Vrt

Inovativna rješenja u uređenju okoliša oko studentskog paviljona u Osijeku

Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje

Projektiranje velikih javnih objekata često podrazumijeva i uređenje njihova okoliša. Zbog ranije definiranih parcela to često zna biti zahtjevan posao. Ali uz inovativna rješenja sve je moguće.

Biciklističke staze, klupe za odmor i druženje. Sve je to dio novootvorenog studentskog paviljona u Osijeku. Jer projektiranje zgrade ne zaustavlja se na njoj samoj.

Tulumi – nit vodilja

‘Bilo je interesantno promišljati scenarije ili potencijalne tulume koji će se događati u tom domu, tako da, osim samih soba gdje se tulumi, najčešće odvijaju, imamo i veliki trg koji je ispred doma koji ima prostora za sjedenje i za okupljanje studenata, neću reći klinaca, nego okupljanje studenata, tako da se nadam da će taj cijeli trg i zajedno u kombinaciji sa zgradom zaživjeti kao dobar javni prostor’, kaže Kata Marunica, koautorica projekta, NFO.

Studentski se dom nalazi na starim ostacima Murse što je bilo poprilično ograničavajuće za arhitekte.

Zelena površina iznad retencijskog spremnika

‘Kako je projekt tekao, tako smo zaticali, osim nekih prednosti samih lokacije i one nedostatke, s obzirom da je slaba odvodnja unutar kampusa, iz tog razloga smo imali obavezu napraviti retencijski spremnik unutarnji i vanjski. Mi trenutno sad stojimo na vanjskom dijelu retencijskog spremnika, a unutar zgrade je također jedan veliki spremnik za prikupljanje oborinske odvodne, kako bi dali malo vremena kanalizaciji da kada zapravo prođe taj val kiše, može pokupiti svu vodu’, pojašnjava Goran Rukavina, koautor projekta, NFO.

I zašto iznad retencijskog spremnika ne bi bila zelena površina, kojih u današnje vrijeme nedostaje, pogotovo u gradovima? Ali da bi se to postiglo, treba inovativno rješenje. Projektanti su ga pronašli u ACO-u. Areal travna rešetka riješila je problem.

Parkirno mjesto ujedno je i zelena površina

‘Ovdje je riječ o stabilizaciji tla i stabilizaciji šljunka, ona je proizvod koji je napravljen od 100% reciklirane plastike što je u današnje vrijeme jako bitno, koristimo ga na područjima parkirnih površina gdje želimo čvrstoću podloge ispod, to je plastična rešetka koja se ispunjava sa zemljom i humusom, unutra se sadi trava, te pri korištenju omogućava prolazak teških vozila, do 25 tona i do tone i pol najmanje nosivosti’, objašnjava Ivan Jerman, produkt menadžer u ACO-u.

Ovisno o potrebnoj nosivosti, travna se rešetka ugrađuje na zbijenu posteljicu ili na pijesak. Upravo joj to omogućuje dvostruku namjenu – da parkirno mjesto ujedno bude i zelena površina.

‘One su UV stabilne, što je bitno da s vremenom ne gube svoju boju, one su zelene boje tako da se uklope u travnatu površinu, pa nije potrebno bilo kakvo dodatno održavanje samih travnih rešetki’, dodaje Ivan.

Svakodnevno košenje i navodnjavanje

Rešetke ne trebaju posebnu njegu, ali trava će trebati. ‘Potrebno je svakako travu kositi redovito, ali svakako i tu i tamo navodnjavati, i jako je to bitno u ljetnim mjesecima kad su temperature visoke, zato jer mi ispod nje nemamo veliki sloj zemlje, te ta voda jako brzo ispari, tako da je potrebno to redovito održavati i navodnjavati’, tvrdi.

Ako uz takve površine želite imati i puteljak sa šljunkom, u ACO-u imaju rješenje.

‘Uz samu travnu rešetku imamo nekoliko proizvoda iz tog sustava, jedan od njih je rubnjak koji isto tako može biti od reciklirane plastike, pocinčanog čelika ili inoxa, to su tri materijala, uz to, dolazi i sama šljunčana stabilizacija koja se sastoji od saća od plastike, ispod njih je sloj geotekstila koji omogućava stabilizaciju tog šljunka, da ne bježi i da se ne ispire tijekom vremenskog perioda i tijekom korištenja’, nadovezuje se.

Tri boje rešetki, tri boje pijeska

I ovaj proizvod može podnijeti opterećenje do 40 tona po metru kvadratnom, pa može biti višenamjenski. Postoje tri boje rešetki – siva, bijela i crna. Stoga možete birati i tri boje pijeska, a da se čarobnjak koji sve drži na okupu niti ne primijeti.

Veliki projekti često znaju biti izazovni, ali uz prave partnere oni se savladaju jer ACO stvara rješenja za ekološke uvjete budućnosti.

aco.hr

Up Next

Zelena vrtna bajka na Sljemenu

Ne propustite

POKRIVAČI TLA Idealni saveznici svake okućnice

Vrt

Sračinec kraj Varaždina skriva čarobni topiary park s čak 400 skulptura

U Topiary parku bilje postaje umjetnički medij, a park prava galerija skulptura

Topiary park Vladimira Flegara jedinstveno je mjesto u Hrvatskoj, gdje priroda u rukama ovog čovjeka postaje umjetničko djelo.

Svaki oblik, od pijetla i anđela do tridesetogodišnjeg slona, priča priču o strpljenju, ljubavi i stvaralaštvu. Posjet ovom parku nije samo šetnja među biljkama, već iskustvo susreta s umjetnošću u kojoj priroda i čovjek stvaraju zajedno.

Najčešće pitanje posjetitelja – što je topiary?

Topiary je naziv za umjetnost orezivanja ukrasnog grmlja i drveća u prepoznatljive oblike. Riječ potječe od latinske riječi topiarius, što znači „vrtlar“ ili „kreator krajolika“. Ova hortikulturna praksa poznata je još iz rimskih vrtova, a danas se njeguje diljem svijeta. U Hrvatskoj postoji samo jedan topiary park, a smješten je u okolici Varaždina. Njegov vlasnik, Vladimir Flegar, na svom imanju stvorio je pravo zeleno carstvo.

Na ukupnoj površini od 7.200 m² posjetitelji mogu razgledati više od 400 topijara i čak 30 tematskih priča. Među njima su motorcikli i skuteri na cesti, farma s domaćim životinjama, jezero sa labudovima, patkama i žabama, ali i scene divljih životinja, različitih ptica, anđela i svete obitelji. Posebnu čar daju i japanski motivi vrta, koji pokazuju koliko raznolika i maštovita može biti ova umjetnost.

Kako je nastao topiary park obitelji Flegar

Vladimir Flegar topiaryjem se počeo baviti 1995. godine, kada je nakon gubitka posla odlučio posvetiti se obiteljskom imanju. Posadio je 800 reznica buksuza, a danas park broji oko 400 oblikovanih biljaka.

“Od prije sam se bavio izradom suvenira. Slikao sam, kipario sam u drvu. S drvom sam se bavio još sad do prije 5-6 godina. I tako sam, uz put, znači uz OPG, izradu suvenira, uzeo 800 reznica buksuza i posadio u vrtu. Primili su mi se svi i od tih svih 800 današnjih 400 je
ostalo.” objašnjava Flegar.

Na pitanje koji je bio prvi oblik koji je izradio, Vladimir Flegar objašnjava da većina današnjih skulptura potječe upravo iz tih prvih pokušaja. „Ja radim originale, nema tu nikakvih žičanih kalupa ni pomagala. Od malih sadnica odmah usmjeravam njihovu prirodnu, kako ja to zovem, konstrukciju, u smjeru koji želim.“

Najlakše, kaže, to može dočarati primjerom pijetla. „Pijetao mora imati dvije glavne grane nositelja, a onda zelena masa ide između njih. Usmjeravaš jednu od druge, pa onda sezonski šišaš vrhove. Svake godine ta masa postaje gušća i gušća i na kraju se dobije pravi oblik pijetla.“

Ista tehnika vrijedi i za složenije skulpture – ljudske figure ili životinje. „Evo, kod slona je trebalo ostaviti jednu veliku granu za surlu. Konstrukciju najprije osmislite, a onda čekate da sve to obrastu listići. To traje godinama.“

Koliko traje i kako se održava topiary?

Topiary je prije svega umjetnost strpljenja. Jednostavnijim oblicima potrebne su godine da razviju gustu zelenu masu, dok monumentalne figure, poput slona ili anđela, zahtijevaju desetljeća njege i oblikovanja.

Održavanje je poseban izazov. „Za svih 400 topijara potrebno nam je između mjesec i pol do dva mjeseca šišanja. U poslu mi pomažu supruga, kćer i sestra,“ otkriva Flegar.

Svi topijari u parku održavaju se isključivo ručnim škarama. „Električne škare prebrze su i oštećuju listove. To ne smeta biljci, ali vizualno izgleda loše, pogotovo ljeti kada listovi mogu požutjeti,“ objašnjava.

Kako u vlastitom vrtu stvoriti topiary park – preporuke majstora

Za one koji žele iskušati ovu umjetnost, Flegar poručuje da je najvažnija vizija i strpljenje. „Prvo osmislite konstrukciju. Ako radite pijetla, vjevericu ili anđela, morate planirati grane nositelje koje će izdržati težinu i vremenske uvjete. Bez kalupa to traži puno vremena i upornosti.“

Za one nestrpljivije, postoji jednostavnija metoda – korištenje gotovih žičanih kalupa. No, prema Flegaru, prava vrijednost topiaryja leži u originalima, nastalim izravnim oblikovanjem prirode bez strukturalnih bez pomagala.

Nastavite čitati

Vrt

Rujan je najbolje vrijeme za sadnju jorgovana

Donosimo kako ga i gdje saditi

Sadnja jorgovana pravi je način da u vrt unesete mirisnu, dugovječnu i zahvalnu biljku. Ovaj ukrasni grm poznat je po raskošnim cvjetnim grozdovima i opojnom mirisu koji u svibnju pretvara svaki kutak u romantičnu oazu.

Osim što krasi vrtove već stoljećima, jorgovan nosi bogatu simboliku i minimalne zahtjeve za njegu, što ga čini idealnim izborom za početnike i iskusne vrtlara.

Lavanda – mediteranska kraljica mirisa koju morate imati u vrtu

Podrijetlo i povijest jorgovana

Jorgovan (Syringa vulgaris) potječe s područja Balkana i jugoistočne Europe, a u zapadnu Europu donesen je u 16. stoljeću zahvaljujući putovanjima i trgovini.

Brzo je postao omiljena vrtna biljka u Francuskoj, Engleskoj i Austriji, a kasnije se proširio diljem svijeta. Danas postoji veliki broj kultivara u različitim bojama – od snježno bijele do tamnoljubičaste.

Simbolika jorgovana

Kroz povijest, jorgovan je bio simbol proljeća, ljubavi i obnavljanja života. U viktorijansko doba ljubičasti jorgovan darivao se kao znak prve ljubavi, dok je bijeli označavao nevinost i čistoću. Njegov miris i danas budi nostalgiju, povezujući ljude s uspomenama iz djetinjstva i obiteljskih vrtova.

Kada jorgovan cvate?

Jorgovan cvate u proljeće, najčešće od svibnja do početka lipnja, ovisno o sorti i klimatskim uvjetima. Cvjetovi su skupljeni u guste grozdove koji mogu trajati i do tri tjedna. Nakon cvatnje preporučuje se uklanjanje ocvalih cvjetova kako bi se biljka usmjerila na razvoj novih pupova za iduću sezonu.

Zašto je rujan idealno vrijeme za sadnju jorgovana?

Jesen, a posebno rujan, najbolje je vrijeme za sadnju jorgovana. Tlo je još toplo, a zrak svježiji i vlažniji, što pogoduje bržem ukorjenjivanju. Biljka tijekom zime miruje, a u proljeće dočekuje sezonu spremna za rast i cvatnju.

Sadnja jorgovana – kako pravilno posaditi jorgovan u rujnu?

Sadnja jorgovana ne zahtijeva mnogo, ali ovih nekoliko koraka osigurat će zdrav i dugovječan rast:

Iskopajte rupu dvostruko širu od korijenove bale.
Dodajte sloj komposta ili zrelog stajnjaka za bolju prehranu.
Postavite biljku tako da korijen bude u ravnini s tlom.
Dobro zatrpajte zemljom, zalijte i malčirajte.

Gdje saditi jorgovan i kakvo tlo voli?

Za bogato cvjetanje jorgovan traži:

sunčano mjesto – najmanje šest sati direktnog sunca dnevno,
propusno i hranjivo tlo, neutralno do blago alkalno,
zaštitu od jakog vjetra i izbjegavanje teških glinenih tala gdje se zadržava voda

Sadnja jorgovana donosi simboliku novih početaka

Sadnja jorgovana donosi u vrt ne samo boju i miris, već i simboliku proljeća i novih početaka. Ovaj grm može živjeti desetljećima, često prelazeći iz generacije u generaciju, i svake godine vraćati uložen trud raskošnim cvjetovima. Ako ga posadite u rujnu, već sljedeće proljeće vaš vrt može zablistati u romantičnim tonovima jorgovana.

Nastavite čitati