Vrt
Kraljica cvijeća na vašem balkonu
One su jedna od najstarijih vrsta cvijeća, uzgajali su ih još i stari Rimljani, jestive su, a svaka boja ima svoje simbolično značenje. Naravno, to su ruže. Predivan su ukras svakoj okućnici, a mi donosimo savjete kako ih posaditi na balkonu.
Kako je nastala ruža?
Prema grčkoj legendi, Chloris, boginja cvijeća, šetala je šumom kada je naišla na tijelo lijepe nimfe koju je pretvorila u cvijet čija ljepota očarava. Afrodita joj je dala ljepotu, šarm i radost, bog zapadnog vjetra Zefir prema legendi je rastjerao oblake da bi bog Sunca mogao baciti tople zrake na nju. Potom joj je Dionis, bog vina, dao miris. Kad je novi cvijet stvoren, nazvan je ružom – kraljicom cvijeća.
U potrazi za njezinim kraljevstvom posjetili smo Vrtni centar Šestine koji je i ovog proljeća pun sadnica različitih vrsta i sorti. Bogata ponuda centra rijetko koga će ostaviti ravnodušnim, a malo je vjerojatno da će zaljubljenici u biljke iz ovog plastenika izaći praznih ruku.
Svih boja i sorti
“To je biljka koja ima preko 200 vrsti te nekoliko tisuća sorti, možemo je pronaći u svim bojama i u svim vrtovima. Ona je najstarija naša biljka”, govori Terezija Radoš.
Ruže su se u početku uzgajale i širile iz dva pravca. Prvi je kretao iz Azije, drugi iz Europe, a danas ih u svojoj ponudi ima svaka cvjećarnica.
Zašto su popularne?
Ruže su popularne zato što možemo birati boju, možemo birati oblik, visinu, a uz to su i funkcionalne, mogu služiti kao pročišćivači zraka i vrlo su dekorativne.
Posebno su postale popularne na gradskim balkonima, a svoju sveprisutnost mogu zahvaliti činjenici da im ne smetaju gradska prašina i zagađeni zrak.
Briga oko ruža
Ruže vole sunčana mjesta, vole biti na direktnom suncu, ali paše im i lagana sjena. One nikako ne vole mračne prostore i hladno tlo.
Odlučite li kupiti sadnicu ruže, trebali biste znati da tijekom prve godine oko svog cvijeta nećete imati puno problema. Jedino što se od vas očekuje jest da biljku zalijevate jednom ili dva puta tjedno.
“Sljedeće godine ipak će biti potrebno gnojiti je kako bi mogli postići uravnoteženi rast i kako bi prinos samih pupoljaka bio veći, jer ako to ne učinite, primijetit ćete zakržljale listove, padajuće cvjetove i puno manji broj cvjetajućih grana”, objašnjava Terezija.
Osim gnojidbe, bit će potrebno raditi i prorjeđivanje i rezidbu ruža. No, sve u svoje vrijeme. Ono što trebate znati planirate li pored ruža uzgajati još neke biljke jest da u društvu ruža uspijevaju ukrasne trave, poput lavande, majčine dušice, kadulje i gloga, dok njihov miris pojačavaju biljke iz porodice lukovki.
Isto tako, mirisne ruže mogu s vremenom izgubiti svoj miris, a to možete pojačati tako što ćete uz samu ružu posaditi luk, češnjak, medvjeđi luk ili vlasac.
Postupak sadnje ruža
Sad kad smo to rekli, pozabavit ćemo se samom sadnjom ruže i onime što vam je za taj pothvat potrebno.
Presadit ćemo ružu stablašicu u teglu. Počet ćemo sa kamenčićima. Kamenčiće stavljamo kako bismo stavili sloj te da bi se voda mogla zadržavati na tom zadnjem sloju. U slučaju da ne stavimo kamenčiće i geotekstil, došlo bi do prevelike količine vode što bi uzrokovalo truljenje korijena biljke.
Nakon sloja kamenčića stavit ćemo tkaninu koja se zove geotekstil koja će zadržavati hranjive tvari i zemlju, a propustit će vodu. Nakon sloja geotekstila ide sloj zemlje.
Poželjno je dodati zemlju obogaćenu humusom. Zemlja obogaćena humusom dodaje se kako bi biljka dobila što više organskih i mineralnih tvari. Jednom kad napravite dobru podlogu, vrijeme je da na nju presadite svoj cvijet.
Kada sadimo ružu, poželjno je da je korijen četrdeset centimetara unutar zemlje.
Ako se odlučite presaditi ruže, pazite da ih dovoljno zalijevate da ne budu žedne, dovoljno ih hranite u sljedećim godinama kako bi mogli imati kontinuirano lijepu biljku, a ne samo prve godine.
Nakon što smo posadili i zalili stablašicu, na redu je penjačica. Kod ove vrste razlikujemo one koje cvatu jedanput i one koje cvatu često, a što se boja tiče, najzastupljenije su crvena, bijela i žuta.
Ograda od ruža
Ljudi se često odluče za ružu penjačicu jer žele ogradu kao zaklon i ona često dosegne visinu od 8 metara, no postoje i sorte unutar penjačica koje dosegnu do dva metra.
Postupak presađivanja je isti kao i sa stablašicom. U teglu u koju se presađuje cvijet dodaju se kamenčići, geotekstil i zemlja. Potom u nju polažemo cvijet čiji korijen skratimo za centimetar, a onda zatrpamo zemljom i zalijemo.
Na kraju tek treba dodati ljestve po kojima će se vaša ruža penjati.
Vrtni alat
Donosimo kako očistiti kosilicu prije zime + sveobuhvatni vodič za pravilno održavanje vrtnog alata
Dok je ručni alat jednostavan za pripremu, mehanizirani vrtni uređaji imaju posebne zahtjeve…
S prvim pravim hladnijim danima i odlaskom vrta na zasluženi predah, vrijeme je da se pobrinemo i za svoj alat.
Priprema travnjaka za zimu: Stručnjak objašnjava zašto je važna vertikulacija
Iako biljke miruju, naš posao još nije gotov — jer dobro pripremljen alat znači lakši početak sezone u proljeće. Ručni alat, škare, lopatice i grablje zahtijevaju tek osnovnu zimsku njegu: temeljito čišćenje zemlje i prašine, brisanje vlage i lagano podmazivanje metalnih površina kako bi se spriječila korozija. Važno je sve pohraniti na suho mjesto, podalje od vlage koja tijekom zime može izazvati hrđu ili oštetiti drvene drške.
No dok je ručni alat jednostavan za pripremu, mehanizirani vrtni uređaji imaju posebne zahtjeve. Kosilice, trimeri, robotske kosilice i traktori rade pod opterećenjem cijelu sezonu i zato im treba detaljniji pregled. Među njima, ključan je postupak — kako očistiti kosilicu na pravilan način, kako bi proljetni start bio bez muka i neočekivanih kvarova.
Voditelj servisa Goran Filipović pokazao je što sve treba provjeriti i kako pripremiti kosilicu za zimski san.
Kako očistiti kosilicu: detaljan korak-po-korak vodič
Iako izgleda kao jednostavan uređaj, kosilica ima niz elemenata koji moraju biti čisti, suhi i ispravni. Pravilno održavanje zimi produljuje joj vijek trajanja i osigurava pouzdan rad na proljeće.
1. Prvo temeljito vanjsko čišćenje
Prije nego što počnete rastavljati dijelove, Filipović naglašava da kosilica mora biti čista izvana.
- uklonite suhu travu ispod kućišta
- očistite blato i nakupine oko kotača
- operite šlaufom (nikako mini-washem, jer prejaki mlaz može oštetiti osjetljive dijelove)
- osušite uređaj i postavite ga na stabilnu površinu
Čista kosilica omogućuje da jasno vidite sve dijelove koje ćete dalje pregledavati.
2. Provjera i zamjena filtera zraka
U dijelu koji pokriva kako očistiti kosilicu, jedan od najvažnijih koraka je kontrola filtera zraka.
Filipović ističe da je filter često u „jako lošem stanju“ te ga treba mijenjati češće nego što korisnici misle.
Postupak:
- uklonite poklopac filtera
- provjerite stanje (ako je prljav, poderan ili mastan — mijenja se)
- stavite novi filter kako bi motor imao „friški zrak“
Prljav filter otežava paljenje i smanjuje snagu motora.
3. Zamjena svjećice
Svjećica je mala, ali ključna komponenta. Nova svjećica znači lakše paljenje na proljeće.
- izvadite staru svjećicu
- provjerite ima li naslaga
- ugradite novu, ispravnog tipa
Kombinacija čistog filtera i nove svjećice već rješava mnoge probleme s kojim se korisnici susreću u proljeće.
4. Kako očistiti kosilicu iznutra: pražnjenje goriva
Ovo je kritična faza koju većina preskače, a presudna je za dugoročno zdravlje uređaja.
Filipović objašnjava postupak:
- izvadite crijevo iz rezervoara
- ispustite gorivo u posudu
- vratite crijevo
- upalite kosilicu kako bi potrošila gorivo iz rasplinjača
Kosilica će raditi dok ima i posljednje kapi u čašici karburatora.
Kada se ugasi — spremnik i rasplinjač su potpuno suhi, što je idealno stanje za zimu.
Staro gorivo preko zime gubi svojstva, odvaja se ulje od benzina, stvaraju se talozi — i to je jedan od najčešćih uzroka kvarova u proljeće.
5. Provjera noža i sigurnosnih dijelova
Oštrica kosilice izravno utječe na izgled travnjaka.
- skinite i provjerite nož
- ako je tup — nabrusite ga
- ako je oštećen ili svinut — zamijenite ga
Tup nož trga travu, opterećuje motor i ostavlja neuredan rez.
Nakon toga provjerite i sajle pogona i motora. Ako su presavinute, oštećene ili se razdužuju, treba ih zamijeniti.
Kako pripremiti trimer i robotsku kosilicu
Trimer
- detaljno oprati kućište (cijev se smije prati mini-washem, motor ne)
- podmazati pužni zglob
- zamijeniti filtere zraka i goriva
- isprazniti mješavinu jer se ulje odvaja preko zime
Ako to ne učinite, u proljeće vas može dočekati teško paljenje ili kvar rasplinjača.
Robotska kosilica
- prati isključivo šlaufom, izbjegavati vodu oko displeja i opruge
- skinuti plastike i očistiti unutrašnjost
- provjeriti amortizere i membranu
- zamijeniti noževe
- napuniti bateriju prije spremanja
Robot se pohranjuje na suhom i toplom mjestu.
Zašto se isplati izdvojiti vrijeme za zimsko održavanje vrtnog alata?
Redovito održavanje i znanje o tome kako očistiti kosilicu i ostatak vrtnog alata donosi brojne prednosti:
- izbjegava skupe kvarove na proljeće
- produžuje životni vijek uređaja
- olakšava prvo paljenje
- poboljšava performanse
- čuva travnjak i sigurnost korisnika
Zima je vrijeme odmora — ali i najbolji trenutak da se pripremimo za sezonu koja dolazi. Uređen, očišćen i pravilno pohranjen alat na proljeće znači samo jedno: spremni ste uživati u vrtu od prvog sunčanog dana.
Vrt
Ne grabljajte otpalo lišće u vrtu! Tako se rješavate prirodnog malča
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi
Jesen je pokazala svoju raskoš, ulice i vrtovi prekriveni su toplim tonovima jantara i bakra, a svaki vjetar nosi miris promjene. Dok mnogi žure po grablje i vreće, želeći očistiti svaki kutak dvorišta, priroda zapravo ima drugačiji plan. Otpalo lišće, iako se ponekad čini neuredno, ima izuzetno važnu ulogu u vrtu.
To nije otpad, već prirodni malč – zaštitni sloj koji čuva vlagu, hrani tlo i stvara stanište za korisne organizme. Ako ga svake godine uklanjamo, oduzimamo zemlji hranjive tvari i narušavamo njezinu prirodnu ravnotežu.
Ako ipak volite uredan travnjak, rješenje nije potpuno grabljenje, već balans: ostavite barem jedan dio vrta kao „zonu bez grabljanja“. Tamo otpalo lišće može odraditi svoju funkciju i obogatiti tlo.
