Vrt
Najljepše zimzelene biljke u vrtu
Zima je godišnje doba kada u vrtu ima vrlo malo šarenila. Kako svi volimo uživati u bojama, bilo u interijeru tako i u eksterijeru, krenuli smo u potragu za šarenim zimzelenim biljkama. Donosimo nekoliko prijedloga i savjeta o atraktivnim sadnicama koje svoj šarm daju svakom godišnjem dobu.
Zimzeleno bilje krasit će vaše vrtove i terase cijelu godinu
Poanta zimzelenog bilja je da nam traje cijelu godinu, kroz sva četiri godišnja doba. Međutim, postoje biljke koje su zimzelene, ali cvatu u jesen i zimu, što im daje poseban šarm jer neke mijenjaju boju, druge imaju cvijet, dok treće bobice.


To su ustvari biljke koje su otporne na kišu, mrazeve i na smrzavanje, a što se tiče snijega, snijeg im dođe kao izolator, u prijevodu, nikada nemojte tresti snijeg s bilja jer se time može dogoditi pucanje granja ili lišća te će biljke izgledati neugledno. Snijeg stoga treba uvijek ostati na biljkama.
Biljke treba posebno pripremiti za nadolazeće hladne dane

Sve biljke koje imamo u vrtu trebamo pripremiti za zimsko vrijeme. Bitno je pratiti njihovo prirodno stanište. Npr., azeleja prirodno raste u šumi te je stoga potrebno stvoriti takve uvjete kako bi mogla rasti i cvasti u punom sjaju.
Kada je riječ o bršljenju, njega možemo pustiti da pada uz neki zid. Ilex primjerice može narasti i do dva metra te je kao takav idealan za vrtove i velike prostore. Ima crvene bobice što pridonosi njegovom efektnom izgledu.


Puno bilja možemo uzgajati na balkonima u žardinjerama, u niskim ili visokim, ali istovremeno obavezno moramo osigurati određene uvjete kako bi biljke opstale. Ako biljka npr. voli sjenu ona onda mora biti u sjeni i ne možemo ju staviti na sunce jer to njoj jednostavno ne odgovara te vjerojatno neće preživjeti. Zato uvijek biramo biljke koje su međusobno kompaktibilne. Dobar primjer je biljka hojhera koja zahtijeva iste uvjete kao i azileja, vrlo su slične te će jedna s drugom savršeno odgovarati.
Pravilna sadnja biljaka
Da bi uspjele, bitno je pravilno ih posaditi. Biljke se sade na način da se cijela biljka zajedno s korijenom vadi iz teglice.

Nakon dodavanja zemlje, dodaje se kiseli supstrat jer šumsko bilje voli kiselije tlo. Nakon tih nekoliko koraka dobili smo lijepi aranžman za stolić na terasi. Ono što je također važno jest da biljke ostanu vani. Ne mogu biti unutra je im toplina dnevnog boravka ne odgovara. Također, potrebno ih je i odmah zaliti, pogotovo cvatuće bilje, no, kada to činimo, trebamo izbjegavati zalijevanje po samom cvijetu budući da je naša voda puna kamenca.
Preporuka je dakle da se ne zalijeva po lišću i po cvijetu, nego se jednostavno napravi maleni razmak u tegli te se lagano zalije. I to je sva mudrost nakon koje ćete uživati u plodovima ovog predivnog bilja!
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta
