Vrt
Ostvarite san o vrtu na balkonu
Pretočite maštu u stvarnost uz pomoć naših stručnjaka
O kvaliteti povrća iz vlastitog vrta puno se zna i govori, ali sve je manje onih koji imaju komadić zemlje za sadnju. Taj problem rješava se sadnjom vrta u tegle. Kako san o vlastitiom vrtu ostvariti na balkonu, zna Dubravka Mišolongin.
Ubrati rajčicu u vlastitom vrtu, neopisiv je osjećaj. Prvi razlog tome je što smo ju uzgojili svojim trudom, a drugi spoznaja da znamo što jedemo.
Lagane i lako prenosive tegle
‘Na vašem balkonu ili terasi, možete si napraviti, u skladu s vašim eksterijerom, vrlo zgodan povrtnjak. Ja sam u ovom slučaju pripremila modularne plastične tegle koje su vrlo lagane i lako prenosive. One se u pravilu pune kvalitetnim supstratom. Dakle, u većini vrtnih centara imate mogućnost nabave bio supstrata koji je pogodan za bio uzgoj povrća. Svakako u te supstrate treba ukalkulirati i prihranu koju ćemo dodati kod same sadnje, a onda i kod cijelog razdoblja vegetacije’, pojašnjava Dubravka Mišolongin, dipl. ing. argonomije.
Hranjive tvari iz humusnog gnojiva na prirodan će način pomoći biljci da se dobro razvija i donosi kvalitetne plodove.
‘Obično svi želimo imati rajčicu pa sam odabrala grapollo rajčicu. Znači, to je srednja veličina ploda i na ovu veličinu tegle i zapreminu, možemo staviti 3 biljčice’, pojašnjava.
Ne zaboravite na potporanj
Važno je odabrati rajčice s debljom stabljikom jer takve imaju veće šanse za uspjeh. ‘U sadnu jamu možemo dodati još prihrane i biljku vrlo nježno stisnemo. Ne smijemo je jako stiskati jer pritom zbijamo tlo i na taj način korijen nema mogućnost razvoja na pravilan način’, objašnjava Dubravka.
Obzirom da će rajčice rastom plodova otežati, potrebno im je osigurati potporanj.
‘Obično su to bambus štapovi koji se stavljaju uz samu biljku i kako raste onda se fiksiraju. A imate danas u ponudi i sisteme gdje se biljka može fiksirati kako raste tako se na pojedinoj visini samo zakači za sam potporanj’, tvrdi.
Rajčicama možete dodati i zelenu salatu koja će biti dobar pokrivač tla. ‘Imat ćemo manji gubitak vlage, a uz to ćemo imati i vrlo ukusnu salatu. Pritom trebamo paziti na koji razmak sadimo same sadnice’, objašnjava nam Dubravka.
Osim povrća, u povrtnjaku u tegli, dobro je posaditi i jestivo cvijeće. Primjerice dragoljub.
‘Dragoljub je biljka koja cijelo ljeto cvate. Ima tnedenciju pada. Spušta se niz posudu, pa ću je ja u tom slučaju staviti u kut posude, što će onda kad naraste izgledati vrlo dekorativno. Njene cvijetove možete upotrebljavati u salatama’, dodaje.
Pazite u koje doba dana zalijevate
Nakon sadnje povrće treba zaliti. Računajte i na to da ga u ljetnim mjesecima morate svakodnevno zalijevati. ‘Jako pazite u koje doba dan zalijevate. Odnosno, gledajte da to nije po jakom suncu. Bilo bi najbolje ustvari ujutro iz razloga što se preko noći tlo ohladi’, upozorava.
Osim povrća u modularne tegle, kao što su ove – tvrtke Cortum, možete posaditi i voće, primjerice jagode ili ribizl. U manjim posudama od prirodnih materijala dobro je posaditi i začinsko mediteransko bilje koje će obogatiti mnoga jela ili koktele.
‘Na ovom primjeru, terakotne posude, pokazat ću sadnju jednog mini vrta začinskog. Za to ću upotrijebiti jedan krasan vlasac koji ima i predivan cvijet pa je i usto još i dekorativan. U toj kombinaciji je zgodna i ova višebojna kadulja, koja će ići jako dobro uz neka fina jela’, objašnjava Dubravka i daje još savjeta.
Menta ne voli društvo
‘Ako radite često pizzu, onda svakako zasadite origano i majčinu dušicu, odnosno timjan. Tu je zatim i bosiljak vrlo popularan, zatim peršin koji koristimo u raznim jelima i u zadnje vrijeme vrlo popularna vegeta’, dodaje i upozorava na grešku koju mnogi čine.
‘U ovu kombinaciju nikako nemojte svrstati mentu. Mentu uvijek zasadite posebno. Ona je vrlo agresivna u rastu’, tvdi.
Začinsko bilje treba saditi u propustan supstrat kojem nije potrebno previše gnojiva, jer ove biljke izvorno rastu u vrlo poroznom i hranjivima oskudnom tlu. ‘ Tijekom ljeta kad su baš iznimno visoke temperature, zaljevajte ga gotovo svako jutro, na taj način ćete održati supstrat vlažnim, a bilje će biti u dobroj kondiciji’, dodaje.
Začinsko bilje obiluje mirisima, a jelima dati savršen okus. Možete ga i posušiti i takvog ga koristiti i u zimskim mjesecima.
Dekoracije i detalji
20 najpopularnijih sobnih biljaka na instagramu
Prirodni trend nije zaobišao ni najpopularniju društvenu mrežu
Prirodni trend u interijeru pretočio se i na društvene mreže. Tako je posljednjih godina Instagram preplavljen fotografijama raznoraznih biljaka.
S obzirom na to da se popularnost mjeri prema hashtagovima, evo popisa 20 najpopularnijih sobnih biljaka.
#1 kaktusi i sukulenti
Najspominjaniji svakako su kaktusi i sukulenti. Svoju popularnost prvenstveno duguju tome što nisu zahtjevne biljke i ne treba previše o njima brinuti. Tako neće uginuti ni kada ih malo zanemarimo. K tome su i vrlo zanimljiva dekoracija u prostoru.
Oprez: Ovi sukulenti mogu biti opasni za pse i mačke
#2 hoja
Ova biljka svoju popularnost duguje zanimljivom izgledu. Ima prekrasne cvjetove koji izgledaju poput petokrakih zvijezda, a k tome su i mirisni.
#3 monstera
Monstera je prekrasna biljka penjačica s velikim cvjetovima koja je česti gost brojnih domova. Popularna je zbog svojih velikih cvjetova, ali i bujnog rasta.
#4 filodendron
Radi se također o biljci penjačici. Sličnih je karakteristika kao monstera, a prepoznat je po listovima srcolikog oblika.
#5 paprat
Kućna paprat osvaja egzotičnim izgledom te u domu stvara ugođaj vječnog proljeća.
10 savršenih biljaka za kupaonicu: Pretvorite svoju u wellness oazu
#6 anturijum ili flamingov cvijet
Anturijum, poznat i kao flamingov cvijet je elegantna biljka vrlo specifičnog izgleda koja u interijer unosi dašak egzotike.
#7 epipremnum
Epiremnum također spada u puzajuće biljke, a može narasti i do 20 metara. Listovi su zelene boje s izraženim bijelim mrljama.
#8 peperomija
Peperomija je zahvalna sobna biljka dekorativnih listova koja uspijeva u svijetlim prostorima bez izravnog sunca. Zbog skromnih zahtjeva za zalijevanjem i njege idealan je izbor za moderne interijere i sve koji žele zelenilo bez puno brige.
#9 kaučukovo drvo
Ova sobna biljka izvrsna za one koji nemaju “zelenu ruku”. Sve što je potrebno je da ga dobro i redovno zalijevate.
#10 lirasti fikus
Sobna biljka koju biraju oni koji žele moderan interijer. Jednostavan je za održavanje, a u njegove listove mnogi će se zaljubiti.
#11 sanseverija
Biljka koje je poznata i pod nazivima svekrvin jezik i sabljarka. Njeni mesnati uspravni listovi mogu narasti i do 100 cm visine. Uz to što će uljepšati interijer, odlična je za pročišćavanje zraka.
#12 aglaonema
Aglaonema u naše je krajeve stigla iz Azije. Iako je nazvana “srebrnom kraljicom”, kraljevski tretman ne zahtijeva.
#13 biljka pauk
Zeleni ljiljan ili biljka pauk poznata je po svojim specifičnim i izduženim zelenim ili zeleno-bijelim listovima. Ne voli previše sunca pa se može smjestiti i u kupaonici.
#14 mirni ljiljan
Prekrasna biljka koja osim dekorativne uloge u domu ima i onu funkcionalnu. Idealan je za pročišćavanje zraka. Također, postoji vjerovanje kako ova biljka vlasnici nosi sreću.
#15 zamija
Biljka prekrasnih mesnatih listova koja također ne zahtijeva preveliku brigu. I za nju se veže jedno vjerovanje. Naime, prema feng shui filozofiji zamija u dom donosi sreću i novac.
#16 dragon tree
Dracena je vrlo popularna među ljubiteljima sobnog bilja. Poznata je i kao ženski zmaj, a podrijetlo vuče s afričkog otoka Madagaskara.
#17 biljka kava
U posljednje vrijeme ova je biljka postala vrlo popularna. Cvjetovi su joj vrlo intenzivnog mirisa. Plodovi su maleni i crvene boje, a u sebi nose plosnate sjemenke.
#18 aloe vera
Aloe vera je poznata po svojim ljekovitim svojstvima i dobrobitima za organizam. Mnoge je osvojila jednostavnošću održavanja, a osim u zatvorenom, može se uzgajati i na otvorenom.
#19 krunica
Ova biljka ima duge stabljike s malim kuglicama nalik grašku. S obzirom na to da potječe iz Afrike, briga o njoj je minimalna.
Ovaj jedinstven sukulent dobro uspijeva u zatvorenom prostoru iako zahtijeva puno izravne svjetlosti. Listovi su joj mesnati i okruglasti te podsječaju na krunicu, po čemu je i dobila ime. Njezin znanstveni naziv je Senecio rowleyanus, a ova sobna biljka savršena je za postavljanje u viseću posudu ili na visoko mjesto koje omogućuje da joj se stabljike spuštaju poput nizova punih bisera.
#20 dracena
Dracena je zahvalna sobna biljka koja se vrlo lako prilagođava i najzahtijevnijim sobnim uvjetima. Zato i je vrlo popularna.
Vrt
Jardin Majorelle – mali raj usred Marakeša
Ukoliko vas put odvede do Marakeša, svakako posijetite Jardin Majorelle, šetnja ovim vrtom skriven u srcu živopisnog grada iskustvo je koje ćete dugo pamtit.
Jardin Majorelle jedno je od najpoznatijih i najposjećenijih mjesta u Maroku — prava oaza mira i boja smještena usred vreve Marrakeša. Ovaj jedinstveni vrt čarobno povezuje umjetnost, botaniku i povijest, ostavljajući snažan dojam na svakog posjetitelja.
Planiranje vrta: Vrste vrtova, raspored biljaka i inspiracije za vaš vrt
Povijest i značaj
Jardin Majorelle stvorio je francuski umjetnik Jacques Majorelle (1886.–1962.), sin poznatog secesijskog majstora Louisa Majorellea. U Maroko je stigao oko 1917. godine radi oporavka od teške bolesti, a Marakeš ga je brzo osvojio svojom svjetlošću, bojama i živahnim uličnim životom. Nakon putovanja po Sjevernoj Africi i Mediteranu, odlučio se trajno nastaniti u tom gradu.
Majorelle je stekao ugled kao orijentalistički slikar, a posebno je ostao zapamćen po intenzivnoj nijansi kobaltno plave boje, danas poznatoj kao Majorelle plava (bleu Majorelle). Inspirirana lokalnom arhitekturom i tradicionalnom odjećom, ta je boja postala zaštitni znak vrta i njegovih građevina.
Godine 1923. kupio je zemljište na rubu palmine oaze u Marakešu i ondje izgradio kuću, a 1931. angažirao je arhitekta Paula Sinoira za projektiranje moderne vile. Tijekom narednih desetljeća postupno je širio imanje i oblikovao vrt koji je postao njegovo životno djelo. Zbog visokih troškova održavanja vrt je 1947. otvorio za javnost.
Nakon Majorelleove smrti i godina zapuštenosti, vrt su 1980-ih spasili Yves Saint Laurent i Pierre Bergé, koji su ga temeljito obnovili. Od tada Jardin Majorelle ponovno živi kao jedna od najvažnijih kulturnih i botaničkih znamenitosti Marakeša.
Botanički i arhitektonski dragulj
Jardin Majorelle prostire se na oko 9.000 m² i predstavlja labirint staza, vodenih površina i egzotičnih biljaka. U vrtu se mogu vidjeti kaktusi, palme, bambusi i brojna druga botanička bogatstva. Arhitektura vrta i Majorellova ateljea pokazuje utjecaje modernizma i Art Deco estetike, u kombinaciji s marokanskim elementima. Ono što Jardin Majorelle čini posebnim jest sklad između prirode i dizajna. U vrtu se nalazi više od 300 biljnih vrsta iz cijelog svijeta: kaktusi, palme, bambusi, bugenvilije i egzotično cvijeće stvaraju bogat i raznolik pejzaž. Voda, u obliku fontana i malih bazena, dodatno naglašava osjećaj svježine i smirenosti.
Snažni kontrasti boja – plava, žuta, zelena i terakota – pažljivo su uravnoteženi i vrtu daju gotovo slikarsku kompoziciju, što nije iznenađujuće s obzirom na Majorelleovu profesiju.
Japanski vrt u hrvatskom dvorištu: Dizajn Petre Novak
Kulturni značaj
Unutar kompleksa nalazi se i Berberski muzej, posvećen kulturi i tradiciji autohtonih naroda Maroka. Muzej pruža dublji uvid u povijest, nošnje, nakit i svakodnevni život Berbera, čime posjet vrtu dobiva dodatnu kulturnu dimenziju.
Jardin Majorelle bio je i važno mjesto inspiracije za Yvesa Saint Laurenta, koji je često isticao kako mu je Maroko, a posebno ovaj vrt, pomogao da u svom radu ponovno otkrije boje.
5 tropskih biljaka koje će pretvorit svaki prostor u zelenu oazu
Zašto posjetiti Jardin Majorelle
Posjet Jardin Majorelleu nije samo šetnja kroz lijepo uređen vrt – to je iskustvo koje budi osjetila. Mirisi biljaka, zvuk vode i vizualni sklad pružaju rijetku priliku za opuštanje u srcu živahnog grada. Bilo da ste ljubitelj prirode, umjetnosti ili jednostavno tražite predah od gradske gužve, ovaj vrt opravdava reputaciju malog raja usred Marakeša.
Jardin Majorelle podsjetnik je koliko pažljivo oblikovan prostor može imati snažan emocionalni učinak – i zašto neka mjesta ostaju u sjećanju dugo nakon što ih napustimo.
