Vrt
Ostvarite san o vrtu na balkonu
Pretočite maštu u stvarnost uz pomoć naših stručnjaka
O kvaliteti povrća iz vlastitog vrta puno se zna i govori, ali sve je manje onih koji imaju komadić zemlje za sadnju. Taj problem rješava se sadnjom vrta u tegle. Kako san o vlastitiom vrtu ostvariti na balkonu, zna Dubravka Mišolongin.
Ubrati rajčicu u vlastitom vrtu, neopisiv je osjećaj. Prvi razlog tome je što smo ju uzgojili svojim trudom, a drugi spoznaja da znamo što jedemo.
Lagane i lako prenosive tegle
‘Na vašem balkonu ili terasi, možete si napraviti, u skladu s vašim eksterijerom, vrlo zgodan povrtnjak. Ja sam u ovom slučaju pripremila modularne plastične tegle koje su vrlo lagane i lako prenosive. One se u pravilu pune kvalitetnim supstratom. Dakle, u većini vrtnih centara imate mogućnost nabave bio supstrata koji je pogodan za bio uzgoj povrća. Svakako u te supstrate treba ukalkulirati i prihranu koju ćemo dodati kod same sadnje, a onda i kod cijelog razdoblja vegetacije’, pojašnjava Dubravka Mišolongin, dipl. ing. argonomije.
Hranjive tvari iz humusnog gnojiva na prirodan će način pomoći biljci da se dobro razvija i donosi kvalitetne plodove.
‘Obično svi želimo imati rajčicu pa sam odabrala grapollo rajčicu. Znači, to je srednja veličina ploda i na ovu veličinu tegle i zapreminu, možemo staviti 3 biljčice’, pojašnjava.
Ne zaboravite na potporanj
Važno je odabrati rajčice s debljom stabljikom jer takve imaju veće šanse za uspjeh. ‘U sadnu jamu možemo dodati još prihrane i biljku vrlo nježno stisnemo. Ne smijemo je jako stiskati jer pritom zbijamo tlo i na taj način korijen nema mogućnost razvoja na pravilan način’, objašnjava Dubravka.
Obzirom da će rajčice rastom plodova otežati, potrebno im je osigurati potporanj.
‘Obično su to bambus štapovi koji se stavljaju uz samu biljku i kako raste onda se fiksiraju. A imate danas u ponudi i sisteme gdje se biljka može fiksirati kako raste tako se na pojedinoj visini samo zakači za sam potporanj’, tvrdi.
Rajčicama možete dodati i zelenu salatu koja će biti dobar pokrivač tla. ‘Imat ćemo manji gubitak vlage, a uz to ćemo imati i vrlo ukusnu salatu. Pritom trebamo paziti na koji razmak sadimo same sadnice’, objašnjava nam Dubravka.
Osim povrća, u povrtnjaku u tegli, dobro je posaditi i jestivo cvijeće. Primjerice dragoljub.
‘Dragoljub je biljka koja cijelo ljeto cvate. Ima tnedenciju pada. Spušta se niz posudu, pa ću je ja u tom slučaju staviti u kut posude, što će onda kad naraste izgledati vrlo dekorativno. Njene cvijetove možete upotrebljavati u salatama’, dodaje.
Pazite u koje doba dana zalijevate
Nakon sadnje povrće treba zaliti. Računajte i na to da ga u ljetnim mjesecima morate svakodnevno zalijevati. ‘Jako pazite u koje doba dan zalijevate. Odnosno, gledajte da to nije po jakom suncu. Bilo bi najbolje ustvari ujutro iz razloga što se preko noći tlo ohladi’, upozorava.
Osim povrća u modularne tegle, kao što su ove – tvrtke Cortum, možete posaditi i voće, primjerice jagode ili ribizl. U manjim posudama od prirodnih materijala dobro je posaditi i začinsko mediteransko bilje koje će obogatiti mnoga jela ili koktele.
‘Na ovom primjeru, terakotne posude, pokazat ću sadnju jednog mini vrta začinskog. Za to ću upotrijebiti jedan krasan vlasac koji ima i predivan cvijet pa je i usto još i dekorativan. U toj kombinaciji je zgodna i ova višebojna kadulja, koja će ići jako dobro uz neka fina jela’, objašnjava Dubravka i daje još savjeta.
Menta ne voli društvo
‘Ako radite često pizzu, onda svakako zasadite origano i majčinu dušicu, odnosno timjan. Tu je zatim i bosiljak vrlo popularan, zatim peršin koji koristimo u raznim jelima i u zadnje vrijeme vrlo popularna vegeta’, dodaje i upozorava na grešku koju mnogi čine.
‘U ovu kombinaciju nikako nemojte svrstati mentu. Mentu uvijek zasadite posebno. Ona je vrlo agresivna u rastu’, tvdi.
Začinsko bilje treba saditi u propustan supstrat kojem nije potrebno previše gnojiva, jer ove biljke izvorno rastu u vrlo poroznom i hranjivima oskudnom tlu. ‘ Tijekom ljeta kad su baš iznimno visoke temperature, zaljevajte ga gotovo svako jutro, na taj način ćete održati supstrat vlažnim, a bilje će biti u dobroj kondiciji’, dodaje.
Začinsko bilje obiluje mirisima, a jelima dati savršen okus. Možete ga i posušiti i takvog ga koristiti i u zimskim mjesecima.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
Bilje
Razmnožavanje sukulenata – evo kako od jednog lista uzgojiti novu biljku
S ljetovanja ste donijeli sukulent? Saznajte kako ga sigurno prenijeti, presaditi i razmnožiti kako bi iz jedne biljke nastala cijela kolekcija
Mnogi se s ljetovanja vraćaju s malim suvenirom koji traje godinama, sukulentom. Ove otporne biljke lako podnose putovanje, a brojne vrste moguće je razmnožiti kod kuće iz samo jednog lista ili male reznice. Razmnožavanje sukulenta jednostavnije je nego što mislite.
Kako ih pravilno prenijeti, kada ih presaditi i koje su vrste najjednostavnije za razmnožavanje sukulenata kod kuće, donosimo u nastavku.
Cvjetajući sukulenti koji će uljepšati svaki vrt
Zašto su sukulenti idealna biljka za ponijeti s ljetovanja?
Sukulenti su gotovo savršen suvenir s odmora, iz nekoliko praktičnih razloga. Dobro podnose sušu i ne traže svakodnevno zalijevanje, pa preživljavaju i nekoliko dana zaboravljene u kutu bez posljedica. Lako se transportiraju jer su otporni na pomicanje i tresenje tijekom vožnje, a zauzimaju vrlo malo prostora, što ih čini prikladnima i za mali balkon, i za prozorsku dasku u stanu. Mnoge vrste, uz to, brzo stvaraju nove biljke, pa jedna donesena sadnica lako preraste u pravu malu kolekciju.
Koje sukulente je najlakše razmnožiti?
Nisu svi sukulenti jednako jednostavni za razmnožavanje, pa vrijedi znati koje vrste najbolje odgovaraju početnicima.
Echeveria razmnožava se ponajviše listom, a biljka tipično stvara prepoznatljive rozete nalik cvijetu. Zahvaljujući jednostavnom postupku i visokoj stopi uspjeha, echeverija je jedan od najboljih izbora za nekoga tko se razmnožavanjem sukulenata bavi prvi put.
Sedum, odnosno Žednjak vrlo brzo pušta korijen i razmnožava se jednostavnim reznicama, umjesto listom. Odličan je izbor za tegle i kamenjare u vrtu, a zahvaljujući brzini ukorjenjivanja rezultate ćete vidjeti već za nekoliko tjedana.
Crassula, poznatija kao drvo novca ili drvo žada, razmnožava se grančicom umjesto pojedinačnim listom. Njega je iznimno jednostavna, pa je ova vrsta popularna kao dugotrajna sobna biljka koja godinama raste u istoj posudi.
Graptopetalum, ili kameni cvijet, ima listove koji vrlo lako stvaraju potpuno nove biljke, slično echeveriji, pa je i ova vrsta pogodna za razmnožavanje iz jednog jedinog lista bez posebnog predznanja.
Kalanchoe, cvijet kalanhoe, posebna je po tome što neke vrste same razvijaju sitne mlade biljčice na rubovima listova, koje se doslovno mogu otresti u zemlju i posaditi. Ovakve vrste brzo se ukorjenjuju i spadaju među najlakše za razmnožavanje uopće.
Smijete li ponijeti sukulent s putovanja?
Odgovor ovisi o tome odakle biljka dolazi. Kupnja u registriranom vrtnom centru ili rasadniku ne nosi nikakva ograničenja, jednako kao ni sukulent koji vam je netko poklonio iz vlastitog vrta ili stana.
Situacija je drugačija kad je riječ o uzimanju biljaka izravno iz prirode. U Hrvatskoj je zabranjeno uklanjati zaštićene biljne vrste iz njihovog prirodnog staništa, a biljke unutar nacionalnih parkova i parkova prirode nije dopušteno uzimati ni u kojem obliku, bez obzira koliko sitan izgledao komad koji biste ponijeli.
Ako putujete izvan Hrvatske ili Europske unije, dodatno provjerite fitosanitarna pravila zemlje u koju se vraćate, jer neke destinacije imaju stroža ograničenja za unos biljnog materijala preko granice.
Kako sigurno prenijeti sukulent kući?
Sukulenti dobro podnose putovanje, ali nekoliko koraka dodatno smanjuje rizik od oštećenja tijekom prijevoza. Zaštitite listove umatanjem u papir, ne u plastiku koja zadržava vlagu i toplinu. Koristite čvrstu kutiju koja sprječava pomicanje posude ili reznice tijekom vožnje, jer i manji udarci lako oštete mesnate listove. Izbjegavajte da biljka duže vrijeme stoji u vrućem automobilu, posebno ljeti, kad temperatura u zatvorenom vozilu brzo poraste iznad podnošljive granice. Ne zalijevajte sukulent neposredno prije puta, jer suša ga sadržaj u listovima čini otpornijim na stres putovanja, dok mokar supstrat povećava rizik od truljenja u zatvorenoj, zagušljivoj kutiji.
Kako razmnožiti sukulent kod kuće?
Postupak razmnožavanja sukulenata jednostavan je i svodi se na nekoliko jasnih koraka:
- Odvojite zdrav list ili reznicu s matične biljke, pazeći da rez bude čist.
- Ostavite rez da se osuši dva do sedam dana, ovisno o vrsti i debljini lista.
- Položite osušeni list ili reznicu na supstrat namijenjen kaktusima i sukulentima.
- Ne zalijevajte odmah nakon polaganja.
- Pričekajte da se razvije korijen, što obično traje nekoliko tjedana.
- Presadite mladu biljku tek kada dovoljno ojača i razvije vlastiti korijenov sustav.
Najčešća pogreška
Sadnja svježe odlomljenog lista izravno u mokru zemlju gotovo uvijek uzrokuje truljenje umjesto ukorjenjivanja. Rez mora prvo zacijeliti i osušiti se, tek tada list smije doći u kontakt sa supstratom.
Kada presaditi sukulent?
Presađivanje ima smisla u nekoliko situacija: nakon što se biljka prilagodi novom prostoru i okolini, kada vidljivo preraste postojeću posudu, ili jednostavno kao dio redovite njege. Najbolje vrijeme za presađivanje je razdoblje aktivnog rasta biljke, najčešće proljeće ili rana jesen, ovisno o konkretnoj vrsti, dok presađivanje tijekom mirovanja, obično zimi, biljci dodatno otežava prilagodbu.
Kakvu zemlju i posudu odabrati?
Propustan supstrat ključan je za zdravlje svakog sukulenta, jer sprječava zadržavanje viška vode oko korijena. Drenažni sloj na dnu posude, primjerice od sitnog kamenčića ili perlita, dodatno pomaže odvodu suvišne vlage. Rupe na dnu posude su obavezne, ne opcionalne, bez obzira koliko dekorativna posuda bez otvora izgledala privlačno u trgovini. Terakotne posude imaju dodatnu prednost jer njihov porozni materijal pomaže isparavanju viška vlage kroz stijenke, čime dodatno štite korijen od prekomjerne vlage.
Koliko često zalijevati sukulente?
Osnovno pravilo glasi: zalijevajte tek kada se supstrat potpuno osuši, ne prema fiksnom rasporedu dana u tjednu. Zimi, kad većina sukulenata usporava rast, zalijevanje treba biti znatno rjeđe nego ljeti. Višak vode, ne njezin nedostatak, ostaje najčešći uzrok propadanja sukulenata u domaćinstvima, pa je u dvojbi uvijek sigurnije pričekati nego zaliti prerano.
Najčešće pogreške početnika
Nekoliko grešaka ponavlja se kod gotovo svakog početnika u uzgoju sukulenata: prečesto zalijevanje, koje ostaje ubjedljivo najčešći uzrok propadanja; premalo svjetla, jer sukulenti trebaju znatno više izravne ili jake indirektne svjetlosti nego što bi se očekivalo; nepropustan supstrat koji zadržava vlagu predugo; ukrasne posude bez otvora za drenažu; presađivanje odmah nakon putovanja, prije nego što se biljka uopće prilagodi novom okruženju; te razmnožavanje iz oštećenih ili bolesnih listova, koji znatno rjeđe uspješno ukorijene od zdravog, čvrstog lista.
Razmnožavanje sukulenta
Sukulenti su među najzahvalnijim biljkama za uzgoj jer uspijevaju i uz minimalnu njegu. Ako ih pravilno prenesete s putovanja, koristite odgovarajući supstrat i ne pretjerujete sa zalijevanjem, jedna mala biljka može se s vremenom pretvoriti u cijelu kolekciju, uz gotovo nikakav trošak osim strpljenja.
Za dodatne savjete o njezi i kombiniranju sukulenata pogledajte i naše tekstove Sadnja i uzgoj sukulenata, Najljepše kombinacije sukulenata te 7 sobnih biljaka koje nikada ne biste trebali previše zalijevati, gdje se dodatno objašnjava zašto je upravo prekomjerno zalijevanje najveći neprijatelj ovih biljaka.
