Vrt

Najljepši proljetni cvatući grmovi

Poslije duge i tamne zime većina nas čeka toplo proljeće, samim tim i početak cvatnje najljepših cvjetnih grmova.

U naviještanju proljeća prednjače visibabe, jaglaci i sunovrati, ali ih u stopu slijede rano cvatući proljetni grmovi. To je skupina grmlja koja uglavnom cvate prije pojave lišća, a cvjetovi su često mirisni. Većina cvatućih grmova vrlo je prilagodljiva, sa malim zahtjevima u pogledu njege, a vrlo često osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.

Zato, ako ne želite čekati svibanj da se Vašim vrtom razliju slapovi živih boja, posadite nekoliko grmova koji će vam razveseliti još hladne ožujske dane.

Cornus mas – drijen

Među prvima koji cvate, prilagodljiv i izdržljiv grm. Dobro ga je postaviti ispred tamne pozadine –fasade ili živice od tise, kako bi njegove svijetle stabljike i žuti cvjetići došli do izražaja. Tijekom ljeta lišće je zeleno, a u jesen lijepe crvene boje.

Forsithya x intermedia –forzicija

Jedan od najzhavalnijih grmova za upotrebu u gradskim parkovima i vrtovima, jer dobro podnosi zagađenje i opterećenje u području korijena; potrebno ju je orezivati svake 2-3 godine, a ukoliko imate stari grm radikalnom rezidbom možete ga ‘vratiti u život’ i oblikovati po želji. Pogodna je za izradu mješovitih cvatućih živica.

Magnolia stellata –zvjezdasta magnolija

Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale magnolije. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama. Raste vrlo sporo, pa je prikladna za upotrebu i u malim vrtovima, ili za uzgoj u ukrasnim posudama. Ne treba je saditi preduboko, a orezivanje se ne preporuča.

Hamamelis intermedia – vještičja ljeska

Neobični cvjetovi ove biljke toleriraju i temperature ispod ništice, a njihov lagani, araomatični miris klasični je znak dolaska proljeća. Iako većina varijeteta ima svijetlo žute cvjetove, mogu se pronaći i oni sa narančastim ili crvenim cvjetovima (npr. Hamamelis intermedia ‘Diane’ ili ‘Ruby Glow’). Najbolje ih je saditi u jesen, na vlažnom, ali ocjeditom položaju na suncu ili u polu-sjeni.

Ribes sanguineum King Edward VII – ukrasni ribizl

Listopadni grm sa obiljem cvjetnih grozdova u rano proljeće; biljka vrlo rustiklanog karaktera, pogodna za slobodne živice ili kao soliter na sunčanom mjestu. Svake dvije-tri godine potrebno je prorijediti grm. Varijetet Ribes sanguineum ‘White Icicle’ cvate bijelim cvjetovima i ima svijetlo zelene listove.

Viburnum bodnantense ‘Dawn’ – bekovina

Prekrasan mirisni grm, koji svojim brojnim ružičastim cvjetovima dominira zimskim i ranoproljetnim vrtom jer tijekom blažih zima cvate od studenog do ožujka, dok u jesen vrt uljepšava crvenim lišćem. Ne preporuča se orezivanje, ali možete ubrati koju granu za vazu u kojoj će dugo mirišati u vašem domu. Najbolje uspjeva na sunčanom mjestu.

Daphne mezereum ‘Rubra’ – likovac

Mali grm, kojeg je zbog neuglednog habitusa najbolje saditi u grupama. Tijekom ožujka njezin ugodan miris provlačit će se cijelim vrtom. Preferira slabo alkalno, pjeskovito tlo. Oprez – svi djelovi biljke vrlo su otrovni.

Prunus subhitrella Autumnalis Rosea – japanska cvjetna trešnja

Iako se ova vrsta češće koristi kao manje stablo, nego kao grm (raste do 5 metara visine), ipak je ovdje spominjemo zbog njene obilne cvatnje. Iako se glavnina cvjetova javlja u travnju, ova vrsta često cvate i u jesen, kada je i lišće lijepe žuto-narančate boje. Zbog svoje je veličine prikladna za veće vrtove, a osjetljiva je na suh zrak i zagrijavanje u donjem dijelu biljke.

Mahonia japonica – mahonija

Prema ovom grmu, kao i prema forziciji, često imamo predrasude, jer ih zbog njhove otpornosti i prilagodljivosti viđamo na javnim površima u lošem stanju zbog teških uvjeta u kojima žive. Ipak, ova vrlo zahvalna, zimzelena biljka, posađena na polusjenovitom položaju (najbolje ispod listopadnih stabala) vrlo će lijepo cvasti sjajno žutim, lagano mirisnim cvjetovima početkom proljeća.

Up Next

Divna okućnica – vrijeme je za prozračivanje travnjaka

Ne propustite

Zračne biljke – odličan dodatak modernom interijeru

Kliknite kako biste komentirali

You must be logged in to post a comment Login

Morate biti prijavljeni da biste objavili komentar.

Vrt

Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi

Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.

To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.

Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.

Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla

Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.

Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.

Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Otpalo lišće na travnjaku koje služi kao prirodni malč u vrtu

Sklonište za život i bioraznolikost

Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.

Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.

Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.

Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.

Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu

Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.

U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.

Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja

Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.

Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.

6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje

Priroda zna što radi

Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.

Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.

Nastavite čitati

Vrt

Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“

Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.

Vertikutierer_Combi_Care prozračivanje i rahljenje travnjaka

Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.

Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.

Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.

Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.