Vrt
Kraljica cvijeća na vašem balkonu
One su jedna od najstarijih vrsta cvijeća, uzgajali su ih još i stari Rimljani, jestive su, a svaka boja ima svoje simbolično značenje. Naravno, to su ruže. Predivan su ukras svakoj okućnici, a mi donosimo savjete kako ih posaditi na balkonu.
Kako je nastala ruža?
Prema grčkoj legendi, Chloris, boginja cvijeća, šetala je šumom kada je naišla na tijelo lijepe nimfe koju je pretvorila u cvijet čija ljepota očarava. Afrodita joj je dala ljepotu, šarm i radost, bog zapadnog vjetra Zefir prema legendi je rastjerao oblake da bi bog Sunca mogao baciti tople zrake na nju. Potom joj je Dionis, bog vina, dao miris. Kad je novi cvijet stvoren, nazvan je ružom – kraljicom cvijeća.
U potrazi za njezinim kraljevstvom posjetili smo Vrtni centar Šestine koji je i ovog proljeća pun sadnica različitih vrsta i sorti. Bogata ponuda centra rijetko koga će ostaviti ravnodušnim, a malo je vjerojatno da će zaljubljenici u biljke iz ovog plastenika izaći praznih ruku.
Svih boja i sorti
“To je biljka koja ima preko 200 vrsti te nekoliko tisuća sorti, možemo je pronaći u svim bojama i u svim vrtovima. Ona je najstarija naša biljka”, govori Terezija Radoš.
Ruže su se u početku uzgajale i širile iz dva pravca. Prvi je kretao iz Azije, drugi iz Europe, a danas ih u svojoj ponudi ima svaka cvjećarnica.
Zašto su popularne?
Ruže su popularne zato što možemo birati boju, možemo birati oblik, visinu, a uz to su i funkcionalne, mogu služiti kao pročišćivači zraka i vrlo su dekorativne.
Posebno su postale popularne na gradskim balkonima, a svoju sveprisutnost mogu zahvaliti činjenici da im ne smetaju gradska prašina i zagađeni zrak.
Briga oko ruža
Ruže vole sunčana mjesta, vole biti na direktnom suncu, ali paše im i lagana sjena. One nikako ne vole mračne prostore i hladno tlo.
Odlučite li kupiti sadnicu ruže, trebali biste znati da tijekom prve godine oko svog cvijeta nećete imati puno problema. Jedino što se od vas očekuje jest da biljku zalijevate jednom ili dva puta tjedno.
“Sljedeće godine ipak će biti potrebno gnojiti je kako bi mogli postići uravnoteženi rast i kako bi prinos samih pupoljaka bio veći, jer ako to ne učinite, primijetit ćete zakržljale listove, padajuće cvjetove i puno manji broj cvjetajućih grana”, objašnjava Terezija.
Osim gnojidbe, bit će potrebno raditi i prorjeđivanje i rezidbu ruža. No, sve u svoje vrijeme. Ono što trebate znati planirate li pored ruža uzgajati još neke biljke jest da u društvu ruža uspijevaju ukrasne trave, poput lavande, majčine dušice, kadulje i gloga, dok njihov miris pojačavaju biljke iz porodice lukovki.
Isto tako, mirisne ruže mogu s vremenom izgubiti svoj miris, a to možete pojačati tako što ćete uz samu ružu posaditi luk, češnjak, medvjeđi luk ili vlasac.
Postupak sadnje ruža
Sad kad smo to rekli, pozabavit ćemo se samom sadnjom ruže i onime što vam je za taj pothvat potrebno.
Presadit ćemo ružu stablašicu u teglu. Počet ćemo sa kamenčićima. Kamenčiće stavljamo kako bismo stavili sloj te da bi se voda mogla zadržavati na tom zadnjem sloju. U slučaju da ne stavimo kamenčiće i geotekstil, došlo bi do prevelike količine vode što bi uzrokovalo truljenje korijena biljke.
Nakon sloja kamenčića stavit ćemo tkaninu koja se zove geotekstil koja će zadržavati hranjive tvari i zemlju, a propustit će vodu. Nakon sloja geotekstila ide sloj zemlje.
Poželjno je dodati zemlju obogaćenu humusom. Zemlja obogaćena humusom dodaje se kako bi biljka dobila što više organskih i mineralnih tvari. Jednom kad napravite dobru podlogu, vrijeme je da na nju presadite svoj cvijet.
Kada sadimo ružu, poželjno je da je korijen četrdeset centimetara unutar zemlje.
Ako se odlučite presaditi ruže, pazite da ih dovoljno zalijevate da ne budu žedne, dovoljno ih hranite u sljedećim godinama kako bi mogli imati kontinuirano lijepu biljku, a ne samo prve godine.
Nakon što smo posadili i zalili stablašicu, na redu je penjačica. Kod ove vrste razlikujemo one koje cvatu jedanput i one koje cvatu često, a što se boja tiče, najzastupljenije su crvena, bijela i žuta.
