Vrt
Kako sačuvati buket cvijeća
U povijesti, cvijeće se najčešće poklanjalo kako bi se izrazila ljubav. Taj je običaj iz Japana i Kine u Europu došao u 18. stoljeću. Svaki cvijet i boja imaju svoje značenje, a bonton nalaže da muškarci smiju darivati samo rezano cvijeće. Ako svoj buket želite zadržati za uspomenu, donosimo savjete kako i koje se cvijeće može sušiti.

Sušiti se ne mogu sve biljke
Najčešće sušimo biljke koje imaju lijepi cvijet, no sušiti se mogu i neke trave poput pampasa, ili žitarice poput pšenice, koji su lijep dodatak suhim buketima.

“Cvijeće koje bi možda bilo pametno izbjegavati je cvijeće koje u svojoj glavici cvijeta sadrži veliku količinu vode. Metode sušenja koje najčešće koristimo obično rezultiraju pojavom plijesni, stoga je bolje birati cvijeće čije su glavice sitnije ili koje jednostavno imaju manji sadržaj vode”, objašnjava Valentina Rohrbacher, magistrica agronomije.

Bilo bi pametno izbjegavati i biljke koje imaju debelo, mesnato lišće i stabljike, zato što i taj dio biljke sadržava puno vode, a pored glavice sušili bismo i njega.
Najjednostavnije rješenje
Cvijeće koje se ne suši je primjerice tulipan ili karanfil, a najjednostavniji način za sušenje je zamotati buket špagom ili gumom i objesiti ga naopako.

Dio koji je bio u vodi najbolje je ukloniti da bismo se riješili dodatne vlage kada krenemo sa sušenjem. Ili ako želite, možete s papirnatim ručnikom pobrisati taj dio koji je bio natopljen u vodi.
Ključno je…
Ono što je ključno u procesu sušenja jest da se objesi u prostoriju koja se grije, dakle, koja nije potpuno hladna i u kojoj nema zadržavanja vlage. Iz tog razloga, kupaonica nije baš idealna prostorija i bilo bi odlično kad bi postojalo kruženje zraka, tek toliko da odnosi vlagu i da se proces sušenja ljepše odvija.


Koliko traje proces sušenja?
Sušenje zapravo ovisi od vrste do vrste i koliki “pušlek” objesite naopačke. Ako je to samo nekoliko cvjetića, proces sušenja možda će trajati samo tjedan ili dva, no ako je cijeli buket u pitanju, sušenje će potrajati tri do četiri tjedna ovisno o tome kakvo je cvijeće unutra.

Može se lakirati s lakom za kosu pogotovo jer će kod žitarica spriječiti da si moljac pokuša napraviti kućicu unutra, a osim toga, preporuča se izbjegavati propuh ili prostorije gdje se vješaju kaputi kako ne bi došlo do fizičkog oštećenja.
Kako znati da nešto ne ide po planu?
Za sušenje je potrebno jako malo truda ako ste izabrali dobre biljne vrste i pogodnu lokaciju.
U slučaju da se pojavi plijesan i ako vam biljka krene izgledati katastrofa, znači da je nešto krenulo po krivu.

Kada objesite naopačke razno razne kombinacije, s vremenom ćete vidjeti kako stvari funkcioniraju, je li ta prostorija primjerena ili nije za sušenje biljaka. Metoda pokušaja jedini je način da vidite što najbolje odgovara.
Hortenzija se suši na drugačiji način
Trebat će vam samo čaša vode. Možete odabrati koji cvijet iz grma hortenzije vam je prikladan za sušenje na način da malo “tapnete” po cvijetu. Zvuk koji bi trebali čuti barem na deset posto cvijeta je zvuk kao da je latica suha. Ako to čujete, možete odrezati cvijet, što niže.

Kad ste ga odrezali, uklonite svo lišće zato što lišće stvara višak vegetacijske mase i višak vlage koji nije potreban za ovaj proces.
Kad smo uklonili sve što nam ne treba, hortenziju stavljamo u čašicu vode, a kad voda iz čaše ispari, hortenzija bi trebala biti suha.
Vrt
Stabla koja vrijedi imati u dvorištu – i kako ih saditi
Kako odabrati pravo stablo za svoje dvorište?

