

Ove se penjačice lako održavaju i stvaraju najbolji prirodni hlad

Paprat prirodno raste u šumama gdje je visoka koncentracija vlage, pa iako joj malo sunca neće smetati, ona preferira sjenu. Možete je posaditi u tegle, a odlično će izgledati u povišenim teglama radi prirodnog pada. Osim što voli sjenu, voli i vodu pa na nju nemojte zaboraviti.

Ukrasna kopriva i vodenika

Ako volite jače boje ukrasna kopriva je idealna za vas. Zanimljivo izgleda ako kombinirate samo jednu boju ali ako volite šarenije one će svakako podići izgleda vašeg balkona. Možete je držati i na suncu ali intenzitet boja njezinih listova će tada biti slabiji.

Puno joj vode nije potrebno, ali svakako voli redovno gnojenje, otprilike jednom tjedno s univerzalnim tekućim gnojivom.

Vodenika pak najbolje uspijeva u sjeni ili polu sjeni, a dolazi u bijeloj, narančastoj, ružičastoj, ljubičastoj i crvenoj boji. One vole vlažno tlo tako da će biti potrebno svakodnevno zalijevanje, naročito tijekom ljetnih mjeseci.

Tijekom zimskih mjeseci potrebno ju je unijeti u zatvoren prostor jer ne podnosi hladnoću najbolje.

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

topiary park

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

topiary park u varaždinu

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

topiary park

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

sadnja jorgovana

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

sadnja jorgovana

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

  1. Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
  2. Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
  3. Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
  4. Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

  • sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
  • propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
  • zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati

Kolumne

Pratite nas na drušvenim mrežama

Izbor urednice