Vrt
Mirisi cvjetajućih grmova
Cvatući grmovi vrlo su prilagodljive biljke koje ne zahtijevaju puno njege, a svojim će bojama uljepšati vašu okućnicu. Mirisni cvjetovi rastu u rano proljeće i jedan su od njegovih vjesnika.
Tajne cvatućih grmova
Cvatući grmovi su baza svakog vrta, a najčešće ih sadimo u slobodni prostor u pozadini vrta ili ispred stabala. Razlikujemo ih po biljnoj vrsti i po vremenu cvatnje, a u Vrtnom Centru Šestine otkrili su nam sve njihove tajne.

Postoji toliko vrsta i podvrsta da se točan broj ne zna, a sve cvjetajuće grmove možemo saditi u proljeće.
Jednostavni za održavanje
Cvatući grmovi većinom su vrlo prilagodljivi i ne zahtijevaju mnogo njege. Osim obiljem cvjetova u rano proljeće, vrtove uljepšavaju jesenskim bojama lišća i zanimljivim plodovima.
Jestive plodove imaju grmovi kao što su kupina, malina, ribizl, a te plodove možemo očekivati već početkom petog mjeseca.

Najranije cvatu forzicije i japanske dunje. Kod tih grmova treba paziti da ih nakon cvatnje podšišamo kako bi i sljedeće godine u rano proljeće dale bogate cvjetove.
Nakon što smo grmove pošišali, moramo paziti da ima dovoljan dotok vode i ukoliko se pojave štetnici da ih brzo uklonimo.
Drijen
Rano cvate i drijen, prilagodljiv i izdržljiv grm kojeg je dobro postaviti ispred tamne pozadine, fasade ili živice od tise.
Drijen ćemo postaviti ispred tamne pozadine kako bi došao još više do izražaja i upotpunio dekorativnu svrhu.
Magnolija za romantičare
Volite li romantiku, sigurno ćete u svom vrtu željeti imati zvjezdastu magnoliju. Ova vrsta magnolije raste kao grm, a cvasti počinje ranije nego ostale pripadnice njezine vrste. Da biste cvjetove zaštitili od mraza najbolje ju je saditi na zapadno orijentiranim pozicijama.

Zvjezdastu magnoliju možemo posaditi u tegle jer ćemo tako lakše kontrolirati njezin rast, vremenske uvjete, a i ona može narasti nekih desetak centimetara godišnje, pa nećete imati problema s presađivanjem u veće tegle.
Organsko gnojivo je poželjno
Prilikom sadnje cvatućih grmova poželjno je dodati organsko gnojivo čime će se produžiti vrijeme cvatnje i povećati bujnost cvjetova. Nakon cvatnje trebalo bi ukloniti ocvale cvjetove.

Nakon cvatnje uklanjamo ocvale cvjetove kako bi mogli potaknuti novi vegetacijski ciklus sljedeće sezone.
Velike grmove koji brzo rastu treba posaditi više od dva i pol metra dalje od ostalog bilja, kako bi imali mjesta za rast.
Dajte im vremena
Kada imate grmove, nemojte biti nestrpljivi, možda one neće procvasti ove godine, ali to ne znači da one neće uopće procvati nego će dati za godinu ili dvije prve cvjetove. Važno je dobro prehranjivanje, i vodite računa da ne dodajete previše dušika, jer tada će vam rasti listna masa, a ne cvjetna.

Kada presađujete iz tegle u zemlju, vodite računa u kakvo mjesto ih sadite. Ako biljka voli sunce, nemojte ju saditi u hlad. Kada orezujete biljku, nemojte pretjerivati s rezidbom da ne bi došlo do kontra efekta i to oslabilo njen rast.

Ukoliko imate mediteransku biljku na kontinentalnoj klimi, preko zimskog perioda stavite geo tekstil ili ju zaštitite.
Ni sadnja iza drugog bilja se ne smije obaviti pregusto jer bi se grmlje moglo brzo raširiti, pa ćete, umjesto da uživate u pogledu na rascvjetani vrt, morati čupati biljke i presaditi ih na neko drugo mjesto.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.

Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
Vrt
Prozračivanje i rahljenje – kako travnjaku pomoći da „prodiše“
Prozračivanje i rahljenje pomaže travnjaku da tlo postane propusno, potiče korijenje na rast i uklanja mahovinu i mrtvo korijenje, osiguravajući bujan i zdrav travnjak.
Proljeće i jesen idealna su godišnja doba za prozračivanje i rahljenje travnjaka. S vremenom se na nekim mjestima tlo zbije i postane tvrdo a korijenje trave teže dolazi do hranjivih tvari i zraka. Prozračivanje travnjaka pomaže da tlo postane propusno. U nastavku donosimo savjete kako odabrati uređaj koji će zadovoljiti vaše potrebe ali i na što treba obratiti pozornost prilikom obrade tla.
Za početak očistite travnatu površinu i uklonite grane, lišće i sve ostale prepreke. Pokosite travu na oko 4 cm ali površina mora biti suha. Mokra trava teško se kosi. Pregedajte travnjak, a ako uočite oštećenja na površini poput ćelavih mjesta ili mahovinu, idealan je trenutak za prozračivanje ili rahljenje. Dok je za prozračivanje travnjaka potreban uređaj s valjkom sa čeličnim zupcima koji stvaraju male rupe u tlu, rahljenje obavljamo pomoću valjka sa čeličnim noževima koji prodiru duboko u tlo i uklanjaju ostatke poput mahovine, zapletenu travu, mrtvo korijenje i sve ostalo, što se tijekom vremena nakupilo.

Prođite uređajem po travnatoj površini i prozračite ili prorahlite ga. Nakon toga zalijte i pognojite travnjak. Ako je potrebno, nadosijte sjeme trave na ćelava ili oštećena mjesta. Prije sijanja provjerite i slijedite upute proizvođača sjemena, osobite one koje se odnose na uvjete rasta trave.
Kod odabira uređaja razmotrite površinu koju je potrebno obraditi te vrstu uređaja koji vam odgovara: električni, akumulatorski ili benzinski. Električni uređaji su idealni za manje površine sa pristupom električnoj energiji. Akumulatorski uređaji su sve prisutniji u našim vrtovima. Praktični su jer nemaju kabel ali ovise o napunjenom akumulatoru. Benzinski uređaji su najfleksibilniji i namijenjeni većim površinama i težim zadacima.
Prilikom kupovine usporedite performanse uređaja poput radne širine i dubine, površinu za koju je uređaj namijenjen, snage, mogućnost podešavanja visine, obujam prihvatne košare i materijal te dodatnih funkcija. Težina uređaja je isto tako važna a posebno ako ga morate transportirati.

Također, provjerite postoji li servisna mreža i jesu li dostupni rezervni dijelovi. Dobro drenirano tlo stvara idealne uvjete za lijep i zdrav travnjak. Trava ne mora uvijek biti zelenija kod susjeda. Uz malo truda, vaš travnjak može biti jednako bujan i lijep.