Priroda oko kuće ne donosi samo ljepotu već i niz praktičnih koristi. Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, odgovor nije jednostavan jer sve ovisi o klimi, veličini dvorišta i vašim željama. Stablo je istovremeno investicija u zdravlje, okoliš i vrijednost vaše nekretnine.
Uz pravi odabir vrste, vaše dvorište može postati mala oaza koja raste zajedno s obitelji.
Koje stablo posaditi u dvorištu?
Pri odabiru stabla važno je razmisliti o namjeni. Želite li hlad, plodove ili dekorativni element? U kontinentalnim krajevima odlično uspijevaju javor, lipa i breza, dok su za Dalmaciju bolji izbor maslina, smokva i koštela.
Zimzelene vrste poput bora ili čempresa daju privatnost tijekom cijele godine, dok ukrasne vrste poput japanske trešnje ili magnolije unose estetiku i poseban ugođaj.
Održavanje: ukrasna stabla zahtijevaju povremenu rezidbu i oblikovanje, dok zimzelena trebaju redovito zalijevanje u prvim godinama rasta i zaštitu od jačih vjetrova. Autohtona stabla su uglavnom zahvalna jer se dobro prilagođavaju klimi.
5 ukrasnih stabala koji će uljepšati svaki vrt i okućnicu
Koje voćke odabrati za dvorište – ljepota i plodovi u jednom
Voćke su praktičan i lijep izbor za svako dvorište. Jabuke, kruške i trešnje u kontinentalnim područjima donose obilne plodove, dok smokve, masline i agrumi odlično uspijevaju na obali. Osim što će obogatiti prehranu, voćke će dvorištu dati sezonsku dinamiku – proljetni cvat, ljetne plodove i jesenske boje.
Održavanje: voćke zahtijevaju redovitu rezidbu, gnojidbu i zaštitu od bolesti. Potrebno ih je zalijevati u sušnim razdobljima, osobito dok su mlade. Ako se pravilno održavaju, mogu trajati desetljećima i postati središnji dio obiteljskog dvorišta.

Najbolja brzorastuća stabla za hlad
Ako želite brzu sjenu i zaštitu od sunca, brzorastuće vrste su pravi izbor. Gledičija, srebrni javor, bagrem i platana rastu nekoliko desetaka centimetara godišnje i već nakon 5–7 godina stvaraju krošnju dovoljnu za ugodnu hladovinu. U urbanim sredinama posebno se cijeni platana zbog velike krošnje i otpornosti na gradske uvjete.
Održavanje: brzorastuća stabla zahtijevaju redovito zalijevanje i oblikovanje u prvim godinama kako bi razvila snažan korijen i stabilnu krošnju. Nakon što se ukorijene, vrlo su otporna i dugovječna.
Kada saditi koja stabla?
Jesen je idealna za sadnju listopadnih stabala jer imaju dovoljno vremena razviti korijenje prije zime.
Proljeće je pogodno za voćke i ukrasne vrste, osobito u područjima s hladnim zimama. Zima i ljeto se uglavnom izbjegavaju, osim kod kontejnerskih sadnica koje se mogu saditi cijele godine uz redovito navodnjavanje.
Kako posaditi stablo korak po korak
Prvo odaberite pravo mjesto – uzmite u obzir koliko će stablo narasti i koliko će mu trebati prostora.
Iskopajte jamu dvostruko širu od korijena i duboku koliko je visina korijenove bale. Pripremite tlo s kompostom, postavite sadnicu i zaspite zemljom.
Zalijte obilno i po potrebi poduprite kolcem. U prvim godinama redovito zalijevajte, a kasnije će stablo postati otpornije.