Ograda od ruža
Ljudi se često odluče za ružu penjačicu jer žele ogradu kao zaklon i ona često dosegne visinu od 8 metara, no postoje i sorte unutar penjačica koje dosegnu do dva metra.
Postupak presađivanja je isti kao i sa stablašicom. U teglu u koju se presađuje cvijet dodaju se kamenčići, geotekstil i zemlja. Potom u nju polažemo cvijet čiji korijen skratimo za centimetar, a onda zatrpamo zemljom i zalijemo.
Na kraju tek treba dodati ljestve po kojima će se vaša ruža penjati.
Bilje
Ružmarin je puno više od začina – jača srce, bistri um i uljepšava svaki vrt
Ružmarin je ljekovit, dekorativan i aromatičan – otkrijte sve njegove prednosti
Ružmarin (Rosmarinus officinalis) jedna je od najpoznatijih i najljekovitijih mediteranskih biljaka. Ime mu dolazi od latinskog, a znači – morska rosa, što je najbliže istini kada ružmarin procvjeta.
Osim što oplemenjuje jela svojim intenzivnim mirisom i aromom, ova višegodišnja biljka poznata je i po brojnim blagotvornim učincima na zdravlje.
U antičkoj Grčkoj, a kasnije i u Rimu, ružmarin je korišten za poboljšanje i osvježavanje pamćenja, pa su pred ispite njegovim uljem studenti masirali čelo i sljepočnice. Grčki su ga đaci i studenti nosili u kosi za vrijeme učenja, uvjereni da će time izoštriti koncentraciju.
9 ljekovitih biljaka koje biste trebali imati u svom domu, savjetuju stručnjaci
Najnovija znanstvena istraživanja opravdavaju mnoga drevna vjerovanja. Pored esencijalnog ulja, znanstvenici su izolirali mnoge potencijalno ljekovite elemente. Posljednjih godina, ružmarin je stekao reputaciju antibaktericida i antifungicida, pa se njegovo lišće preporučuje za liječenje kožnih infekcija.
Među mnogim terapeutskim osobinama ruzmarina, možda najzanimljivija je njegova uloga u sprečavanju raka. Medicinska istraživanja pokazuju da prirodni polifenoli otkriveni u njemu nose antikarcinogena svojstva. Ekstrakt ove ljekovite biljke, ili njegove aktivne komponente – kornosol, kornosolska i ruzmarinova kiselina – igraju važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka. On može spriječiti karcinogene da se vežu za ćelijsku DNK i dovedu do mutacije ćelija – što su dva rana stepena u nastajanju raka.
Botanički opis i porijeklo
Ružmarin pripada porodici Lamiaceae (usnače), a porijeklom je s područja Sredozemlja. Raste kao zimzeleni grm visine od 50 do 150 cm, s uspravnim, razgranatim stabljikama. Listovi su mu uski, kožasti, tamnozeleni s gornje strane i srebrnasto-sivi s donje, a cvjetovi mogu biti svijetloplavi, ljubičasti, bijeli ili ružičasti, ovisno o sorti.
Prirodno raste na kamenitim, sunčanim padinama, najčešće u blizini mora, no lako se uzgaja i u kontinentalnim vrtovima i teglama, ako mu se osigura dovoljno svjetla i dobra drenaža.
Kako uzgajati i njegovati ružmarin
Ružmarinu najviše odgovara sunčano mjesto i propusno tlo. Idealno tlo je pjeskovito ili šljunkovito, slabo kiselo do neutralno. Nije zahtjevan za zalijevanje – štoviše, ne voli previše vlage. U kontinentalnim krajevima preporučuje se uzgoj u tegli kako bi ga se tijekom zime moglo unijeti u zatvoreni prostor jer ne podnosi jake mrazeve.
Savjeti za njegu:
- Sadnja: u proljeće, kad prođe opasnost od mraza.
- Zalijevanje: umjereno, uz obaveznu drenažu.
- Rezidba: lagana rezidba u proljeće potiče razgranat rast.
- Prezimljavanje: u lončanici na svijetlom i hladnijem mjestu.
Razmnožavanje ružmarina
Najjednostavniji način razmnožavanja je reznicama – odrežu se zdravi vršni dijelovi duljine 8–10 cm, uklone donji listići i stave u vodu ili supstrat dok ne razviju korijen. Moguće je i razmnožavanje sjemenom, no ono je sporije i manje pouzdano.
Ljekovita svojstva
Ružmarin sadrži eterična ulja, antioksidanse, flavonoide i fenolne kiseline. Zahvaljujući tim sastojcima:
- poboljšava cirkulaciju,
- potiče pamćenje i koncentraciju,
- djeluje protuupalno i antimikrobno,
- snižava kolesterol,
- štiti zdravlje srca i jetre.
Koristi se u obliku čaja, tinktura, eteričnog ulja i obloga. Čaj od ružmarina pomaže kod probavnih tegoba i umora, dok se ulje koristi za masažu bolnih mišića i vlasišta – gdje potiče rast kose.
Ružmarin u kulinarstvu
Nezaobilazan je u mediteranskoj kuhinji. Koristi se za začinjavanje mesa, ribe, krumpira, focaccie, maslinovog ulja, octa i marinada. Njegov snažan miris savršeno se slaže s češnjakom, limunom i maslinovim uljem.
Bosiljak je biljka koju morate imati u vrtu (ili na prozoru)
Najbolji je svježe ubrani ružmarin, no može se i sušiti – tada postaje još koncentriranijeg okusa.
Dekorativna i funkcionalna biljka
Osim što je koristan u kuhinji i ljekovit, ružmarin je i vrlo dekorativan – odlično se uklapa u vrtne rubnjake, kamenjare i mediteranske gredice. Zimi unosi svježinu kao zimzeleni grm, a njegov miris odbija mnoge insekte.
Biljke ne samo da pridonose okusu, mirisu i izgledu vaših jela, već su i prepune antioksidansa i vlakana. Korištenje biljaka kao zamjene za zasićene masti, poput maslaca, odlična je strategija za upravljanje visokim kolesterolom bez odricanja od okusa.
Bilje poput ružmarina ne sadrži masnoće. Sa svojim zemljanim i drvenastim okusom, ružmarin ima snažan okus i dobro se slaže s drugim biljem poput timijana, mažurana i origana. Što više okusa dobivate od bilja, manje vam je masnoće potrebno u kuhanju. Osim što dodaje okus, ružmarin također omekšava bjelančevine životinjskog podrijetla.
Vrt
Bosiljak, neven, lavanda… Koje su biljke najbolja prirodna zaštita protiv komaraca?
Nisu samo dosadni, oni mogu biti i opasni za zdravlje
Ljeto i komarci često dolaze “ruku pod ruku”, pa je ponekad teško uživati u prirodi onako kako bismo htjeli. Osim što ljeti više vremena provodimo vani, u našim domovima češće otvoreni prozori, što znači da su komarci i svuda oko nas.
Protiv njih se možemo boriti kemikalijama, no njihov miris je poprilično agresivan te mnogima ne odgovara. Postoji i prirodan način borbe protiv komaraca. Određene biljke, koje možete zasaditi u vašem vrtu ili balkonu, svojim mirisom tjeraju komarce i ostale insekte. Ako znamo da komarci mogu biti i opasni za naše zdravlje, pametno je poduzeti neke korake. Donosimo pregled pet najboljih i najučinkovitijih.
Ružmarin
Komarci i ružmarin se nikako ne vole! Teglicu ružmarina stavite na dasku od prozora, i tako ste onemogućili komarcima ulaz u prostoriju, pogotovo kada je ružmarin u cvatu. Ako želite biti sigurni da ste rastjerali dosadne insekte, protresite teglicu ružmarina i tako dodatno pojačajte njegovu učinkovitost.
Pet najboljih prirodnih pripravaka za borbu protiv žohara
No, ako se koji uporni komarac ipak provuče kroz zasjedu i ugrize vas, ružmarin će vam opet biti od pomoći. Lišće ove biljke ublažiti će svrbež nastao ugrizom. Ne čudi stoga da se od eteričnog bilja ružmarina rade preparati protiv ugriza komaraca i drugih insekata.
Bosiljak
Osim što je idealan za razno razne gastro kombinacije, bosiljk će vam biti od koristi i u borbi protiv ugriza komaraca. Naime, bosiljak je jedan od najjačh repelenata, točnije, tvari koja se nanosi na kožu, odjeću ili druge površine koje odvraćaju insekte.
Bosiljak će svojim mirisom otjerati komarce, i druge insekte. Bit će djelotvoran i ako vas komarac ugrize. Protrljajte mjesto ugriza listovima bosiljka i smanjit ćete svrbež.
Lavanda
Opće je poznato da je lavanda itekako učinkovita u borbi protiv moljaca, te ju stoga mnogi sušenu stavljaju u platnene vrećice u ormare. No, ova biljka nije samo djelotvorna na tom polju.
Riješite se mrava, pauka i moljaca uz pomoć namirnica koje imate u kuhinji
Lavanda svojim mirisom tjera i komarce, a ujedno osvježava prostor te utječe na raspoloženje.
Neven
Još jedna biljka koja se našla na našem popisu je neven. Osim što cijelo ljeto svojim cvijetom uljepšava prostor, neven itekako ima još jednu bitnu ulogu.
Svojom mirisom neven će otjerati komarce i druge insekte, a djeluje i na valjkaste crve, nematode,i druge nametnike u zemlji.
Menta
Osim što nikako s komarcima nije na ‘ti’ i tjera ih, menta će svojim mirisomotjerati i mrave, buhe i razne druge insekte. Buketići suhe mente pak imaju neugodan miris za miševe.
