Vrt
Kako spriječiti truljenje sobnog bilja zimi?
Kupili ste prekrasnu sobnu biljku, no nakon nekog vremena listovi su uvenuli, a cvjetni pupoljci otpali i vaš biljni ukras možete baciti. Iako svaka vrsta ima svoje posebnosti, donosimo nekoliko općih savjeta vezanih uz njegu bilja koji bi vaše biljke zimi mogli spasiti od propadanja.

Iako specifične bolesti i štetočine ponekad mogu izazvati ovakve probleme, najčešći uzrok ugibanja sobnog bilja su nepovoljni životni uvjeti. Izdvojili smo 6 fatalnih čimbenika koji su iskusnim znalcima već dobro poznati, ali ih se uvijek dobro podsjetiti.
1. Pretjerano zalijevanje
Voda je esencijalna za život svih živih bića pa tako i biljaka, no zimi zalijevajte umjereno. Pretjeranim zalijevanjem lišće će klonuti što će neki vlasnici protumačiti kao manjak vode i dodatno zaliti biljku.
Bitno je i razlikovati uzrok truljenja bilja nastalog suhim zrakom od pretjeranog zalijevanja. Obje radnje za posljedicu će imati odumiranje listova, no prevelike količine vode izazvat će žućenje listova, dok suhi zrak rezultira smežuranim i smeđim listovima, pa čak i opadanjem cvjetnih pupova.
Najbolji način kako provjeriti ima li biljka dovoljno vode je svaka 3 do 4 dana kažiprst do drugog članka uroniti u supstrat. Ako je supstrat vlažan biljku nije potrebno zaliti, no ako na toj dubini nema vlage, zalijte ju bez obzira na vlagu zraka u prostoriji.
2. Suhi, vrući zrak
Moderni sustavi grijanja zrak čine suhim, što ne odgovara većini sobnog bilja. Što su listovi tanji to je i njihova potreba za vlagom zraka veća, dok su debeli, kožnati listovi relativno otporni na suhi zrak. Većina biljaka preferira vlagu zraka od oko 60%, dok tijekom sezone grijanja vlaga prosječno iznosi samo 20%. Prskanje biljaka odstajalom vodom najpoznatija je metoda, no vrlo su učinkoviti i ovlaživači zraka koji stvaraju povoljnu mikroklimu.
3. Hladne noći
Negativni efekti pada temperature po noći posebno će doći do izražaja ukoliko bilje tijekom dana držite u toploj prostoriji. Štetu neće toliko uzrokovati hladan zrak koliko temperaturne oscilacije. Većina cvjetnih vrsti odgovara pozicija na prozorskoj klupici, dok ih noću izbjegavajte držati pored otvorenog prozora ili u prostoru između prozora i navučenih zavjesa.
4. Propuh
Tegle s cvijećem nije uputno držati na direktnoj liniji između vrata i prozora kada su istovremeno otvoreni te posebno ukoliko je temperatura zraka vani osjetno manja od temperature u stanu.
5. Jako sunčevo svjetlo
Neke biljke brzo će klonuti ako ih izložite direktnoj sunčevoj svjetlosti, čak i ako temperatura u prostoriji nije previsoka. Vrste poput pelargonije zahtijevaju velike količine svjetla, no i njih je uputno smjestiti u sjenoviti dio stana tijekom vrućih ljetnih mjeseci. U protivnom, zemlja u posudici će se u potpunosti osušiti, a korijenje oštetiti.
6. Premalo svjetlosti
Slabo svjetlo vrlo vjerojatno neće potpuno uništiti biljku, no kod većine vrsta uzrokovat će spori rast, bljedunjavost i slabo ili nikakvo cvjetanje. Izbjegavajte tamne prostore kao što su hodnici i mračni kutovi u velikim sobama.
Opločnici i ograde
Uređenje okućnice: Kako kombinirati opločnike i ograde kao profesionalac
Kako uskladiti estetiku, funkcionalnost i sigurnost u svom vanjskom prostoru?

Kada planiramo uređenje okućnice, važno je razmišljati i o estetskim i o funkcionalnim aspektima prostora. Dvorišne staze, prilazi, vrtni putevi i ograde nisu samo praktični elementi – oni oblikuju vizualni dojam vašeg doma i utječu na razinu privatnosti i sigurnosti. Pametnim odabirom opločnika i ograda vaš eksterijer postaje produžetak interijera – skladan, uređen i dugotrajan.
Kako postaviti opločnike za vrtne staze
Odabir pravih opločnika ovisi o veličini prostora, stilu kuće i boji fasade. Stručnjaci preporučuju usklađivanje tonova i formata, o čemu više možete saznati u članku: Kako odabrati veličinu i boju opločnika.
Za kvalitetnu ugradnju važno je:
- Pripremiti podlogu (šljunak, pijesak, nivelacija)
- Ugraditi rubnjake
- Osigurati pravilan nagib radi drenaže
Brendovi poput Beton Lučko nude široku paletu opločnika koji kombiniraju izdržljivost i suvremeni dizajn, idealni za moderno uređenje okućnice.