Tlo i razmak – na što valja obratiti pažnju
Stabla najbolje uspijevaju u dobro dreniranom i rahlo obrađenom tlu. Ako je tlo glinasto, preporučuje se dodati pijesak i kompost, dok pjeskovita tla trebaju više organske tvari. Vapnena tla pogodna su za smokvu, maslinu i badem, dok jabuka i kruška vole neutralna do blago kisela tla.
Razmak je jednako važan kao i vrsta tla. Velika stabla poput oraha ili kestena treba saditi najmanje 6–8 metara od kuće i drugih stabala jer razvijaju široku krošnju i korijen. Manja stabla i voćke, poput jabuke ili trešnje, dobro uspijevaju na udaljenosti od 3–4 metra. Preblizu posađena stabla mogu se natjecati za vodu i hranjive tvari, a korijen može ugroziti temelje kuće ako se sadi neposredno uz zidove.
Gdje kupiti sadnice i sjemenke drva koje ste odabrali za vaš vrt?
Sadnice se mogu kupiti u rasadnicima, vrtnim centrima i poljoprivrednim trgovinama, gdje možete dobiti i savjet stručnjaka o odabiru vrste.
Online trgovine nude veći izbor egzotičnih ili ukrasnih vrsta, dok se lokalne sadnice bolje prilagođavaju tlu i klimi. Ako birate sjemenke, imajte na umu da rast traje dulje i zahtijeva strpljenje.
Koje stablo posaditi u dvorištu – i zašto
Ako se pitate koje stablo posaditi u dvorištu, imajte na umu da ono donosi brojne prednosti – prirodnu klimu, manju potrebu za klimom ljeti i dodatno grijanje zimi, zaštitu od buke i vjetra, ljepši izgled okućnice te povećanje vrijednosti nekretnine.
Uz to, stabla proizvode kisik, poboljšavaju kvalitetu zraka i privlače ptice i korisne insekte.
Jedno stablo u dvorištu znači puno više od ukrasa – ono je izvor hlada, hrane, ljepote i zdravlja. Pravilnim odabirom vrste, redovitom njegom i pažljivom sadnjom, svako dvorište može postati zelena oaza. Ako razmišljate dugoročno, birajte stabla koja odgovaraju vašoj klimi i prostoru, obratite pozornost na razmak i tlo te uživajte u njihovim dobrobitima desetljećima.
Sobno bilje
Vratili ste se s godišnjeg, a sobne biljke su vam uvenule? Evo što (ne) treba raditi
5 koraka za spašavanje biljaka!

Bez obzira jeste li ih ostavili s tanjurićem vode, zamolili susjedu da ih zalije ili se jednostavno nadali najboljem – povratak s godišnjeg može vas dočekati s neugodnim prizorom: biljke s klonulim listovima, suhim supstratom i bez znaka života. Uvenule sobne biljke u vašem domu zaista znaju izgledati tužno. No, nije sve izgubljeno.
Kako zaštititi svoje biljke od temperaturnog stresa, pepelnice i ostalih štetnika
U nastavku donosimo što (ne) treba raditi kad vas dočekaju uvenule sobne biljke, i kako im pomoći da se oporave.
1. Nemojte odmah krenuti s preobilnim zalijevanjem
Prva pogreška je panično zalijevanje – pogotovo ako je zemlja jako suha i voda samo prolazi kroz nju. Kad je zemlja jako isušena, posebno kod sobnih biljaka u teglama s tresetnim supstratom, dolazi do tzv. hidrofobnog efekta – zemlja postaje vodoodbojna.
10 najvažnijih savjeta za pravilno zalijevanje biljaka
To znači da umjesto da upije vodu, zemlja je “odbija”, a voda samo procuri niz stijenke tegle i iscuri kroz rupice na dnu, ostavljajući korijenje i dalje suhim.
Ovo je česta pojava kod biljaka koje dugo nisu zalijevane – suhi treset se stvrdne i izgubi sposobnost zadržavanja vlage. Umjesto toga:
- Izvadite biljku iz ukrasne posude ako je u jednoj.
- Stavite je u lavor s mlakom vodom (do pola visine tegle) i pustite je da “popije” kroz drenažne rupice 15-30 minuta.
- Ostavite da se dobro ocijedi prije vraćanja na mjesto.