Otpalo lišće kao prirodni malč i zaštita tla
Kad lišće počne trunuti, ono se pretvara u hranjivi sloj koji štiti i hrani tlo. Tijekom razgradnje oslobađaju se ključne tvari poput dušika, fosfora i kalija – prirodnih gnojiva koja pomažu biljkama da jače rastu i razviju otporniji korijenov sustav.
Ovaj proces poboljšava strukturu tla, povećava njegovu sposobnost zadržavanja vlage i sprječava sabijanje. Takvo tlo „diše“, propušta zrak i vodu te postaje plodno tlo puno mikroorganizama.
Ako ipak ne volite vidjeti trulo otpalo lišće na travnjaku, postoji kompromis – pokupite ga, usitnite i iskoristite kao malč za gredice. Dovoljno je sloj od nekoliko centimetara da zaštiti biljke od korova i zadrži vlagu u tlu. U proljeće će se lišće potpuno razgraditi i stopiti sa zemljom, pretvarajući se u bogat humus.
Sklonište za život i bioraznolikost
Ispod sloja lišća krije se cijeli mali svijet. Glista, bubamara, pčela i leptira – svi pronalaze zaklon i hranu u toj prirodnoj prostirci. Lišće pruža utočište oprašivačima i razlagačima koji sudjeluju u ciklusu života tla.
Ti tihi „radnici“ pomažu razgraditi organsku tvar, prozračiti zemlju i potaknuti stvaranje hranjivih tvari. Osim njih, i ptice profitiraju jer u jesen i zimu u lišću pronalaze insekte kojima se hrane.
Kad lišće ostane na tlu, ono ne samo da štiti korijenje od hladnoće, nego održava ravnotežu čitavog ekosustava u vrtu.
Grabljenje lišća do posljednjeg lista znači i više otpada. Većina tog lišća završava u plastičnim vrećama, a zatim na odlagalištima, gdje se razgrađuje bez dovoljno kisika i stvara metan – snažan staklenički plin.
Kad otpalo lišće ostavimo u vrtu, ono se prirodno razgrađuje, smanjuje količinu otpada i doprinosi kružnom ciklusu u prirodi. Time zapravo smanjujemo i vlastiti ugljični otisak te činimo mali, ali važan korak prema održivijem načinu života.
Sloj lišća koji štiti i čuva vlagu
Lišće nije samo hrana za tlo – ono je i barijera protiv isušivanja. Pokriva površinu tla, usporava isparavanje vode i pomaže korijenju da dulje ostane hidratizirano.
Zimi i u sušnijim razdobljima to znači manje zalijevanja, niže račune za vodu i više vlage u tlu.
U područjima sklonima suši, sloj lišća može značiti razliku između biljke koja vene i one koja preživi do proljeća. Osim što štedi resurse, lišće štiti površinski sloj zemlje od erozije uzrokovane vjetrom i kišom, osobito u vrtovima na padini.
Bolji travnjak – bez pretjeranog grabljenja
Iako se čini suprotno, umjeren sloj lišća može poboljšati zdravlje travnjaka. Tanki sloj razgrađenog lišća zimi štiti travu od smrzavanja, a u proljeće oslobađa hranjive tvari koje potiču rast.
Rezultat je gušći, zeleniji travnjak – bez umjetnih gnojiva.
Osim toga, korištenjem lišća kao malča smanjujete potrebu za kupovnim proizvodima u plastičnoj ambalaži. To znači manje otpada, manje troškova i više prirodnog ritma u vašem vrtu.
6 razloga zašto je jesen najbolje vrijeme za malčiranje
Priroda zna što radi
Otpalo lišće nije znak neurednosti, već dokaz da priroda funkcionira sama od sebe. Kada ga ostavite da se razgradi, ono hrani tlo, čuva vlagu i stvara stanište za život. Ako volite uredan travnjak, dovoljno je da jedan kutak vrta ostavite netaknut – i dopustite prirodi da obavi posao koji najbolje zna.
Jer u jesen, baš kao i u životu, ponekad ne trebamo sve “počistiti” – dovoljno je pustiti stvari da padnu na svoje mjesto.