Najbolje vrste ograda za privatnost i sigurnost
Kada je riječ o ograđivanju prostora, potrebno je birati između estetskih i sigurnosnih prioriteta. Neke od najčešćih materijala za ograde su:
1. Metalne i panelne ograde pružaju visoku razinu sigurnosti, a zbog suvremenog izgleda idealne su za moderno uređene okućnice. Više o metalnim i panelnim ogradama
2. Drvene ograde unose toplinu i prirodan izgled u svaki eksterijer, savršeno se uklapajući u rustikalne ili klasične stilove uređenja. Inspirirajte se drvenim ogradama
3. PVC ograde su odličan izbor za one koji žele dugotrajno i gotovo neodržavano rješenje koje zadržava uredan izgled godinama. Pogledajte više o PVC ogradama
4. Žive ograde (živice) stvaraju prirodnu barijeru koja pruža privatnost, smanjuje buku i poboljšava mikroklimu prostora. Više o zelenim živicama i prirodnim ogradama
5. Kombinirane ograde – poput kombinacije betona i metala – sve su popularnije jer spajaju čvrstoću s estetikom. Ideje za kombinirane ograde
Savjet: kombinirajte ogradu s vizualnim karakterom opločnika kako biste postigli jedinstvenu vanjsku cjelinu. To doprinosi sveobuhvatnom dojmu i funkcionalnosti – ključnim elementima svakog uređenja okućnice.

Uređenje okućnice kao prostor kreativne slobode
Betonska galanterija sve se češće koristi kao sredstvo kreativnog izražavanja u suradnji arhitekata i proizvođača. Kombinacija opločnika, rasvjete, biljaka i odabranih ograda može podići svaki vanjski prostor – i estetski i funkcionalno.
Uređenje okućnice ne svodi se samo na sadnju biljaka – ono podrazumijeva pažljivo planiranje materijala, oblika i boja. Opločnici i ograde nisu samo nužnost, već i prilika da izrazite osobni stil i osigurate dugoročnu vrijednost prostora.
Uradi sam projekti
Povrtnjak za početnike – sada je pravo vrijeme za sadnju
Strpljenjem do lijepog povrtnjaka

Ako ovog proljeća želite zasaditi povrtnjak pripremite motiku, grabljice, kante poljevače, škare, uže, štapove te mnogo brige i strpljenja.

Ali, ne zaboravite! Proljetna priprema vrta započinje temeljitim radovima koji će biljkama i travnjaku osigurati zdrav i snažan start.
Ranoproljetne povrtnice
Prvo što možete saditi u proljeće, a ujedno i gotovo najjednostavnije vrste za uzgoj su mladi luk, rotkvica i špinat.
Krastavci, kelj, tikvica… Evo koje se povrće sadi u travnju
Ovim vrstama neće naškoditi hladne noći i jutarnji mraz te ne traže puno njege budući da imaju kratak uzgojni period. Uspijevat će i uz svega pola dana direktnog sunčevog osvjetljenja. Ako ste početnik u uzgoju povrća, a možda i nemate povrtnjak, upravo su ovo vrste s čijim se uzgojem, bez puno muke, možete baviti i na vašoj terasi.

Priprema zemlje za idealne povrtnice-mladi luk, rotkvicu i špinat
Budući da su sve ove vrste niskog rasta i sa plitkim korijenom bitno im je osigurati površinu bez prisustva korova koji bi im stvarao sjenu te krao vodu i hranjive tvari.
Ukoliko sadite ove vrste u vrtu, a u jesen ste dodali organsko gnojivo, sada usitnite tlo i spremni ste za sadnju. Ako to niste učinili sada je vrijeme da prilikom proljetne obrade tla dodate u površinski sloj mineralno gnojivo NPK 15-15-15 u količini od oko 50g/m2 i povrtnjak će biti spreman.

Mladi luk

Najlakše ga je uzgojiti iz lučica koje su široko dostupne u proljeće. Sitne lučice sade se u redu na razmaku od 10 do 15 cm, a ukoliko ima više redova, dovoljan razmak među njima je 20 do 30 cm. U rano proljeće obično ima dovoljno vlage u tlu tako da najčešće nema potrebe za zalijevanjem. No, ukoliko se ipak dogodi sušni period važno je osigurati vlažnost površinskog sloja zalijevajući, ovisno o temperaturama, barem dva puta tjedno. Ako nemate povrtnjak, luk možete, koristeći isti postupak, posaditi u široke tegle, no sa duplo manjim razmakom.
Rotkvica

Rotkvice su jednostavne zbog vrlo kratkog vremena uzgoja. Kupljeno sjeme rotkvica sijete u plitke redove na dubinu od 1-2 cm. Sijete kao da prstima solite redove ostavljajući sjemenke vrlo blizu. Ukoliko imate više redova razmak među njima trebao bi biti 15 do 20 cm. Bitno je redovito zalijevati, ne dopuštajući da rotkvice u rastu ostanu dulje bez vode. Ako ostanu bez vode kasnije mogu biti gorke ili će, nakon razdoblja dehidracije, lagano raspucati prilikom obilnog zalijevanja. Ako nemate povrtnjak, isti postupak se primjenjuje i pri uzgoju u dugačkim teglama.
Špinat

U uzgoju špinata, za razliku od rotkvice, pripazite da ostavite razmak među sjemenkama od 3-5 cm, te da je dubina sjetve oko 3-4cm. Razmak između redova isto treba biti nešto veći, a to je 25 do 30 cm. Nakon sjetve trebat će vam oko dva i pol mjeseca do prve berbe. To vrijeme možete skratiti tako da umjesto sjemena kupite presadnice koje ćete saditi na isti način u redove. Špinat redovito zalijevajte, no budite oprezni sa prihranom dušičnim gnojivima, jer špinat može u listovima nakupiti velike količine nitrata koji su štetni prilikom konzumacije.
Visoke gredice na balkonu ili u vrtu: Korak po korak do vlastitog vrta

You must be logged in to post a comment Login