2. Pogledajte korijen – on vam govori sve
Ako biljka i dalje izgleda beživotno, nježno je izvadite iz posude i provjerite korijen:
- Bijeli ili svijetlosmeđi korijen znači da još ima nade.
- Crn, mekan i smrdljiv korijen znak je truljenja – u tom slučaju uklonite sve trule dijelove i presadite biljku u svježi supstrat.
3. Ne gnojite odmah
Kad je biljka uvenula, to znači da je pod velikim fiziološkim stresom – najčešće zbog nedostatka vode, prevelike vrućine ili oštećenja korijena. U takvom stanju njezini metabolički procesi usporavaju, a korijen nije sposoban pravilno apsorbirati hranjive tvari.
Dodavanje gnojiva u tom trenutku ne pomaže, već može dodatno oštetiti oslabljeno korijenje, osobito ako se radi o mineralnom (kemijskom) gnojivu. Gnojivo tada djeluje kao sol koja dodatno “izvlači” vlagu iz stanica, što može pogoršati stanje i dovesti do tzv. opeklina korijena.
Zato je najbolje pričekati da se biljka rehidratizira, stabilizira i pokaže znakove oporavka – poput novih listova ili čvršćih stabljika – i tek tada uvesti blagu prihranu, po mogućnosti organsku.Uvenula biljka je pod stresom. Gnojivo će je dodatno opteretiti.
Pričekajte barem 2-3 tjedna, i tek kad se pojave novi listići, možete početi s blagim prihranama.
4. Sjenovito i vlažno, ali ne mokro
Nakon “spašavanja”, stavite biljku na svijetlo, ali ne izravno sunce. Redovito prskajte listove i pratite oporavak. Ako su listovi jako suhi, možete ih i lagano obrisati vlažnom krpicom.
5. Ponekad – treba znati i pustiti
Ako nakon nekoliko tjedana pažljive njege biljka ne pokazuje znakove života – nema novih izboja, stabljika je mekana, a korijen truo – možda je vrijeme da se oprostite. I to je u redu.
Biljke su živa bića i nisu sve situacije popravljive. No čak i u toj situaciji – nešto se još može učiniti.

Može li se spasiti barem dio biljke?
U nekim slučajevima moguće je uzeti zdravi dio biljke i pokušati ga razmnožiti:
- Stabljike koje su još čvrste i zelene mogu se odrezati, staviti u vodu ili u vlažan supstrat i potaknuti na razvoj novog korijenja.
- Listovi sukulenata, primjerice, često se mogu posaditi direktno u suhu zemlju i uz malo sreće pustit će nove izbojke.
- Kod biljaka poput pothosa, tradescantije ili afričke ljubičice, rezanje reznica i ukorjenjivanje u vodi vrlo je učinkovita metoda spašavanja.
Na taj način, iako ste izgubili staru biljku, možete započeti novi životni ciklus njezina “potomka” – simbolično, ali i praktično.
8 znakova koji otkrivaju da je vaša biljka bolesna – evo kako je spasiti
Sljedeće godine izbjegnite uvenule sobne biljke
Ako vas je ovaj povratak s godišnjeg dočekao s lošim iznenađenjem, iskoristite iskustvo za sljedeći put. Dobra priprema može uvelike smanjiti stres – vama i biljkama.
Evo nekoliko korisnih koraka koje možete poduzeti prije odlaska na odmor:
- Zalijte biljke temeljito dan-dva prije puta, ali ne neposredno prije – kako biste spriječili truljenje korijena.
- Grupirajte biljke zajedno na jednom mjestu, po mogućnosti u sjeni, kako bi zadržale vlagu kroz mikroklimu.
- Koristite sustave samozalijevanja: staklene boce okrenute naopako, konce ili trake za kapilarno zalijevanje, ili specijalizirane posude sa spremnicima.
- Zamolite nekoga da navrati, ali jasno objasnite koliko i kako zalijevati – prekomjerno zalijevanje može biti jednako štetno.
- Preskočite gnojidbu tjedan dana prije odlaska – biljke u mirovanju bolje podnose privremeni stres.
Tako ćete idući put s odmora donijeti samo lijepe uspomene – a ne i planove za spašavanje svog kućnog bilja.