Vrt

Ostvarite san o vrtu na balkonu

Pretočite maštu u stvarnost uz pomoć naših stručnjaka

O kvaliteti povrća iz vlastitog vrta puno se zna i govori, ali sve je manje onih koji imaju komadić zemlje za sadnju. Taj problem rješava se sadnjom vrta u tegle. Kako san o vlastitiom vrtu ostvariti na balkonu, zna Dubravka Mišolongin.

Ubrati rajčicu u vlastitom vrtu, neopisiv je osjećaj. Prvi razlog tome je što smo ju uzgojili svojim trudom, a drugi spoznaja da znamo što jedemo.

Lagane i lako prenosive tegle

‘Na vašem balkonu ili terasi, možete si napraviti, u skladu s vašim eksterijerom, vrlo zgodan povrtnjak. Ja sam u ovom slučaju pripremila modularne plastične tegle koje su vrlo lagane i lako prenosive. One se u pravilu pune kvalitetnim supstratom. Dakle, u većini vrtnih centara imate mogućnost nabave bio supstrata koji je pogodan za bio uzgoj povrća. Svakako u te supstrate treba ukalkulirati i prihranu koju ćemo dodati kod same sadnje, a onda i kod cijelog razdoblja vegetacije’, pojašnjava Dubravka Mišolongin, dipl. ing. argonomije.

Hranjive tvari iz humusnog gnojiva na prirodan će način pomoći biljci da se dobro razvija i donosi kvalitetne plodove.

‘Obično svi želimo imati rajčicu pa sam odabrala grapollo rajčicu. Znači, to je srednja veličina ploda i na ovu veličinu tegle i zapreminu, možemo staviti 3 biljčice’, pojašnjava.

Ne zaboravite na potporanj

Važno je odabrati rajčice s debljom stabljikom jer takve imaju veće šanse za uspjeh. ‘U sadnu jamu možemo dodati još prihrane i biljku vrlo nježno stisnemo. Ne smijemo je jako stiskati jer pritom zbijamo tlo i na taj način korijen nema mogućnost razvoja na pravilan način’, objašnjava Dubravka.

Obzirom da će rajčice rastom plodova otežati, potrebno im je osigurati potporanj.

‘Obično su to bambus štapovi koji se stavljaju uz samu biljku i kako raste onda se fiksiraju. A imate danas u ponudi i sisteme gdje se biljka može fiksirati kako raste tako se na pojedinoj visini samo zakači za sam potporanj’, tvrdi.

Rajčicama možete dodati i zelenu salatu koja će biti dobar pokrivač tla. ‘Imat ćemo manji gubitak vlage, a uz to ćemo imati i vrlo ukusnu salatu. Pritom trebamo paziti na koji razmak sadimo same sadnice’, objašnjava nam Dubravka.

Osim povrća, u povrtnjaku u tegli, dobro je posaditi i jestivo cvijeće. Primjerice dragoljub.

‘Dragoljub je biljka koja cijelo ljeto cvate. Ima tnedenciju pada. Spušta se niz posudu, pa ću je ja u tom slučaju staviti u kut posude, što će onda kad naraste izgledati vrlo dekorativno. Njene cvijetove možete upotrebljavati u salatama’, dodaje.

Pazite u koje doba dana zalijevate

Nakon sadnje povrće treba zaliti. Računajte i na to da ga u ljetnim mjesecima morate svakodnevno zalijevati. ‘Jako pazite u koje doba dan zalijevate. Odnosno, gledajte da to nije po jakom suncu. Bilo bi najbolje ustvari ujutro iz razloga što se preko noći tlo ohladi’, upozorava.

Osim povrća u modularne tegle, kao što su ove – tvrtke Cortum, možete posaditi i voće, primjerice jagode ili ribizl. U manjim posudama od prirodnih materijala dobro je posaditi i začinsko mediteransko bilje koje će obogatiti mnoga jela ili koktele.

‘Na ovom primjeru, terakotne posude, pokazat ću sadnju jednog mini vrta začinskog. Za to ću upotrijebiti jedan krasan vlasac koji ima i predivan cvijet pa je i usto još i dekorativan. U toj kombinaciji je zgodna i ova višebojna kadulja, koja će ići jako dobro uz neka fina jela’, objašnjava Dubravka i daje još savjeta.

Menta ne voli društvo

‘Ako radite često pizzu, onda svakako zasadite origano i majčinu dušicu, odnosno timjan. Tu je zatim i bosiljak vrlo popularan, zatim peršin koji koristimo u raznim jelima i u zadnje vrijeme vrlo popularna vegeta’, dodaje i upozorava na grešku koju mnogi čine.

‘U ovu kombinaciju nikako nemojte svrstati mentu. Mentu uvijek zasadite posebno. Ona je vrlo agresivna u rastu’, tvdi.

Začinsko bilje treba saditi u propustan supstrat kojem nije potrebno previše gnojiva, jer ove biljke izvorno rastu u vrlo poroznom i hranjivima oskudnom tlu. ‘ Tijekom ljeta kad su baš iznimno visoke temperature, zaljevajte ga gotovo svako jutro, na taj način ćete održati supstrat vlažnim, a bilje će biti u dobroj kondiciji’, dodaje.

Začinsko bilje obiluje mirisima, a jelima dati savršen okus. Možete ga i posušiti i takvog ga koristiti i u zimskim mjesecima.

Related Topics:balkoni istaknuto sadnice vrtovi

Up Next

Podsjetnik što napraviti u vrtu i kojim alatom

Ne propustite

Kokedama: Biljke bez teglice na japanski način

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati