Vrt

Mali dio prirode u staklenoj posudi na vašoj polici

Biljni terarij postao je najpoželjniji ukras svakog interijera. Taj mali ekosustav ne zahtjeva puno, ali da bi uspio, traži svoje savršene uvjete.

Priroda kao neiscrpni izvor inspiracije

Prije nešto više od tri godine Jakov Brekalo odlučio je napraviti svoj prvi terarij. Iako ima bogato znanje o biljkama, informacije o terariju potražio je na internetu.

Biljni terarij ili minijaturni vrt koji raste unutar staklene posude postao je njegov hobi, a inspiraciju dobiva iz prirode.

Priča je krenula tako da je jedan dan šetao po trgovačkom centru i vidio terarij koji iako predivan, za njegov budžet ipak preskup. Stoga je došao na ideju da sam složi jedan. Dan danas ima taj terarij kod kuće, a od onda su prošle već tri i pol godine.

Inspiracija mu dolazi od želje da prirodu, odnosno taj vanjski svijet predoči u nešto što može imati u zatvorenom, primjerice na polici u boravku.

Bitno je dobro se informirati

Pri odabiru biljaka za terarij treba uskladiti veličinu biljke te njenu potrebu za prostorom i svjetlosti.

Riječ je u pravilu o biljkama koje vole vlagu i vlažna područja. To su manje biljčice koje ne rastu preglomazne, stoga treba paziti što se stavlja u terarij. U današnje vrijeme ljudi u terarije stavljaju biljke koje izgledaju lijepo, međutim nisu primjerene za terarije, te se onda događa da brzo propadnu u takvom malom okruženju.

Jakov savjetuje da se prvenstveno treba dobro informirati prije nego se krene u realizaciju ideje.

Imitacija prirode

Da bi se stvorili idealni uvjeti za život biljaka unutar staklene posude, treba imitirati uvjete iz prirode. Potrebno je složiti mikro održivi sustav kako bi se stvorio ciklus rasta i umiranja, dakle, ono što je samo po sebi prirodno.

Proces izrade započinje slaganjem slojeva, a sve ono što je doneseno iz prirode, poput mahovine, treba dobro oprati kako se ne bi unijele bakterije.

Pješčani dio služi za drenažu i skupljanje viška vode dolje na dnu. Može se staviti i aktivni ugljen koji skuplja sve ono loše na sebe. Neki stavljaju i mahovinu u zemlju i to bi uglavnom bilo to. Nakon toga slijede ukrasni dijelovi, kao što su ukrasni kamenčići i tome slično.

Biljni terarij, kao savršeni mali ekosustav sam stvara svoju vlagu te ga nije potrebno često zalijevati.

Jednostavno održavanje terarija

Ako je mjesto savršeno, zalijevat će biti dovoljno možda jedanput do dvaput godišnje. Ako primijetite da je zemlja suha, da mijenja boju, onda je potrebno zaliti.

Tu zatvorenu posudu ne bi trebalo otvarati, osim kada biljke same pokažu potrebu za vašom intervencijom.

Kad se dogodi rosa, kada bude maglovito, to je zapravo idealno, i tada ne treba ništa dirati niti otvarati. No, ako se dogodi da na stijenkama ima dosta vlage, onda je potrebno otvoriti i pustiti terarij jedno pola dana da on sam ispari taj višak van ili jednostavno možete obrisati stijenke iznutra i vratiti ga natrag na mjesto.

Malom vrtu u staklenoj posudi treba pronaći idealno mjesto s ne previše sunca, ali dovoljno svjetlosti, ne previše topline ali niti hladan prostor. Kad se postignu ti savršeni uvjeti, biljni terarij možete imati godinama.

Opločnici i ograde

Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac

Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.

Kako postaviti opločnike za vrtne staze

Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.

Za kvalitetnu ugradnju važno je:

Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
Ugraditi rubnjake
Osigurati pravilan nagib radi drenaže

Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost

Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:

1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama

2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama

3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama

4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama

5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde

Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode

Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.

Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.

Nastavite čitati

Uradi sam projekti

Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju

Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

vrtlarenje-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.

Ranoproljetne povrtnice

Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.

Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju

Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

povrtnice-domnakvadrat-iris-mbm-vrtni-centar — Foto: Iris MBM Vrtni centar

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat

Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.

Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m² i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.

Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.

Špinat

spinat-povrtnjak-domnakvadrat — Foto: DOMnaKVADRAT

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.

Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta