Vrt
Ostvarite san o vrtu na balkonu
Pretočite maštu u stvarnost uz pomoć naših stručnjaka
O kvaliteti povrća iz vlastitog vrta puno se zna i govori, ali sve je manje onih koji imaju komadić zemlje za sadnju. Taj problem rješava se sadnjom vrta u tegle. Kako san o vlastitiom vrtu ostvariti na balkonu, zna Dubravka Mišolongin.
Ubrati rajčicu u vlastitom vrtu, neopisiv je osjećaj. Prvi razlog tome je što smo ju uzgojili svojim trudom, a drugi spoznaja da znamo što jedemo.
Lagane i lako prenosive tegle
‘Na vašem balkonu ili terasi, možete si napraviti, u skladu s vašim eksterijerom, vrlo zgodan povrtnjak. Ja sam u ovom slučaju pripremila modularne plastične tegle koje su vrlo lagane i lako prenosive. One se u pravilu pune kvalitetnim supstratom. Dakle, u većini vrtnih centara imate mogućnost nabave bio supstrata koji je pogodan za bio uzgoj povrća. Svakako u te supstrate treba ukalkulirati i prihranu koju ćemo dodati kod same sadnje, a onda i kod cijelog razdoblja vegetacije’, pojašnjava Dubravka Mišolongin, dipl. ing. argonomije.
Hranjive tvari iz humusnog gnojiva na prirodan će način pomoći biljci da se dobro razvija i donosi kvalitetne plodove.
‘Obično svi želimo imati rajčicu pa sam odabrala grapollo rajčicu. Znači, to je srednja veličina ploda i na ovu veličinu tegle i zapreminu, možemo staviti 3 biljčice’, pojašnjava.
Ne zaboravite na potporanj
Važno je odabrati rajčice s debljom stabljikom jer takve imaju veće šanse za uspjeh. ‘U sadnu jamu možemo dodati još prihrane i biljku vrlo nježno stisnemo. Ne smijemo je jako stiskati jer pritom zbijamo tlo i na taj način korijen nema mogućnost razvoja na pravilan način’, objašnjava Dubravka.
Obzirom da će rajčice rastom plodova otežati, potrebno im je osigurati potporanj.
‘Obično su to bambus štapovi koji se stavljaju uz samu biljku i kako raste onda se fiksiraju. A imate danas u ponudi i sisteme gdje se biljka može fiksirati kako raste tako se na pojedinoj visini samo zakači za sam potporanj’, tvrdi.
Rajčicama možete dodati i zelenu salatu koja će biti dobar pokrivač tla. ‘Imat ćemo manji gubitak vlage, a uz to ćemo imati i vrlo ukusnu salatu. Pritom trebamo paziti na koji razmak sadimo same sadnice’, objašnjava nam Dubravka.
Osim povrća, u povrtnjaku u tegli, dobro je posaditi i jestivo cvijeće. Primjerice dragoljub.
‘Dragoljub je biljka koja cijelo ljeto cvate. Ima tnedenciju pada. Spušta se niz posudu, pa ću je ja u tom slučaju staviti u kut posude, što će onda kad naraste izgledati vrlo dekorativno. Njene cvijetove možete upotrebljavati u salatama’, dodaje.
Pazite u koje doba dana zalijevate
Nakon sadnje povrće treba zaliti. Računajte i na to da ga u ljetnim mjesecima morate svakodnevno zalijevati. ‘Jako pazite u koje doba dan zalijevate. Odnosno, gledajte da to nije po jakom suncu. Bilo bi najbolje ustvari ujutro iz razloga što se preko noći tlo ohladi’, upozorava.
Osim povrća u modularne tegle, kao što su ove – tvrtke Cortum, možete posaditi i voće, primjerice jagode ili ribizl. U manjim posudama od prirodnih materijala dobro je posaditi i začinsko mediteransko bilje koje će obogatiti mnoga jela ili koktele.
‘Na ovom primjeru, terakotne posude, pokazat ću sadnju jednog mini vrta začinskog. Za to ću upotrijebiti jedan krasan vlasac koji ima i predivan cvijet pa je i usto još i dekorativan. U toj kombinaciji je zgodna i ova višebojna kadulja, koja će ići jako dobro uz neka fina jela’, objašnjava Dubravka i daje još savjeta.
Menta ne voli društvo
‘Ako radite često pizzu, onda svakako zasadite origano i majčinu dušicu, odnosno timjan. Tu je zatim i bosiljak vrlo popularan, zatim peršin koji koristimo u raznim jelima i u zadnje vrijeme vrlo popularna vegeta’, dodaje i upozorava na grešku koju mnogi čine.
‘U ovu kombinaciju nikako nemojte svrstati mentu. Mentu uvijek zasadite posebno. Ona je vrlo agresivna u rastu’, tvdi.
Začinsko bilje treba saditi u propustan supstrat kojem nije potrebno previše gnojiva, jer ove biljke izvorno rastu u vrlo poroznom i hranjivima oskudnom tlu. ‘ Tijekom ljeta kad su baš iznimno visoke temperature, zaljevajte ga gotovo svako jutro, na taj način ćete održati supstrat vlažnim, a bilje će biti u dobroj kondiciji’, dodaje.
Začinsko bilje obiluje mirisima, a jelima dati savršen okus. Možete ga i posušiti i takvog ga koristiti i u zimskim mjesecima.
Vrt
Što saditi u srpnju? Vodič za jesenski urod u vrtu i na balkonu
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni…
Nakon što smo pisali o tome što saditi u travnju, svibnju i lipnju, srpanj je mjesec koji mnoge zbunjuje. Vrućine su na vrhuncu, tlo je suho, a prva pomisao je da je za sadnju prekasno. Istina je upravo suprotna.
Srpanj nije mjesec za nove početke, već za nastavak priče koju ste započeli ranije u sezoni. Dok berete rajčice, tikvice i grah, gredice se prazne, a upravo tu praznu zemlju vrijedi odmah popuniti kulturama koje stignu do jeseni.
Riječ je o takozvanoj postrnoj sjetvi, koja povrtnjaku osigurava drugi krug uroda prije zime. Glavni izazov nije nedostatak vremena, već visoke temperature i suho tlo, pa svaka srpanjska sjetva zahtijeva malo više vode i strpljenja u prvim tjednima.
Što saditi u srpnju (od povrća)
Većina povrća koje se sadi u srpnju bira se prema jednom kriteriju: mora stići do berbe prije prvih jesenskih hladnoća.
1. Kupusnjače za jesen
Prva polovica srpnja idealna je za presađivanje kelja, cvjetače, brokule i prokulica. Ove biljke trebaju dulje vrijeme do zriobe, pa je srpanj zapravo posljednji trenutak za njihovu sadnju ako želite jesenski urod. Presadnice trebaju imati barem pet do šest razvijenih listova prije presađivanja na stalno mjesto.
2. Cikla i korabica
Cikla i korabica podnose ljetnu vrućinu bolje od većine povrća i imaju dovoljno vremena dozrijeti do jeseni. Sijte ih izravno u tlo, na mjesto koje ste oslobodili berbom graška, salate ili luka.
3. Mrkva i peršin
Srpanj je posljednji mjesec kad ima smisla sijati mrkvu za jesensku berbu. Sijte je rijetko i izravno u plitke brazde kako biste izbjegli naknadno prorjeđivanje, a redovito zalijevanje presudno je dok sjeme ne klije.
4. Radič, endivija i matovilac
Ove salate podnose vrućinu bolje od klasične zelene salate i mogu se sijati kroz cijeli srpanj, a neke vrste radiča i u kolovozu. Idealno mjesto je polusjena, kako mladi listovi ne bi izgorjeli na jakom suncu.
5. Niski grah i mahune
Ako imate slobodnog prostora nakon rane berbe, niski grah i mahune stignu dozrijeti prije jeseni. Za razliku od proljetne sjetve, ljetni usjev traži redovitije zalijevanje jer tlo brže gubi vlagu.
6. Rotkvica
Rotkvicu je u srpnju teže uzgojiti nego u proljeće, jer visoke temperature tjeraju biljku prerano u cvat umjesto u zadebljanje korijena. Ako je ipak želite posijati, birajte sjenovitije mjesto i računajte na manji prinos.
Što saditi u srpnju (od začinskog bilja)
Nastavlja se ono što je krenulo u lipnju — začinsko bilje u srpnju i dalje bujno raste, a povremena sadnja novih sadnica i dalje ima smisla, posebno na balkonu.
Bosiljak
Bosiljak se u srpnju i dalje može saditi iz sadnica kupljenih u vrtnom centru, a redovito ščipanje vrhova sprječava cvjetanje i produžuje berbu do jeseni.
Menta i ružmarin
Menta i ružmarin dobro podnose srpanjsku žegu i mogu se presađivati iz posuda tijekom cijelog mjeseca, uz redovito zalijevanje prvih tjedan dana nakon presadnje.
Što saditi u srpnju (od cvijeća)
Za razliku od povrća, cvjetne sadnice u srpnju uglavnom se biraju prema otpornosti na sušu, a ne prema brzini rasta.
1. Portulaka i angelonija
Ove dvije vrste izvrsno podnose izravno sunce i visoke temperature, a cvjetaju sve do prvih hladnijih dana. Idealne su za vrtove, ali i tegle i žardinjere na balkonu izloženom suncu cijeli dan.
2. Rudbekije i ehinaceje
Ako u lipnju niste stigli posaditi rudbekije i ehinaceje, srpanj je još uvijek prihvatljiv trenutak, samo im je potrebno češće zalijevanje dok se ne ukorijene.
3. Lavanda
Ako imate već ukorijenjenu lavandu iz lipnja, srpanj je vrijeme kad odrezani cvat možete sušiti, dok je sadnja novih sadnica bolje ostaviti za rujan, kad popusti žega.
Balkon u srpnju – kada je prevruće za sadnju
Balkon izložen punom suncu u srpnju je najzahtjevniji dio vrta, jer se tegle zagrijavaju i brzo gube vlagu. Umjesto nove sadnje, fokus se prebacuje na održavanje onoga što već imate. Dobro odabrano zelenilo na balkonu može znatno sniziti temperaturu neposredno uz prozor, pa je srpanj idealan trenutak da provjerite prima li vaš balkon dovoljno zelenila da vam pomogne u hlađenju stana.
Savjeti za uspješno vrtlarenje u srpnju
Zalijevanje: Srpanjske vrućine zahtijevaju svakodnevno zalijevanje, uvijek rano ujutro ili navečer. Malčiranje slojem slame ili pokošene trave dodatno usporava isparavanje.
Berba: Redovita berba rajčice, paprike, tikvica, krastavaca i graha potiče biljke da nastave plodonositi. Višak se može zamrznuti, ukiseliti ili osušiti.
Gnojidba: Biljke u punom rodu troše puno hranjivih tvari — tjedna prihrana organskim tekućim gnojivom drži ih u dobroj kondiciji do kraja sezone.
Zaštita od štetnika: Visoke temperature pogoduju lisnim ušima i paukovom grinju. Redovito pregledavajte listove, posebno donju stranu, i reagirajte na prve znakove napada.
Priprema za odsutnost: Ako u srpnju planirate godišnji odmor, vrt i balkon treba pripremiti unaprijed. Grupiranje biljaka i sustavi za samozalijevanje mogu premostiti i dva tjedna odsutnosti.
Srpanj možda ne izgleda kao mjesec za sadnju, ali upravo je to ono što ga čini vrijednim pažnje. Dok drugi misle da je sezona gotova, dobri vrtlari već pripremaju jesenski urod — a razlika se vidi već u rujnu.
Sobno bilje
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru – praktični savjeti za svaku vrstu
Ne očajavajte – ovim savjetima vaše biljke neće ni primjetiti da vas nema
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru jedan je od češćih briga vlasnika sobnog bilja – i s razlogom.
Dva tjedna bez redovite njege mogu biti izazovni za mnoge vrste, ali uz dobru pripremu biljke mogu preživjeti – i to bez pomoći susjeda. U ovom vodiču donosimo praktične savjete za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru prema njihovim potrebama, kako biste se mogli opustiti znajući da vas kod kuće čeka zelenilo – ne osušene stabljike.
1. Biljke koje vole vlagu (paprati, kalateje, fitonije, marante)
Ova skupina biljaka prirodno raste u tropskim i suptropskim šumama, gdje je zrak konstantno vlažan, a tlo stalno lagano vlažno. Paprati (npr. Nephrolepis), kalateje, fitonije i marante imaju tanko korijenje i velike listove kroz koje brzo gube vlagu, što ih čini osjetljivima na sušu. Bez zalijevanja mogu početi venuti već nakon 3 do 5 dana.
Gdje ih smjestiti? Idealno mjesto je svijetla, ali neosunčana prostorija, poput kupaonice s prozorom. Ako to nije opcija, stavite ih u skupinu i stvorite “mikroklimu” uz pomoć pladnja sa šljunkom i vodom. Tako će se vlažnost zadržavati duže oko biljaka.
Koliko im inače treba vode? Ove biljke vole stalno vlažno tlo, ali ne podnose stajanje u vodi. Zalijevaju se svakih 2–3 dana ljeti, pa je ključno osigurati alternativu ako vas nema.
Uradi sam trik: Stavite biljku u prozirnu plastičnu vrećicu (s rupicama), uz vlažan sloj perlita ili mokar ručnik – napravit ćete mini staklenik koji zadržava vlagu i usporava isušivanje.
2. Sukulenti i kaktusi (aloe vera, sanseverija, echeveria)
Ove biljke potječu iz pustinjskih i polusušnih područja, zbog čega su izuzetno štedljive kad je u pitanju voda. Sukulenti poput echeverije i aloe vere, te otporne vrste poput sanseverije ili kaktusa, mogu bez problema izdržati dva tjedna bez zalijevanja – a previše vode im često više škodi nego koristi.
7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati
Gdje ih smjestiti? Držite ih na svijetlom mjestu, ali ne izravno na jakom popodnevnom suncu – idealno je difuzno svjetlo uz istočni ili sjeverni prozor. Visoke temperature mogu ubrzati isparavanje, pa je važno izbjeći “pećnicu” na prozoru.
Koliko im inače treba vode? Ljeti ih zalijevamo svaka 2–3 tjedna, a zimi još rjeđe. Prije odlaska na odmor – jednostavno ih ostavite takvima kakvi jesu.
Napomena: Zaboravite na trikove s bocama i špagicama – sukulenti nisu za to. Oni vole sušu i dobit će više ako ih ostavite na miru.
3. Zeleni klasici (zamioculcas, monstera, pothos, aglaonema)
Ove biljke su zahvalne i prilagodljive, ali dva tjedna bez zalijevanja mogu ipak ostaviti traga – osobito ako su temperature visoke. Zamije i pothos podnose sušu bolje, dok monstera i aglaonema preferiraju umjereno vlažno tlo.
Gdje ih smjestiti? Najbolje ih je držati dalje od direktnog sunca, u prostoriji s umjerenom temperaturom. Ako imate više biljaka, grupirajte ih zajedno – tako će vlaga između njih ostati dulje.
Koliko im inače treba vode? Zalijevaju se otprilike jednom tjedno ljeti. Prije odlaska, temeljito ih zalijte – neka se voda ocijedi kroz drenažne rupe, ali neka tlo ostane vlažno.
Uradi sam trik: Upotrijebite bocu s vodom – probušite čep iglom i okrenite bocu naopako u zemlju. Voda će polako otpuštati vlagu danima.
4. Male biljke i viseće teglice (peperomija, pilea, mini fikus)
Zbog manjeg volumena zemlje, ove biljke gube vlagu brže. Viseće tegle dodatno su izloženije toplini i isušivanju zraka.
Gdje ih smjestiti? Spustite ih s visine i grupirajte u veću posudu ili kutiju. Ako imaju rupice na dnu, stavite ih u plitku posudu s vodom – biljke će povlačiti vlagu prema potrebi.
Koliko im inače treba vode? U malim teglama – često, svakih 3–5 dana. Zato im morate osigurati dugotrajni izvor vlage.
Uradi sam trik: Položite mokre ručnike ispod tegle ili ih stavite na sloj vlažnog pijeska, perlita ili kokosovih vlakana.
5. Osjetljive biljke (orhideje, anthurium, fikus)
Neke biljke ne vole ni promjenu mjesta, ni pretjeranu vlagu, ni sušu. Orhideje su posebno osjetljive, ali i anthurium i neki fikusi mogu reagirati stresno na izostanak njege.
Gdje ih smjestiti? U miran kut stana, bez direktnog sunca i propuha. Idealno je mjesto s konstantnom temperaturom i difuznim svjetlom.
Koliko im inače treba vode? Orhideje se inače zalijevaju svaka 1–2 tjedna potapanjem. Anthurium i fikusi traže zalijevanje svakih 7–10 dana.
Uradi sam trik: Prije odlaska, orhideju dobro potopite i ocijedite. Ostale biljke zalijte kao inače i ostavite u stabilnom okruženju – nemojte ih seliti bez potrebe.
Navodnjavanje biljaka u vrijeme godišnjih odmora
Bonus savjet za zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru : Ako imate pomoć – dajte jasne upute
Zalijevanje biljaka na godišnjem odmoru nije nemoguća misija – ali traži malo planiranja prije nego što zatvorite vrata. Ključ nije u tome da svaku biljku tretirate jednako, nego da prepoznate njezine potrebe i prilagodite pripremu. Paprat i kalateja zahtijevaju drugačiji pristup od sukulenta, a orhideja opet svoju rutinu – i upravo ta razlika određuje hoće li vas kod kuće dočekati zelenilo ili osušene stabljike.
Ako odlazite uskoro, napravite jedan korak već večeras: grupirajte biljke, zalijte one kojima to treba i premjestite ih dalje od direktnog sunca. Ostatak – boce, mokri ručnici, mini staklenik od vrećice – možete srediti sutra. Dva tjedna je savladivo za gotovo svaku sobnu biljku, uz uvjet da ste ih dobro pripremili za odlazak.
A ako se ipak dogodi da se vratite na uvenule listove – ne paničarite. Većina sobnih biljaka može se oporaviti, samo im treba pravi pristup u prvim satima nakon povratka.
